06.02.2008
Mersi Kamarad Alain Ah-Vee ki pe prezid nu zordi granmatin. Mo osi mo swet byenveni tu dimunn ki finn vini dan sa Kongre inportan la. Dan sa lasal la zordi ena manb ek sinpatizan LALIT, ek ena osi buku dimunn ki finn montre enn lintere dan travay ki LALIT fer e ki pa finn neseserman deza partisipe dan buku aktivite LALIT. Sa li byen interesan.
Dan mo diskur mo pu explik tem ki nu finn swazir pu sa Kongre la. "Fas a faz aktyel inperyalis: Le Parti, Program la, Klas Travayer ek Internasyonalism". Li enn long tit pu enn Kongre, me nu finn swazir enn tit ki anfet explik konteni Kongre la. Mo krwar nu tu isi ki swiv aktyalite, ki get nuvel lor televizyon, e ki diskite dan travay e diskite avek bann kamarad, nu tu byen konsyan ki zordi dan lemond partu ena enn kriz byen byen grav. Nu dan LALIT isi Moris, depi deza 2an-3an nu pe realize ki nu pe al ver seki nu apel enn kriz sistemik. Sa vedir li enn kriz onivo lekonomi, onivo sosyal, e li enn kriz ki pa kapav korize par enn-de retus.
E purtan li enn kriz ki afekte tu laspe lavi dimunn, ki li antan ki travayer, ki li antan ki abitan enn kartye, ki li antan ki somer, ki li antan ki zanfan, zelev lekol, madam sirtu, dimunn afekte par sa kriz la. Nu pa kapav fer enn-de azisteman, ni enn-de "reform striktirel" kuma bann la dir, e lerla tu pu re-vinn korek.
Get par exanp, latitid Guvernman zordi, e mem Lopozisyon Parlmanter. Zot dir bizin enn program "reform striktirel" ki prinsipalman konsiste de fer tu dimunn peye pu ogmant profi patron. Zot fer sa atraver devalyasyon, ogmantasyon pri. Sak zur nu tu nu pe kontribiye 5, 10, 100 rupi, e sa pe al ver profi tu bann konpayni. Ki li konpayni lotel, ki li gro labank, zot pe deklar bann profi enorm. E sa, kan anfet tu dimunn kone ki zur apre zur nu pe vinn pli mizer. Sa sa stil reform ki Guvernman aktyel pe propoze, pu tu re-vinn "korek". E Lopozisyon Parlmanter pena enn alternativ byen diferan.
E pa zis sa, me Guvernman aktyel dir li pe gayn enn "early harvest", enn rekolt prekos, enn rekolt pli boner ki abityel. Li kler ki seki pe gayn rekolt se gran gran konpayni prive. Ena enn konpayni dan lindistri turis, New Mauritius Hotels, ki sa lane la finn deklar plis ki 2 milyar rupi profi. 2 milyar. 2 mil milyon. Mo sipoze pu li, li enn "early harvest". Labank Komersyal ek State Bank zot pe deklar ant 1.5 milyar ek 2 milyar rupi profi sa mem lane la. Pu zot osi li enn "early harvest". Me, kan nu al labutik, kan nu al aste dile, kan nu al aste lafarinn, kan nu al aste dipen, si nu pe mont lakaz, kan nu al aste blok, siman, feray, eski nu nu pe truv sa "early harvest" la? Nu truv lefe kriz.
Travayer lindistri sikriyer ki li laburer, ki li artizan, kan zot pe bizin pran enn but papye, lamone li enn but papye, ek enn but later dan enn fenfon par la, zot pe aret travay. San ki zot kone zot zanfan ki kote pu travay. Me, sa, eski li enn "early harvest"? Eski li enn rekolt sa?
Ubyen eski li enn veritab trazedi?
Alor, kriz ki nu pe traverse, li enn kriz ki pe afekte tu sekter. Lindistri sikriyer nu pe truv li, textil nu pe truv li, e dusman dusman tu sekter pu afekte - taler mo pu revinn lor la. E sa kriz la li ena enn laspe ekonomik, me li ena osi enn laspe sosyal byen byen grav. E dan Moris zordi nu pe truve onivo sosyal ki pe arive. Avek lamonte somaz ek sirtu avek lamonte travay preker, nu gayn lefe sosyal sa realite ekonomik la. Travay preker, travay bat-bate, dan konstriktyon, anfle kamyon, kan ena travay, u travay, u fami manze, kan pena travay, u pa travay, u fami pa manze. Alor sa travay preker, lor kontra, zurnalye pe amenn enn kriz sosyal dan pei, enn kriz ki nu truve onivo lafami. Suvan nu tann Komiser Lapolis vinn fer gran gran deklarasyon lor "banditism". Li vre ena bann geng dan lekip, bann vider, taper, gro lebra ki pe fer bay partu. Li vre ki ena problem vol, dimunn pase lor motosiklet ras u lasenn ale. Li vre. E li vre lapolis bizin pran bann mezir pu rektifye a sa. Me, kriz sosyal la, li pa zis sa. Nu lir lor lagazet tulezur enn lot plas kot kriz sosyal ete, kriz sosyal la li andan dan lakaz dimunn. Li ant vwazen. Li alinteryer fami. Li ant papa ek zanfan, li ant papa ek mama. Laba ki pe truv plis vyolan, laba ki pe truv plis trazedi. Me, anfet, ki rol lapolis dan prevenir sa kalite vyolans alinteryer lakaz? Gopalsing ki li pu fer? Li pu met enn polisye dan sak lakaz pu anpes sa? Kriz sosyal la, li pe prodir sa kalite problem al onivo lasosyete la.
E li pu sa rezon la ki nu truve onivo LALIT ki initil u sery geri bann sinptom, u sey geri bann zafer ki pe arive akoz enn zafer pli grav. Anu get problem lamem. Alor, depi enpe letan nu pe amenn enn kanpayn pu sey devlop enn alternativ kot dimunn kapav gayn travay. Kot enn alternativ pu ranplas bann sekter kuma lindistri sikriyer ek a lonter textil tusala, ki plizumwen kondane.
Osi, kan nu get televizyon depi enn 2-3 semenn kumsa, nu pe truv sa kriz ki nu pe analize dan Moris depi enn bon but letan, nu pe truve ki lemond pe sibir li. Ena enn kriz ekonomik onivo lemond antye, pei ris, pei pov partu. Li enn kriz ekonomik byen byen grav, e sa pu debus lor problem sosyal byen grav. Kote sa kriz ekonomik, nu pe tann enn Labank vinn dir li fek perdi 14 milyar dolar, enn Labank. Li inn bizin reye lor so kont, 14 milyar dolar. Enn seri labank pe gayn sa kalite problem la. Alor onivo mondyal osi ena enn kriz ek buku dimunn zordi pe predir ki nu pe al ver enn "resesyon mondyal". Sa vedir onivo lemond anzeneral, me li pe kumanse prinsipalman ar Leta Zini, nu pu ena krwsans negativ. Anplas enn krwasans 5 pursan ubyen kuma Lasinn 7-8 pursan sak lane. nu pe gayn enn lekonomi ki sak lane, sak trimest, pe retresi. Enn krwasans "mwens enn pursan" "mwens de pursan".
Dan mo diskur, mo pe propoz get enn ti-ku ki nuvo zafer ki finn devlope onivo lemond ki afekte nu isi, ki nu bizin pran ankont dan nu lalit pu amenn plis egalite, dan nu lalit pu konbat linzistis, dan nu lalit pu amenn enn sekirite pu tu dimunn.
Zordi lalit ki nu pe amene onivo nu parti, nu bizin realize ki pu amenn veritab sanzman onivo lekonomi, onivo sosyal, nu bizin ena enn lalit politik KONSYAN. Nu bizin kone ki lalit nu pe amene, e kot li pu amenn nu. Li pa itil pu al anba labutik ek nu pleyne, pri pe monte, travay pena, sesi sela, e sakenn zis res dir sa anba labutik. Nu pa pu ariv byen lwen. Fas a enn sityasyon difisil, nu ena pu devlop sa lalit politik konsyan. E enn lalit politik konsyan li repoz lor enn program, setadir enn program kimanyer nu pu fer fas a enn tel sityasyon, kimanyer nu pu sorti kot nu ete zordi ek al kot nu anvi ale dime. Sa li pu depann lor program ki nu bizin devlope ansam. Samem kifer dan nu tit nu met lanfaz lor "le parti", setadir enn lorganizasyon politik, kuma LALIT, e nu met lanfaz osi lor "program la", enn program lor lekel enn parti politik azir, enn program atraver lekel li viz enn sanzman radikal dan sosyete an zeneral.
Evidaman, enn program pu amenn sosyalism, li repoz buku lor mobilizasyon dan klas travayer. Li repoz buku lor enn mobilizasyon konsyan. Setadir klas travayer organize bizin konsyan ki ena nesesite pu sa lalit politik la. Si onivo sak sekter, onivo sak sayt travay, si travayer solid, byen organize, zot kapav gayn bann gen sindikal, kuma meyer kondisyon, meyer lapey. Kapav. Me, pa sa ki pu fer fas a sa lanpler problem ki divan nu tu zordi. Alor, nu ena enn travay pu fer pu ki klas travayer organize e konsyan nesesite sa lalit POLITIK baze lor enn program politik. Sa osi enn tem ki nu pu diskite dan nu Kongre. Dan sa lalist papye ki Kamarad Alain Ah-Vee finn done.
Nu bizin osi gete kimanyer dan enn sityasyon ki pe sanze byen vit onivo Moris, onivo lemond, nu bizin gete, eski nu antan ki lorganizasyon politik, eski nu antan ki militan politik, nu pe risponn, eski nu pe adapte, eski nu pe konpran bann mitasyon, e eski nu pe re-amenez nu program, re-amenez nu stratezi, re-amenaz nu bann taktik pu ki nu fer fas a sa sityasyon ki pe sanze tulezur, tule semenn, tu le mwa.
Pu kumanse, kitfwa li ti pu bon si nu sey analiz byen briyevman bann eleman ki nu truv nuvo dan sa lepok asterla, sirtu eleman onivo internasyonal. U pu rapel dan nu tit nu ti dir "Fas a NUVO faz inperyalis". Sa li parski nu onivo LALIT, nu truve ena enn nuvo faz dan inperyalism zordi.
Premye pwen, se dan lepok lontan, pei inperyalist, Leta, Guvernman ek zot Larme, zot ki ti pe rul lanpir. Ki li ti Lanpir Britanik, Lanpir Franse, Lanpir Espanyol, lanpir Amerikin, zot ti pe azir atraver zot Leta, zot guvernman, zot larme. Me, dan dernye 10-20 an petet plis, dusman dusman nu finn al ver enn sityasyon kot anfet bann konpayni prive ansarz sa explwatasyon inperyalist. Bann konpayni prive. Sa vedir nu finn return enpe kuma nu ti ete enn 250-300 banane desela kot se bann konpayni ki ti ansarz. Get Moris. Kan nu ti enn koloni Olande, li ti rule par enn Konpayni, Dutch East Indian Company, Konpayni Olande Dezend. Kan li ti Franse dan kumanse, Moris ti rule par enn konpayni, Konpayni Franse Dezend. Lerla, Leta finn pran kontrol. Zordi bann gran konpayni miltinasyonal pe dusman-dusman repran kontrol. Ki li konpayni petrol, konpayni lasye, konpayni dan nuritir, zot pe pran kontrol, pe rul lezot pei, infliyans lekonomi ek laspe sosyal lavi dan pei.
Alor, sa li enn zafer nuvo ki bizin pran kont. Gro konpayni inn ranplas serten fonksyon Leta.
Dezyem pwen, e sa nu truve lor televizyon tuleswar. Ena enn mobilite kapital. Kapital ki kapitalist investi, li vir otur later kuma enn satelit, kuma lalinn. Li ale, li vire-mem, dan enn zurne samem kapital li kapav fer laturne bul later 5, 6 sipa 10 fwa. E nu pe truv kriz bursye, kriz onivl bann labank dan Lamerik, dan Lerop, dan Lend, sa kriz la ena pu fer avek sa kapital ki buze. Mo donn enn exanp kimanyer ena sanzman. Lontan si u al pran lamone prete ar labank pu u ranz lakaz, ubyen pu aste enn lakaz. Lbank dir "Korek, u ena enn bon travay, ala mo pu pret u larzan". Labank donn u larzan la, u u siyn enn papye kumkwa u dwa li, sipa Rs 500,000. Sa but papye la li res dan kofor Labank. Sak fwa u al ranburs larzan, zot marke lor sa but papye la, zordi entel inn ranburs otan, res otan. Lerla kan fini ranburs tu, lerla gayn kitans, lerla desir papye la, zete. Depi enn but letan seki finn arive, sa papye ki u finn siyne kumkwa u dwa Rs500,000 la, Labank servi sa kuma enn aset. Sa vedir sa li enn but papye ki dir ki entel pu ranburs lintere sak mwa lor 15 an. Alor, Labank la, ki li fer? Li pran sa papye la, li vann sa. Li vann sa pu enn lamone. Enn lot dimunn li gete, li truve entel dwa Rs500,000, e li pu pey lintere tan, alor alafen li pu fini ranburs Rs700,000. Alor, sa lot dimunn la dir "Ale rayt mo aste sa but papye la pu Rs600,000" Alor, sa lot Labank ubyen lot investiser la, li finn aste enn det. Sann ku la li, li al vann sa ek enn lot dimunn ankor. Li vann sa det la. U det sa. Bann-la pe aste-vande laba. Alor, alafen, sa det-la kapav finn aste-vande 3-4 fwa. Enn det ki kumanse dan Lamerik finn al vann sa dan Laswis, Langleter, partu. Alor, truve kimanyer kan dan Lamerik sa dimunn ki finn pran larzan prete li pa kapav ranburse, lerla Labank met sezi. Samem ki vinn problem Sale by Levy isi. Vann sa lakaz la lor Sale by Levy, li gayn enn-tyer so valer. alor, sa det la, li enn move det. Det-la li pu Rs500,000, me kan finn vann li finn gayn Rs200,000. Sannku la, sa pov inbesil dan Laswis ki finn aste sa det-la, li tase. Li tase. E samem problem ki pe arive. Li enpe sa problem kapital pe fer letur lemond osi. Zordi pe gayn kurtye dan Stok Exchennj ki zot zot pe investi larzan pa dan prodiksyon, pa dan lizinn, me zot pe investi larzan lor pri petrol komye li pu ete lane prosenn La nu finn vinn dan seki apel kapitalism zugader, kapitalism spekilasyon. Alor, nu bizin pran sa nuvo devlopman an-kont, lefet ki larzan rantre-sorti brit dan enn pei, sirtu sorti, li sorti pli brit ki li rantre.
Ena enn lot fenomenn nuvo ankor, trwazyem, ki nu bizin tultan gard antet, se delokalizasyon. Nu nu pe viv sa 10-15 an desela, kan gran gran konpayni kuma Ferney, CIEL, Floreal Knitwear tusala, truve ki zot kapav al ranz triko pli bonmarse Madagascar, alor zot pran zot lizinn, zot kapital tu, zot al prodir triko dan Madagascar, parski li pli bonmarse, alor zot profi pli ot. Dusman dusman dan Lerop, Lamerik partu, konapyni pe delokaliz zot prodikyon, pe delokaliz zot ladministrasyon. Dan Moris isi, dan san Tur dEbene la, ena buku konpayni ki dan Moris isi ki fer kontabilite pu ko dan Lamerik dan Lafrans. Ena konpayni ki exist dan Lamerik dan Lafrans, Sid Kore, li truv li pli bonmarse avoy tu so travay kontabilite isi, akoz dimunn osi zot lapey enn-sinyem, enn-dizyem lapey laba. Alor, gayn delokalizasyon pa zis prodiksyon, me delokalizasyon zafer administratif kuma kontabilite. Gayn "call centre" kot dimunn pe asize isi Ebene, li pe vann enn lartik Franse ki fer an Frans avek enn kliyan Franse an Frans. Se zenn garson tifi dan Tur dEbene ki pe fer sa. Sa kalite delokalizasyon la ena tu kalite lefe. Premye lefe se kuma nu ti truve dan Moris isi, li diminye saler reel travayer. Sa li parski patron la pran so travay, li amenn sa kot li pli bonmarse pu li. Kumsa dusman-dusman gayn enn nivelman par le ba. Parski si dan Moris saler pli ot ki dan Madagascar, Misye Floreal Knitwear amenn so lizinn laba. Lerla pu pa perdi travay, u bizin truv u lapey bese. Sa pe arive partu dan lemond. Dan pei kuma Moris, Lamerik, Lerop, partu travayer pe bizin fer fas.
Katriyem fenomenn nu pe viv dan Moris zordi, atraver WTO, OMC, tu sa bann Lakor kuma Lakor Lome, Lakor ki sorti dan lepok kolonyal, pu textil, disik tusala pe disparet e pe ranplase par lakor partenarya ekonomik ant Lerop ek SADC, Lerop ek lezot blok rezyonal partu-partu. Sa osi lefe ki li ena, nu truve. Par exanp, lor lindistri sikriyer, pri disik pe tonbe, zur apre zur par lisansye dimunn par mil, par 15,000, par 20,000, pe bizin ferm mulen, pe lisansye artizan par kantite.
Sinkyeman, akoz ena buku somaz partu pe gayn emigrasyon masif. Ankor enn fwa lor nuvel u pu truve, ena enn lindistri ki finn devlope, enn lindistri klandestin, pu fer dimunn travers Mediterane, sort Lafrik, al dan Lerop. Depi buku pei Lafrik, dimunn al Marok, laba ena par milye dimunn pe atann gayn enn lakok pistas pu fer zot travers Lamer Mediterane, fer zot rant kuma klandestin dan Itali, Lespayn, Lafrans. Emigrasyon masif la, li inportan pu nu osi. Depi inpe letan pe tann bann Minis dir enn-de bann solisyon pu problem somaz isi se met dimunn lor bato, dan avyon, avoy zot lot plas. Parey kuma ti pe arive dan bann lane 70. Tu dimunn prezan ki ena enn serten laz pu kone ki dan bann lane 70 anfet ti ena enn Minis Emigrasyon. Li ti Minis ansarz rod travay pu Morisyen dan lezot pei, lerla met zot dan transpor avoy zot dan lezot pei. Zordi nu pe truv detanzantan diferan Minis pe truv sa kuma enn solisyon pu somaz.
Setyeman, ena kestyon dezekilib ekolozik. E lor la, kuma lor lezot pwen, pu ena enn papye spesifik lor la. Byen suvan nu pans dezekilib ekolozik anterm radmare, nivo lamer pu monte, li pu fer pli so. Me, li ena lefe devastater. Li vre ki enn pei kuma Maldiv dan 50 an 100 an, li pu disparet net. Sesel, lamwatye so lil pu anba dilo. Sa li vre. Me ena bann lezot lefe katastrofik. Par exanp, kan u gayn sanzman klimatik, kan gayn lasesres dan Lostrali, ki nu truve? Nu pa gayn dile. Kan ena problem dan Lazi, la ena enn problem byen grav ki pe lev latet akoz sanzman klimatik, pe gayn peniri diri. Enn peniri byen byen grav. Pei kuma Tayland, Lasinn, Lend fini dir zot pa pu exporte. Sanzman klimatik alor pe amenn lefe katastrofik lor nuritir, kot dimunn pa pu ena manze. Plis gayn lezot problem azur lor la. E li enn drol ironi, kan, pu prevenir kont sa bann lefe katastrofik sanzman klimatik akoz emisyon gaz ek lefe deser, tu zafer responsab resofman planet la, ena guvernman inn ankuraz servi lezot karbiran. Anplas servi lesans, petrol, gaz, tusala, desid pu kumans servi karbiran vezetal, bio-fuel, kuma servi may pu fer lalkol. Kuma isi ena plan fer etanol ar melas, e servi li anplas lesans. Anfet sanzman klimatik la pe prodir katastrof anterm nuritir, me lerla kan sey korize, sann ku la, li pe diminye prodiksyon manze. May la anplas u manz li, u fer li vinn etanol, met li dan loto. Alor, ena sa ironi la otur sa problem santral mank sekirite alimanter. Lor sa size la, onivo LALIT, depi 2 an 3 an nu pe tir dokiman, nu pe sirkil zot, organiz reynion ek deba, lor sa problem sekirite alimanter, sirtu dan kontex zefor ki pe mete pu rantabiliz disik. Me kumansman personn pa paret ti pe pran kont. Zordi problem sekirite alimanter li lor labus tu dimunn. Mem lor labur Minis osi.
Wityem pwen. Sa propagann otur terorism, ki sirtu li ti akselere apre 9/11, kot su pretex bizin lager kont terorism, pei kuma Lamerik, Langleter, pei Lerop, Lostrali, anvayir Afganistan e okip li militerman. Nu pe truv zot invayir pei kuma Irak e okip li militerman. Zot menas pu invayir pei kuma Iran. Alor su pretex ki bizin lite kont terorism, u pe gayn invazyon, lager dinvazyon, lokipasyon militer.
Osi pe gayn lalwa kuma POTA isi, lalwa ki potansyelman afekte nu tu, diminye nu drwa fondamantal. Sa osi, nu bizin gard li antet. Sirtu nu bizin get sa sikoz sekiriter ki guvernman isi, ki Lamerik osi, pe kree, get sikoz la frwadman, pa les nu antrene ladan.
Eski nu, bann parti degos, kuma nu LALIT nu enn parti degos, eski nu pe reazir a tu sa pwen la dan enn fason ki permet nu diyl ek sityasyon? Nu truv li inportan nu ena deba lor seki nu apel "le parti". Nu lorganizasyon politik, nu bizin debat lor la. Fas a enn nuvo sityasyon, Kimanyer LALIT bizin regle so bann tir, so stratezi, pu fer fas? Kimanyer nu pu artikil nu lalit isi avek lalit ki pe derule dan lezot pei dan nu rezyon ek onivo lemond osi?
Ena enn zafer ki pe arive onivo lemond, e osi onivo Moris, se fas-a konsta ki nu finn fer pe gayn enn rasanbleman lorganizasyon sosyal, sindikal, ONG, etc dan enn kuran ki pe konbat sa globalizasyon kapitalist la - zot dir zot pe konbat li - pe reziste kont sa. Dan Moris Samdi dernye 26 Zanvye, mo krwar ti ena, pa tro sir, kot tinn amenn ansam sindika, ONG, enpe lorganizasyon enpe politik dan kuran altermondyalist. Me, dan LALIT, nu finn reflesi buku lor la. Eski sa kuran la ki pu kapav fer fas a problem ki ena lokal isi, e onivo internasyonal? Ubyen eski nu bizin plit enn lalit politik konsyan? U kone si u pran bann ekolozist, u pran bann sindikalist, u pran enn lot bann dimunn, u met zot tu ansam, u gayn enn rasanbleman bann ekolozist, bann sindikalist ek lezot. Bann travayer sosyal. U pa gayn plis ki sa. U pa gayn enn vizyon komen, u pa gayn enn stratezi komen. Alor, sa kalite rasanbleman altermondyalist, sa muvman lamem, nu onivo LALIT, nu ase kritik vizavi li, parski nu dir "Wi, li fer bann konsta", "Wi, li propoz enn rezistans" kont pir lefe globlalizasyon. Me, dan sa form la, li pa kapav propoz enn alternativ. Li pa kapav dir ki globalizasyon kapitalist li pa bon, ala ki bizin fer kum alternativ. Enn rasanbleman kumsa, li pa kapav fer sa.
Rapel dan lane 60, 70, ti ena enn kuran nasyonalist onivo lemond? Dan pei kuma Lend, dan Lafrik, isi, ti ena sa kuran la. Zot ti ule konbat inperyalism, me de pwendvi zot nasyon, zot burzwazi alafen, zot lekonomi. Alor, sa kuran la ti paret inn disparet, me li finn refer sirfas dan pei kuma Venezuela ek lezot pei Lamerik Latinn. Sa osi, nu bizin pran an konsiderasyon.
Lor kestyon program, la li byen inportan. Si u pena enn program politik, buku u lenerzi al dan reziste tu sanzman. Buku u lenerzi al dan "Pa tus tell zafer" , "Pa tus tel zafer". Dan labsans enn program politik, dimunn osi rod solisyon individyel. E zordi dan Moris nu ena enn kriz sistemik onivo ekonomik ek sosyal, alor si u rod solisyon individyel, nu pa ariv byen lwen. SOlisyon individyel, kot dimunn dir "We, lavi pe vinn difisil, si mo gayn sans mo pu al Lairland." Sa li pa rezud problem. Li kapav rezud kiksoz pu sa dimunn la, me problem la res antye. Si enn fami truv lavi pe vinn byen difisil, li rod solisyon indididyel, li met buku lanfaz pu gayn bon ledikayson pu nu zanfan, pu li pu gayn bon job, e lerla mem si lavi difisil, pa fer naryen, li pu al gayn so Rs 20,000, Rs 30,000, Rs 50,000 par mwa parski li finn gayn enn bon sertifika, inn gayn enn bon plas. Sa osi li pa rezud naryen. Exsepte onivo individyel. Alor, si nu get zis individyel, li pa rezud naryen. Si nu truve ena problem sekirite dan pei, buku vol tusala, nu met anti-vol dan u prop lakaz, met sennser, veye aswar pangar dimunn rant dan u lakur, sa pa rezud okenn problem.
Alor, pu rezud sa bann problem la, se pa solisyon individyel ki pu ede buku. Me, se zisteman kan tu dimunn met latet ansam, kan tu dimunnkonpran kriz la e so lanpler, konpran kriz la so natir, lerla ansam nu devlop enn program, ansam nu devlop enn alternativ.
Se sa ki pu kapav tir nu dan kriz kot nu ete.
Zordi klas travayer ti bizin an-avangard sa lalit la. Me, kan u get klas travayer organize dizon dan muvman sindikal ki u truve? Muvman sindikal finn rant dan enn lozik defansiv. Li pa dan enn pozisyon kot li kapav propoz alternativ. Li defansiv dan lesans ki li pe dir "pa tus fiz lexame", "Pa fer tel zafer" Sa li selman defans. Pe dir, "Pa bat mwa, misye" Me, muvman sindikal pa dan mezir reponn sa ofansiv kont travayer par enn kont-atak Tu dimunn ki get futborl kone ki meyer defans se latak. Si enn lekip futborl met 10 dimunn akote so goli ant 2 poto, pu anpes bul la rantre. Meyer fason defann se kan u atake. Fer bann-la defann zot osi.
Onivo politik, onivo sindikal parey. Zordi kan nu get problem ki pe arive onivo lindistri sikriyer, muvman sindikal pa pe met ankestyon lozik sistem kapitalist. Muvman sindikal dan lindistri sikriyer finn aksepte e pe mem reklam VRS, pe reklam Blueprint. Ena sindikalis tann li koze, "Ey Lor nu tablisman, abe nu pa pu gayn nu VRS?" Linn bliye ki VRS vedir detrir anplwa. Linn bliye ki VRS vedir lisansiman. Linn bliye ki VRS ule dir pa pu ena travay pu bann zenerasyon ki pe vini. sa parski li pa pe met ankestyon lozik sistem kapitalist. Lozik sistem la dir "Pri disik pe bese, sel fason fer fas se lisansye pu diminye depans" Sa lozik kapitalist. Me, sindika finn aksepte lozik misye la. Sindika pe kolabore pu misye la kontinye fer profi. Tanki muvman sindikal pa sorti dan sa rol defansiv la, nu pu ena problem. Ki li somaz, ki li problem sosyal, ki li pri pe ogmante, sa pe afekte fam buku plis. Kan get sif somaz zordi, truve ki ena 2 fwa plis fam ki dan somaz ki zom. Kan lizinn zonn frans pe ferme, gran mazorite fam ki pe perdi travay. La osi, nu pu ena enn diskur ek deba lor lalit ki fam pe amene ek pu amene.
KONKLIZYON
Travay ki nu pu fer dan sa 3 zur Kongre la, se zisteman reflesi lor bann size ki mo finn mansyone. Pu ena diskur ki pu diyl ek problem spesifik diferan, e apre sak papye pu ena deba. Nu pu reflesi, sey konpran, ariv kone kimanyer nu pu amenn nu lalit pli divan. Ansam pandan Kongre nu pu konsolid zafer ki LALIT deza ena kum aki: program ki nu finn devlope e finn re-aktyalize dan dernye 3-4 an. Nu bizin reflesi lor kimanyer konsolid nu parti limem, anterm so striktir, lorganizasyon, so bann brans, so bann komisyon.
Enn program nu kapav fer li byen zoli, me si pena lafors enn lamas deryer program la, program la res enn papye. Pa plis ki sa. Alor sa osi nu bizin reflesi, lor kimanyer nu pu gayn enn lamas (enn lamas kritik) enn pwa pu ki sa program la vinn lor azanda. Enn pwa sifizan pu ki seki nu dir lor lekonomi alternativ, lor diversifikasyon agrikol, lor kondisyon travay, li met lor azanda, pu ki nu kapav anmemtan ki nu defann lintere tu dimunn - travayer, zom, fam, zenes - anmemtan osi prepar seki nu krwar pu kapav ranplas sa katastrof ki nu pe truve zordi e dan Moris e dan lemond partu.
Mersi, bann kamarad.