23.11.2008
Yer, Ally Hosenbokus ti reprezant Lalit dan forom-deba ki Amnesty Internasyonal seksyon Morisyen ti organize dan kolez St Andrews. Forom-deba-la ti an 3 parti. Nu ena plezir pibliye nots lor lekel diskur Ally Hosenbokus ti baze.
KIMANYER U FINN VINN ANGAZE POLITIKMAN? LANGAZMAN POLITIK PU KISANN-LA, PU KIFER?
Pu reponn lor kimanyer lalit politik inn vinn importan pu mwa, li an parti akoz mo finn grandi dan plezans, enn nik MMM kan ti ankor ena enn lespwar pu enn sanzman radikal, kan bann parol sante angaze ti pe rezonn inpe partu, kan ti ena bann lide progresis ki ti ankor ase for. Kan monn al res Rozil sant, mo finn inpe kupe ar politik, me sa lespri remet an-kestyon tu kitsoz ek fer inpe rebel vizavi lotorite finn swiv mwa dan mo lavi kolez antan ki zelev san ki tyena enn bon konsistans, akoz sa mem kolez inn fu mwa deor.
Me enn zur mo frer inn amenn enn poster Che Guevara lakaz, li ti gayn sa kot LALIT, mo finn interese pu kone kisannla sa bug la, mo finn poz li kestyon ek finn al lir lor Che, so lavi, ek ti impresyonan ki kitsoz pu lakel Che ti kombat ti normal ek zame avan mo ti realize. Me kan poster la inn inpe desire, mo finn deside pu al rod enn lot kot LALIT. Ala kuma monn konn LALIT, ala kuma monn kone ki dan Moris usi ena enn grup dimunn ki pe lite pu enn meyer sosyete, ki valoriz limanite.
Alors monn deside pu donn enn kudme, ek monn pran konsyans ki klas travayer ena potansyel, lafors ek konesans pu asir sa sanzman la. Kominn de Paris, enn epizod dan listwar ki lekol pa montre, li enn parmi bann prev de sa.Tusala, monn konpran li byen posib, li pa enn itopi, ni enn rev, dayer mazer parti listwar limanite inn pase san enn leta ek dan lakorite.
Me sa sistem dan lakel nu viv, kot enn ti grup kapitalis krwar ek fer an sort ki zot tusel pran desizyon pu tu dimunn, ek zot servi bann eli pu fer sa, li byen ridikil ek inakseptab, dan LALIT tu seki nu fer se pu al dan direksyon pu sanz sa, dayer akoz samem nu finn rant dan kanpayn pu enn politik ekonomik alternatif. Parski pena zis irzans finansye ek ekonomik akoz kriz, me ena usi pu sap mama bul later depi dilapidasyon ki sistem kapitalis pe fer, ek kan fer sa bizin get so kote politik(setadir kisannla pran desizyon) ek so kote ekonomik.
Wi, mo zenn, me lalit la li an faver bann oprime, ki li travayer, somer, fam, omosexyel uswa pansyoner. Anfet kapav dir ki dan enn sertin fason, mo lite pu momem, parski se lespwar pu enn sosyete meyer ki donn mwa enn sans dan mo lavi.
DIFIKILTE KI ZENN GAYNE PU VINN AKTIF KOTE POLITIK
Enn gran difikilte ki bann zenn ganye kan li rant dan politik kuma LALIT prone, se presyon sosyete kan li dan prosesis angaz limem. Premye presyon vinn depi lafami, zot krwar ek dir u ki kan u dan LALIT u pa pu gayn travay uswa u pe bar sans lezot dan fami pu gayn travay. Si sa pa marse, zot dir 'be, al zwenn enn sa bann gran parti la, ena kitsoz pu ganye laba' la zot pe pans an term larzan uswa gran gran post. Bann azan bann gran parti byen suvan donn kudme ladan par sey krak u atraver enn om relizye.
Me zot abandone kan u tini ferm ek u afirm u apartenans ideolozik piblikman, swa par poz kandida dan eleksyon, swa par partisip dan bann forum deba, kuma seki ena zordi. E alafin lafamiy fini par kontan ki u solid ek mars dapre u bann konviksyon politik.
Enn lot difikilte ki afekte tu dimunn dan LALIT, pa zis zenn, se kontrint politik non-elektoralis ki nu amene. Dimunn pa tro realize ki, zis al vote ek return lakaz, zame pa pu sanz nanye. LALIT politik li enn kitsoz suteni ek dimann buku letan. Me selman anmem-tan dimunn kontan dimann bann mamb LALIT zot lopinyon lor bann isyu, uswa kontan debat ar mamb LALIT. Sa li enn bon siyn.
Me la, gayn enn difikilte pu bann zenn militan, se kan sey explik buku kitsoz, ek bann kitsoz ki paret konplike dan enn fason kler ek presi dan tigit letan, se enn aprantisaz ki nu fer par get bann militan kuma Rajni, Ram uswa Lindsey, me sa aprantisaz la pran so letan.
Alors kan u enn zenn dan LALIT u bizin ena 2 kalite ki paret kontradiktwar, enn kote u bizin kuraz, tupe ek solidite ek lot kote u bizin pasyans, konn ekute ek zefor pu konpran dimunn.
Pu konklir les mo dir ki pli gran difikilte pu enn zenn se pu ratrap tusa konesans lepase ki sistem ledikasyon inn tufe. Konesans lor seki arive Moris, dan lemond, dan listwar filozofi, listwar bann lide. Nu bizin osi devlope pu metriz bann konsep abstre ek devlop kapasite analitik ot nivo.
Li paret difisil pu dan LALIT, me li chalenging, pasyonan ek u santi u byen vivan par konpran seki ena otur u dan enn fason konsyan. Dan LALIT kestyon la li pa lor lev enn lamone pu gayn tiket kuma parti tradisyonel fer, me li lor ki metod pu travay pu amenn enn revolisyon sosyalis kot klas travayer pu divan divan.
DAN LAREALITE, KI KONTRIBISYON ESKI ZENN FER DAN ZOT PARTI EK DAN SISTEM POLITIK?
Dan LALIT mamb zenn dan striktir parti kuma mamb apar antyer. Mwa par ekzamp mo dan brans rozil, ek monn eli pu reprezant mo rezyonal dan Komite santral, pa parski mo enn zenn uswa non. Bann striktir brans li pumon nu parti, ek ena lezot zenn dan brans. Ek fason ki LALIT fonksyone, enn reprezantan enn rezyonal bizin amenn lide brans dan komite santral ek lide komite santral dan brans, ek tu mamb dan enn brans, nu pena mamb ki zis enn lider parti.
Alors zenn dan LALIT ena linfliyans lor brans, lasanble mamb, komite santral, ek mem lor biro politik parski mamb BP sanze par rotasyon. Ek linfliyans zenn dan LALIT byen signifikatif parski pena okenn sistem patriarkal uswa macho ki pu fer u ferm labus kan u ena kitsoz pu dir ek partaze.
Dayer nu tu ena akse ar sant dokimantasyon ki enn kitsoz imans ek inik ki LALIT ena, ek deba kan ena diferans lide, plis, akse a konesans donn mamb zenn buku asets pu fit zot bann argiman ek ogmant zot konesans. Ena buku magazinn politik kot LALIT, plis buku prodiksyon intelektyel, dayer zedi prosin LALIT pe lans enn liv lor kyete leta, ek li enn liv ki regrup lartik lor sa tem la depi 1976 ziska zordi.
Alors mwa mo dan enn brans, mamb Komite santral ek kan mo tur vini, mamb biro politik. Me mo usi finn swazir pu et dan komisyon ledikasyon ek langaz, komisyon Diego ek komisyon sindikal parski zot bann isyu ki interes mwa. Me, mo usi dan komisyon zenn ki fer bann aktivite dan direksyon bann zenn, avek kudme bann zenn.
Avan, LALIT ti ena Youth in Struggle ki ti marse kumsi kumsa, finn usi ena Grup Zenn Lalit ki ti byen dinamik, me ena dimunn inn detrir li kan zot ti pe sey detrir LALIT. Me depi 4 an desela finn ena komisyon zenn kinn organiz buku aktivite kuma sesyon ledikasyon politik lor lekolozi, lor langaz, alyenasyon dan travay, ek nu finn organiz enn liniversite sanzman sezon oktob lane dernyer. Dan dernye kongre LALIT bann mamb komisyon zenn ti ansarz organiz tradiksyon pu invite etranze, an mem tan ki sertin ti intervenir kuma orater ek lezot ti pe poz buku kestyon ar tu bann intervenan enn deryer lot.