29.11.2021
Editoryal
Revi LALIT 146 pe sorti dan seki nu kapav apel “premye vre vag” (anterm sufrans ek lamor) Kovid dan Moris ki nu pe sibir asterla avek tu so lafors. Nu pe travers seki nu kapav apel “premye vag sibzektiv”.
Telman Moris ti reysi kal vre premye vag an 2020 avek enn Lokdawn extrem e avek zis 10 lamor; telman nu finn ansam reysi kree enn akalmi pu pre enn an san okenn Kovid lokal; kan nu finn finalman gayn kumansman enn-de ka fann-fane – sirman atraver dimunn ki finn returne depi lezot pei e parmi lezot ale-vini internasyonal minim ki ti tuzur ena – e kan nu finn travers enn 2yem Lokdawn – ki LALIT ti krwar ti bizin pli strik pu 2 semenn dan kumansman – nu finn reysi ansam selman ralanti lepidemi la. Nu pa finn reysi kal li net. Alor, etan li enn lepidemi danzere, malgre enn gran, gran kanpayn vaksin, li pa ti sifi, e lepidemi finn flanbe. Sirtu nuvo Varyan Delta finn fer li fane pli vit. Li fane kuma dife dan Lanka.E asterla ena nuvo varyan Omicron ki pe menas nu avek posibilite plis dezord ankor.
Antuka, sibzektivman, li zis asterla, sa dernye kinzenn la, ki nu pe travers veritab sufrans sa pandemi la. Nu pe konn dimunn malad, nu tu. Nu pe konn fami ki finn perdi enn pros. E nu tuzur dan sa moman trazik la. Alor, kan Lerop pe sufer so 5yem vag – li osi, li byin byin grav – e finn ena buku sufrans dan tu sa bann vag la, nu pe vreman gayn sa duler profon la, zis pu premye fwa.
Alor, ena plizir lartik lor Pandemi la dan sa Revi la.
Kan li pre 2 an depi pandemi eklate dan lemond, li vreman domaz ki Guvernman Moris napa finn reysi sezi lokazyon sa kriz la pu o-mwin diriz kapital ver enn imans sekter pu sekirite alimanter, pu suvrennte alimanter. E sa, malgre ki enn dizenn lorganizasyon sindikal finn revandik sa pibliman. Li ti pu kree anplwa, e zet baz pu enn lekonomi pli indepandan pu nu pei – apre plis ki 50 an Lindepandans. Me, non, guvernman MSM pena okenn vizyon kumsa. Li finn zis kree kapital pu furni burzwazi istorik, e donn ti-tennder isi-laba pu so proteze dan so prop burzwazi deta.
Anmemtan, Guvernman dirize par MSM Pravind Jugnauth fini fer 2 an dan Guvernman asterla.
MSM pe pran kontrol laparey deta byin-mem. Li apropriye ki dan Revi 146 ena enn ase gran dosye lor “Leta MSM”. E, dan sa “Leta”, ena osi “Lopozisyon”, alor nu get li osi.
Plis nu ena lartik lor langaz Kreol dan Parlman, e lor ki kalite kanpayn pu enn Eleksyon Konsey Minisipal. Ena lartik lor Cop-26. Ena lartik lor rol Philippe Sands, sa gran, gran avoka ki finn pran ka Chagos pu Leta Moris. Kote internasyonal, ena enn lartik ki enn kumansman refleksyon lor enn nuvo form kolonizasyon ki USA pe servi – dan Lafrik e dan Moris. Anfet li enn form kolonizasyon ki ti kumanse dan tu sa nuvo pei ki USA finn master-maynd dan ex-USSR ek ex-Yugoslavi.
Nu finn fer sa Revi la atraver Komite Redaksyon vertyel. Nu pe reysi fer enn Revi pu met onnlayn, lor nu sayt. Plizir lartik, nu pe redize pu zot stenn-alonn kuma lartik lor sayt ek lor nu paz Facebook.
U pu truv version konple dan seksyon Documents lor nu websayt Lalitmauritius.org