21.11.2021
Inn ler pu Guvernman inpoz enn lokdawn strik pu enn kinzenn. Finn rat enn lokazyon dan kumansman dezyem vag; asterla Guvernman Jugnauth bizin san tarde konsider met enn lokdawn. Li nepli ler kot portparol Guvernman kapav vinn pretann tu su kontrol. Sityasyon vremem kritik. Propagasyon inn vinn exponansyel, pe fane a enn vites akselere avek Varyan Delta. E li pu, kuma nu finn dir enn-de zur desela, anpire.
Apre Premye Vag kot enn lekip syantist Kovid – Dr Gujadhur, Dr Gaud and Dr Musango – finn gid nu tu pu kontenir Kovid, finn malerezman ena enn kanpayn malsin par Lopozisyon ek Lapres kont sa lekip trwa epidemyolozist la, dan lekel piblik ti ena konfyans, seki fer ki Guvernman nepli ena enn veritab “portparol ansarz Kovid” pu ranplas sa trwa dokter la. Alor, pandan Dezyem Vag, nu finn res avek Minis Lasante, ki bizin, par definisyon, defann Guvernman atupri, ek avek enn nomine politik Guvernman Dr Joomaye, ki li usi, par definisyon, bizin defann Guvernman. Sa mankman kot ena enn lekip indepandan pu monitor sityasyon saniter finn telman agrave ki asterla nu pe bizin enn lokdawn sever, pa pu “kontenir” lepidemi – li deza tro tar –me zis pu kapav “ralanti vites li pe propaze”. Anmemtan, Lopozisyon ek Lapres ti telman kritik Lotorite fason li finn resi zer Premye Vag – nu pu sey konpran kuma sa finn arive pli anba dan sa blog la – ki, kan zot finn kritik manyer pe mal zer Dezyem Vag, personn pa finn pran zot kont. Li sonn kuma “Kriye Ena Lulu!”
Kan LALIT nu pe fer apel pu enn lokdawn asterla, nu fer li avek kredibilite ki nu finn sutenir fason Guvernman inn zer Premye Vag. Mem pu Dezyem Vag, apre finn rat sa lokazyon dan so kumansman pu tuf lepidemi enn dezyem fwa, Guvernman finn, mem lerla, deklans enn program vaksinasyon, ek fer re-uvertir lekonomi. Me, asterla, kan pe ena menas enn flanbe dan kantite ka, nu dan enn sityasyon byin grav san enn lidership fyab ki indepandan depi Kabine. Me, nu bizin enn lokdawn. E Guvernman bizin enn lekip trwa epidemyolozist (kifer pa sa mem lekip la? Uswa enn lekip similer?) ki kapav vinn explik stratezi syantifik pu tutswit kapav diminye propagasyon, ek pu protez travayer lasante ek sistem lasante.
Sa kalite lokdawn ki neseser se kot zis travayer esansyel al travay; leres parmi nu sorti pu al aste provizyon esansyel, par alfabet. Guvernman pu bizin travay avek patrona lotel lor kimanyer pu zer lindistri turist pandan sa peryod 2-semenn asterla kan inn les li ariv osi tar. Zot pu pli gran perdan si zot pa azir tutswit.
E savedir Guvernman pu bizin, ankor enn fwa, truv fon neseser pu pey WAS ek Alokasyon Sutyin, ek fudpak NEF pu seki lor rezis sosyal pandan enn kinzenn.
Ek nu, lorganizasyon lamas dimunn – parti politik ek sindika, lasosyasyon ek koperativ, vilej kawnsil ek klib spor – nu bizin ankuraz tu nu manb pu byin strik dan izol nu otan ki posib, akoz nu truv danze la ek li pa zis akoz Guvernman pe dir sa. Nu bizin usi vinn aktivist kot nu pe ankuraz dimunn pu swiv lokdawn. Nu bizin, kuma aktivist, kontinye explikasyon avek dimunn pankor vaksine - dapre nu laplipar dimunn pankor vaksine retruv zot otur bann serk plizumwin anti-guvernman ek ki byin bizin enn tipe lankurazman depi dimunn ki zot respekte pu ankuraz zot al fer vaksin. E nu bizin fer lapel ar sakenn pu vremem sutenir travayer lasante. Sa tigit dimunn pankor-vaksine pe fer plis ki lamwatye pasyan admet dan ICU ek plis ki lamwatye seki pe perdi lavi.
Finn ena enn ti sanzman dan Lapres ek lor Radio ek mem lor MBC. Li rekonfortan pu gayn enn kudey pli zeneralize lor zantiyes imin ordiner dan komanter bann personalite, dimunn dan klas mwayenn, fas a kriz Kovid – pu fer kontras ar sa ton siperyer, latitid skor-pwin. Li bon ki Lapres, uswa enn parti lapres, finn abandonn sa fason galup al kot fami viktim ki dan sa minit la fek inn perdi enn pros avek Kovid pu vinn koz lor purswiv Lotorite pu domaz ek lerla met gro-tit san okenn konpasyon baze lor seki fami inn dir dan zot duler. Asterla Lapres inn kumans plito pibliye lartik avek konteni lor tristes dimunn kan kikenn pros inn desede. Dan ena ka, Lapres ek Radio asterla pe met lanfaz lor apresyasyon pasyan lor kimanyer travayer lasante dan ENT devwe. Finn pran 18 mwa pu sa kalite anpati pu depas sa zwe meskin pu skor-pwin la. Asterla, ena plis lorganizasyon politik ek editorialist pe mem kumans fer enn seri propozisyon – olye debit vole azektif kont Minis, ubyin dan ka kote pro-guvernman kont Lopozisyon. Nu kone ena dimunn finn chalennj lezitimite Guvernman ki zot kwar – kwar an erer – eleksyon “inn kokin”, ubyin rezilta “inn trike”. Me asterla, dan sa mem moman la, nu pe truv laplipar chalennj legal pe tonbe enn deryer lot, nu pe usi truve, anmemtan, Dezyem Vag Kovid pe vinn ankor plis san pitye, pe pran ankor plis lavi. E sa mem bann dimunn ki ti pran Kovid alalezer zis pu tir kapital politik, e ki finn servi tu exkiz pu atak travayer Lasante ek sistem lasante kuma enn fason pu atak Guvernman ki zot kwar pa lezitim, pe kumans realize ziska ki pwin li enn stratezi kriyel. E zot pe kumans sanze. Sa resirzans resan anpati li enn bon kiksoz.
Ena, finalman, inpe plis konpasyon lor Radio Plus par exanp. Emisyon Vandredi Nawaaz-Jugdish, nom gate kuma dimunn afektyezman apel li an bon Kreol, ti finalman vremem sey konpran, amezir zot invite Dr Oaris finn dekortik ek dekonstrir tu bann foste Lapres inkonsyaman propaze. Dan kontex enn to elve dese pasyan su vantilasyon, Dr Oaris finn repete dan enn fason solonel lor lezond ki, enn fwa u byin malad, “Pena okenn medikaman ki travay lor Kovid! Mo repet li – pangar zot krwar mo inpe fu – parski na pena okenn medikaman ki travay kont le Kovid.” Eski bann zurnalist kapav zis fer poz enn ku lor sa, ek internaliz li? Li enn fe.
Dr Oaris explike ki, byin sir, u kapav gayn enn tretman stenndard avek inpe kortizonn a enn staz defini, e tret sinptom infeksyon viral. Dokter asterla kone ki fode fer atansyon pa pu intib pasyan Kovid bonavini amwins li enn dernye rekur, e li finn kontinye ek so explikasyon. Li finn azute se nek asterla Pfizer ek Merck pe devlop medsinn ki pe donn bon rezilta me fode rapel sa bann medsinn la bizin pran li avan u vinn byin malad, zot anpes inflamasyon atraver ralanti vites reprodiksyon viris la kan u fek atrap li.
Kontinye persiste met lanfaz lor “konprime mazik” kapav danzere - Navin Ramgoolam fer sa, parey kuma ansyin Prezidan Lamerik Trump ti abitye fer. Ramgoolam pretann ki zis tretman mazik li finn gayne dan Lenn finn sov so lavi. Kan li explike ki li ete, li pa mazik ditu. Laverite seki ena dimunn resi sirmont tandi ena lezot malerezman pa resi. Sa fason panse, parkont, kree lespas pu propagann anti-vaksin vinn “zistifye” refiz fer vaksin – lerla servi sa zis pu kritik Guvernman akoz pena konprime mazik ek lerla nek atann ziska gayn li. Li usi enn pozisyon ki nuri fos lide ki u kapav abandonn tu mezir saniter strik distans sosyal. Bizin note ki Ramgoolam pa finn kontinye, kuma li ti devet, dimann exkiz ar lamas dimunn akoz, limem, li pa finn fer vaksin. Li bizin fer apel pu tu dimunn al fer vaksin. Mem, si dan so faver, Ramgoolam, ki finn pas enn veritab move kalver avek Kovid, ti ena plis konpasyon ki dabitid,kan li fer bann propozisyon konstriktiv dan so intervyu lor radio Vandredi. Minis Jagutpal, malgre li su sa stres enorm, montre zantiyes dan so konferans depres, konpasyon pu pasyan ek zot fami ek pu travayer lasante, ek admet, mem si inpe tar, ki sityasyon li kritik. Per Maurice Labour, usi,finn fer apel a konpasyon dan vwazinaz. Radio Plus ek MBC finn kumans, finalman, fer apel a tu dimunn pu vinn delavan ek fer vaksin, ek sigzer lezot fason kot dimunn kapav ede dan enn tel kriz saniter.
Lider Lopizisyon Xavier Duval pe kontinye persiste pu skor pwin, tir kapital politik. Li tuzur pankor realize ki pandan enn pandemi ena lot kalite politik “lopozisyon” apart bann zwe meskin. Dan Parlman, kuma enn bulon anti-vaksin, li dir “plis nu pe vaksine, plis dimunn pe mor” ar Kovid (get Hansard). Sa kalite betiz absoliman inakseptab finn, asontur, provok enn vole kritik kont li kot pe blam li pe defann zintere inportater medikaman.
Rapel vaksinasyon li pa plis ki stimilasyon nu prop sistem defansiv pu donn nu enn lavantaz si uswa kan viris atak nu. Vaksinasyon fer zisteman sa. E li, ziska enn sertin pwin, protez u kont maladi grav ek lamor, e pli inportan pu nu tu, li anpes nu fann viris otan.
Bérenger lider MMM finn kritik Premye Minis me, dan so faver, zis pu galri, lor plito enn pwin prosedir – kifer Jugnauth finn les Minis Lasante reponn a PNQ Duval.
Me Depite PTr sir-exite Shakeel Mohamed, dan sa ler so lider pe dir tu dimunn bizin aret rod skor pwin politik ek donn kudme pu resi kal sa lamonte Kovid, li ti pe fer apel pu demisyon, omilye-kriz, minis lasante. Enn-de rar zurnalist, mem ziska ler, pe persiste pu skor pwin ala-Anju-Ramgulam, par fer bann jok sarkastik ek pa apropriye olye vinn konstriktif etan done sityasyon grav kot nu tu, kuma enn sosyete, truv numem zordi. Lezot zurnalist pe persiste pu pran ninport ki “plan pu prepare oka sityasyon anpire” kuma enn prev ki bann Lotorite dan enn panik, ek lerla, asontur, deklans enn panik.
Buster
Lor enn plan personel, yer, Ram ek mwa inn al fer nu buster doz, Johnson and Johnson, kot Stad Bambous. Nu finn arive zis avan 9.00 am ler uver, ek tu ti deza anord. Ti ena apepre 75 dimunn parla, tu ti pe asize dan enn lavarang 6-pye distans sak kote ek 4-pye distans enn-deryer-lot. Lavarang ena enn twa extra ot kot pizon ti ena zot nik ek ti pe okip zot tipti. Klerman travayer lasante ti deza la byin avan nu parski 9.00 sharp prosedir pu fer vaksin inn demare. Kan fini ranpli nu form, ti pe apel nu 10-par-10. Nu finn zwenn dokter e lerla ek ners pu met vaksin. Dokter ek ners. tu ti byin atansyone. Lerla nu finn buze pu al atann pu ankor 15 minit pu cheke si pena kit reaksyon, ek lerla apre enn ti konversasyon pu verifye tu-korek, nu finn sorti. Nu finn ariv lakaz 10.15, sa apre ki Ram finn pas kot nu marsan-pul pu ankuraz li pu al fer so vaksin. Pena okenn lefe segonder, apart sa pa-vo-lapenn-mansyone enn lebra gos inpe sansib. Kisna ti fer so 3em doz Vandredi. Li usi pena okenn lefe segonder.
Enn kamarad so papa ki ti enn parmi bann plis ezite pu al fer vaksin finn inform nu komkwa li finn finalman resi konvink li. Yer so papa inn al fer so vaksin. Enn lot kamarad ti ena enn kamarad ki so partner ti pe refiz fer vaksin, e li finn resi konvink li pu al vaksine par lir li enn nu blog. Alor samem li inportan – mo dir sa ar momem usi, – pu koz lor seki “pankor-vaksine”. E nu bizin rapel, seki “pankor-vaksine” zot enn grup dimunn byin diferan depi sa band propagandist ek aktivist anti-vaksin. Anfet, buku parmi zot viktim sa band anti-vaksin la – suvan atraver dan enn lanvironnman anti-guvernman ki finn domine, enn restan depi kanpayn “eleksyon kokin”, ek finn al amare dan tu sa mansonz anti-vaksin.
Zis pu gard propagasyon Kovid a enn nivo akseptab, mem avek enn lokdawn sever, nu pu bizin prepar numem pu tini lor enn long porte: nu kapav bizin buster sak 6-mwa pu bann lane ki pe vini. Rapel ki vaksin tetanos ziska zordi dire zis pu 2-an, lerla u bizin fer enn buster.
Tusala pu dir ki Guvernman bizin tutswit konsider enn lokdawn kurt ek strik. Tu Parti Lopozisyon finn piblikman fer apel pu enn lokdawn. E nu bizin enn lekip, uswa enn nuvo lekip, syantist kot atitre zot vinn explike kimanyer nu konport nu ek gid nu tu, kuma enn pep.
Anmemtan, fode pa nu perdi devi lezot stratezi ki finn mars pli byin ki dan USA-Lerop-UK ki nu finn kumans swiv. Lostrali, Lasinn ek Nuvel Zeland, par exanp, zot parmi pei ki vo lapenn swiv depre pu analize kuma zot lapros pe marse konpare avek gro difikilte ki USA-Lerop-UK pe fer fas zordi.
Lindsey Collen, pu LALIT
21 Novam 2021
Tradiksyon: BK avek kudme AA