29.04.2023
Ala trwazyem lartik dan enn seri ki Muvman Liberasyon Fam finn lanse apel “Transmisyon Akselere Konsyans Deklas”. Seri la finn lanse dan kad Fet Travay 2023. (1)
Kan konsyans deklas, kote klas travayer Angleter, ti so nivo pli ot – mo pe koz lane 1971-72, mo ti travay kuma enn “san-papye” dan Lond. Sa ti enn sans mo ti gayne dan lavi. Sa ti enn privilez mo ti gayne dan lavi.
Mo ti fek fini liniversite. Mo pa ti konn gran soz.
Alor zur mo rant travay -- dan enn lotel-dite dan Sant Lond – li ti kuma Moontaza – mo truve ena enn patron, proprieter la, ki ti pran mwa pu travay, e ena 6-7 travayer par la.
Patron finn dir mwa ki li konpran mo pe travay san papye (“You haven’t got cards”) alor pu sa rezon la mo lapey pu zis duz liv sterling par semenn, ki lamwatye lapey enn travayer legal. Mo pu gayn lapey par semenn kuma lezot. Me, pena nanyin pu kupe pu donn guvernman, swa NHS pu swin lasante, akoz mo pe travay o-nwar, tandi ki lezot ti pey enn 30% innkom tax, kupe anplas-anplas, kuma kontribisyon pu rul tu dan pei. Andotmo, mo fini konpran, mo fini fer kalkil tu, patron (mem sa tipti patron la, me sirtu mo finn devine gran, gran patron) pe anmemtan kokin mwa (lor valer mo kuraz) par pey mwa lamwatye, anmemtan kokin lansanb sosyete (par priv guvernman lor tax pu fon piblik).
Mo premye zur, kan patron fini pran mwa, li amenn mwa kot travayer pli sinnyor laba anterm tan-servis. “Ala, mo prezant u Ruby. Li pu explik u.”
Ruby ti ris mwa enn kote, amenn mwa dan lakwizinn, fer mwa asiz vizavi li kot latab kot nu pu fer nu travay preparasyon sandwich.
Li dir mwa, li ti pe koze vit-vit, “Isi, dan sa travay la, ena 2 kan: Patron, li finn pran u, ek nu, leres, nu travayer. Tande la? Ena 2 kan.”
Mo dir li, “Wi”. Ki mo pu dir li ankor?
Li dir mwa, isi, si zame patron ule koz ar mwa, mo bizin dir li, “Atann enn ti-mama, mo apel Ruby.” Fode pa mo pran lord ar patron direk. Enn travayer, li dir, li pa koz tusel ar patron. “Tusel, non. Tande la? Tu bizin okler. Tande la?”
Mo dir li wi, mo tande. Mo dimann li, “Abe, li, patron, li aksepte sa?” Li dir mwa, “Weh. Sa, nu fini gayne depi buku lane lalit. E nu pa ule perdi li.”
Lerla li dir mwa, “Isi nu tu travay pu fer sa lotel dite marse. Tande la? Nu pa travay pu pler patron. Tande la? Nu travay pu fer sa lotel dite marse pu so kliyan, e pu nu kontantman dan travay.”
Mo dir li “Wi.” Deswit mo dir li asterla. Mo lespri pe travay vit-vit.
“Isi,” li dir mwa, “ansam, antan ki travayer, nu fer li enn plezir pu travay byin, servi kliyan an-ord. Preske tu ki vinn isi kuma kliyan, zot travayer kuma nu. Tande la? U pa tro koz ar kliyan tusel, nonpli. Tande la? Mem zot travayer kuma nu-mem.” (Plitar mo pu aprann ki vreman tu dimunn ki ti frekant sa lotel dite ti elektrisyin, mason, plombye, mesennjer, server magazin, dimunn ki’nn fuy nuvo metro tinel aswar, e ti ena zis enn-de ki travay forse-forse kler-davwe, sipa supervayzer, ki kontan vinn laba.)
Ruby ti kontiyne koze vit-vit ar mwa. Li dir. “Isi nu rant travay 6-er granmatin. Patron inn dir u. Asterla mwa ki pe dir u. Mwa, antan ki travayer. Tande la? Nu tu. Tu travayer nu vinn travay a-tan. Si u vinn travay tar, se nu ki pu kuver pu u travay. Tande la? E nu pa dakor ek sa. Si u anretar, kisannla pu fer u travay pu u? Patron?”
“Non,” mo reponn, “Travayer pu kuver pu mo retar.”
“Alor u pa pu an-retar?”
“Non, mo pa pu anretar.” Mo bizin pret serman. Me, mo fini realize ki mo pe pret serman pa ar patron, me ar travayer, ar “nu kan”.
“Kifer u pe ariv travay a-tan? Akoz u pe ekut patron? Ubyin akoz u pe respekte u matlo dan travay?” Avan mo futi reponn, li dir, “Koze!”
“Wi, mo pa pu ariv travay anretar, e so rezon se parski sa retar la pu gat travay pu nu tu. Alor, mo pa pe get pu patron, mo pe asirepu nu-mem ki travay marse.”
Li kas enn gran riye, “Bon tifi! Ala u konpran vit!”
“Asterla,” li kontiyne, “Kan ariv 8-er, nu ena brek 15 minit. Sa osi patron finn dir u. Kan so ti-laklos elektrik sone, u poz u kuto, u pran sa ti servyet u servi la, u poz li lor sandwich u pe ranze, u aret travay anplas. Arete sek! Tande la? U pa travay enn su anplis. Tande la? U gayn lapey par lertan. Sa vedir par segonn. Alor, u pa travay enn segonn anplis pu patron. Nu ler brek, li pu nu. Nu repoze, nu amize, kuma nu ule. Kan laklos sone, u aret sek. Tande la?” Vit-vit mo reponn, “Wi, mo pu aret sek, poz enn servyet lor manze mo pe prepare.”
“E kan laklos re-sone, u revini deswit,” li dir, “Mem zafer pu ler manze, (30 minit a onz-er) mem zafer pu brek 2-er e pu kan nu fini travay 3er.”
“Enn lot zafer. U pa absan bonavini. Sirtu fer sipaki pon ki konvenir u. Si u absan, kisannla pu kuver pu u? Patron?”
“Travayer. Mo pa pu absan bonavini.”
“Si u anvi enn zur maron, u negosye ar nu, tande la?”
“Asterla, mo pe dir u, si u deklar malad, nu pu ariv kone. E, si vreman u malad sa enn lot zafer. Mem u enn san papye, pe travay o-nwar, mem nu pe truve kimanyer patron diviz nu par pey u mwins kas, mem sa, si u malad, nu pu fer li pey u – e li pu peye ziska ki u re-byin. Tande la? Me, napa absan bonaveni. Enn lot zafer, u pa al negosye konze ar patron. Tande la? Negosye ar mwa, e mo pu organize pu nu tu negosye ansam.”
“Asterla, mo pu met tu okler. Ekut mwa atantivman. Si, u vinn tar, sipa u al boner, sipa u pa travay byin, u drame. Sipa u absan bonaveni, sipa fer pon par u-tusel, si u kumans koz-koz ar patron tusel, sipa kumans gat travay isi, ekut mwa byin, se pa patron ki pu met u deor. Nu, nu pu fer u kite? Tande la?” La, mo finn resezi. La, mo finn preske perdi mo sanfrwa.
“Wi,” mo reysi dir, “mo finn tande.”
E, kumsa nu ti travay an-ord.
Tu elektrisyin, plonbye, enn misye fotograf ek so zako pu dimunn tir zot photo ar so zako dan sant Lond, tu sarpantye, mason, laburer fuy metro, etc ki ti vinn nu lotel dite, tu dimunn, nu ti servi zot byin. Zot bekonn ek dizef (frir, bwi, bate, omlet), sosis, tipwa kraze ar lamant, zariko ruz dan bwat, sandwich (ek fromaz rape ar zoyon rape, sandwich ek zanbon, ek sandwich ek lefwa pul kraze), zot krok-misye, krok madam, e enn seri diferan kalite pay (sipa pork-pay, sipa kotej-pay). Kan manze pare, nu travay se pu kriye nom pla la: for-for, pu tu tande dan sa tapaz tu pe koze anmemtan dan lotel dite. Lerla, kliyan vinn serse, u donn li, cheke ar li ki tu bon.
Ena zafer sa travayer pli experyanse pa ti explike, ki mo finn aprann sir-le-ta.
Sak latab, sa lepok la, ti ena enn sandriye. Lepok fime ti lamod. Enn nu travay sete pu al suvan-suvan avek enn sandriye prop, poz li, kuver sandriye sal la, amene, al devide, lave, ramase. Alor, enn zur, sink minit avan nu ferme pu lazurne, setadir zis avan 3-er, mo al poz enn sandriye prop lor latab 4 travayer pe asize terminn zot dite-kafe, fim-fime. Mo pran seki sal, mo al dan lakwizinn. Ki mo finn al fer? Enn koleg, ki ti sorti Lind kan li ti zenn, me ti ase dan laz, apel Jessica, li pran sandriye sal depi lakwizinn, li returne, flank li lor latab sa bann kliyan la, li ras sandriye prop, li amene. Bann kliyan truv mo figir dekuyone la, zot inn byin riye. Zot dir mwa, “Pa traka, enn bon leson u pe gayne. Fode pa travay enn minit apre 3-er pu u patron!”
Kumsa mo ti gayn sans ki zot – mo matlo dan travay ek mem nu kliyan – finn fer transmisyon akselere konsyans deklas ki zot finn akerir atraver 200 an lalit klas travayer dan Lond.
(1) MLF pe lans sa seri lartik la. Li finn dimann sindika ek parti politik kuma LALIT pu partisip ladan par azut lezot lartik. Sak lartik dan seri viz pu ede dan “transmisyon akselere konsyans deklas” dan diferan sekter, dan diferan fason, e ekrir par diferan travayer dan sa sekter la. So lide se pu partaz seki enn travayer avek lexperyans ti pu kontan kone zur ki li ti rant dan travay. Zordi, kan Fet Travay 2023 pe koste, li enn lepok, LALIT dakor ek MLF lor la, kot enn-de zafer pli inportan se re-devlopman konsyans deklas, setadir konsyans ki depas lintere u prop sekter, e konsyans ki se klas travayer, antan ki klas, ki ena kapasite rul lemond, e suvan deza fer li dan realite lor sayt travay kot nivo konsyans deklas ot. Ena sertin sekter travayer ki finn devlop sa konsyans deklas la, kimanyer nu kapav ede dan fer enn transmisyon akselere sa konsyans deklas la?