01.09.2021
Ala program lor lekel LALIT pe propoze ki nu atak Guvernman MSM-ML-ex-MMM.
Introdiksyon
Moris ti dan enn kriz ekonomik profon depi avan kriz akoz lepidemi Korona-viris. Moris ti dan enn kriz politik profon, osi, depi avan sa kriz Covid la. E Moris ti ena tu kalite kriz sosyal profon depi avan sa kriz saniter la. Alor, nu bizin enn program politik ki pu adres kriz pandan pandemi la, e anmemtan tu sa kalite kriz ki pre-dat pandemi la. Bizin enn program, wi. E li selman enn program ki politik ki pu gid nu dan enn tel degre kriz. Ni ONG, ni sindika, ni sosyete sivil pa pu tir nu dan sa kalite kriz profon. Zis nu prop mobilizasyon – tu dimunn oprime, e tu dimunn ki ule enn sosyete sosyalist – lor baz enn program ki enn program politik, ki pu marse.
Ala ki LALIT pe met lor azanda politik:
Demand Spesifik lor Later ek Lamer
1. Guvernman Jugnauth bizin aret servi larzan Mauritius Investment Corporation (MIC) pu proze ki pa dan prodiksyon esansyel, a kumanse par met sa kapital la dan prodiksyon alimanter lor gran-lesel. Sa vedir bizin ki tu transfer larzan, e tu kontra, osi bizin fer an-piblik. Tu kontra sekre konsernan depans depi fon piblik bizin vinn kareman ilegal. Kumsa kapav asire ki, dabor, servi sa kapital ki sorti fon piblik, setadir fon Labank Moris, pu ranplas plantasyon kann ar plantasyon alimanter lor enn gran lesel, e pu ranplas ansyin mulin kann ar lizinn pu konserv-transform prodwi alimanter – pu asir suvrennte alimanter osi byin ki pu exportasyon pu asir deviz. Answit, bizin devlop enn gran lindistri lapes sutenab, e anpes lezot navir vinn fer piyaz dan nu zonn exklizif losean. Kumsa nu pe propoz prodiksyon alimanter kuma delwil kwi-manze – plant e proses fler soley, pistas, par exanp – ek kuma lafarinn ki fer ar friyapin, may, manyok, prodiksyon tu kalite manze konserv – otur prodwi later ek prodwi lamer, inklir seki transforme, kuma vinnday pwason ek brinzel, kari pomdeter, rogay – e legim konzole e friz-dray. Se kalite devlopman enn nuvo lindistri baze lor seki esansyel ki pu kree anplwa stab – dan karo, dan laser, dan lizinn prezervasyon manze, lor lamer, dan transportasyon, dan exportayon, dan devlopman nuvo prodwi, dan rod marse rezyonal ek marse-nish. Kumsa ki pu ena suvrennte alimanter. Tu dimunn kone pri aliman pe monte, e pu kontiyn monte. E kan ena kriz, kot marinn marsand kapav deranze, nu pu ena prodiksyon alimanter de-baz pu sutenir lepep Moris antye. Kumsa pu gayn deviz, akoz lezot pei pu osi ena nesesite aste prodwi alimanter. Answit, lezot sekter lekonomi bizin batir lor sa baz la.
2. Guvernman Jugnauth bizin aret donn tablisman fever morsle-vann later agrikol pei ar milyarder deor. Sa li detrir later, plis li amenn enn nuvo form kolonizasyon ki bizin kareman vinn ilegal. Li enn fason bayant nu manyer sirviv pu enn ti-kas tanporer, setadir fuy enn simityer pu lekonomi fitir. Li pu fer Moris erit problem sosyo-politik mortel. Alor, aret deswit tu morselman later agrikol, pu rezon investisman, vila-de-lix, terin golf.
3. Guvernman Jugnauth bizin deswit retir so lof debil pu lwe enn parti later Moris, setadir Diego Garcia, ar Leta Zini pu 100 an (ubyin mem pa pu enn sel banane!), e deswit kumans plito reklam fermtir imedya sa baz la, netwayaz ekolozik, e transformasyon sa later Repiblik Moris an seki Sagosyin, ansam ek lepep Moris, bizin e ule. Guvernman bizin organiz enn bato, sinon enn flotila, pu al pik pavyon Chagos, kuma li finn promet. Guvernman Jugnauth bizin deswit pibliye lakor avek Guvernman Lind lor lepor ek larad Agalega, e rasir abitan Agalega ek lepep Moris ki sa devlopman pu inikman pu bezwin sivil, pa militer. Bizin ferm tu larad Repiblik Moris a tu navir deger, setadir Port Louis, Port Mathurin, Agalega, Diego Garcia, Tromelin, St. Brandon.
4. Guvernman Moris bizin enn Program Dirzans pu servi later Moris, Rodrig, Agalega, Chagos pu batir lozman, inklir lakaz lwe a-vi, pu ki sak dimunn adilt ki bizin enn plas pu reste kapav gayn enn, pu li ek so fami. Li bizin lor model inpe kuma CHA ki ti existe ziska 1993, avek so Tribinal pu met konplint lor koripsyon. Sa pu rezud buku konfli alinteryer lafami an-zeneral, e ede pu eparyn fam depi vyolans patriarkal par donn fam seki li pli bizin: enn twa pu li ek so zanfan.
5. Guvernman bizin anpes polisyon indistriyel an zeneral, agrikol par sirtu tablisman ek osi polisyon marinn, ki ansam pe rwinn lamer ek later. Bizin ogmant siperfisi lafore.
6. Guvernman bizin organiz lale bisiklet (cycle-lanes) partu dan pei, sirtu depi sak stasyon metro, akote santye pu pyeton osi, sirtu depi sak stasyon metro.
Demand Spesifik lor Demokrasi
7. Jugnauth bizin organiz enn deba nasyonal – avek diskisyon e propozisyon, dan tu Konsey Vilaz ek dan tu Ward lavil lor sanzman Konstitisyon pu permet elekter revok depite lor baz enn petisyon formel aksepte par Komiser Elektoral (dan UK ena enn tel sistem deza). Anmemtan bizin diskit sanzman ki permet lansanb depite elir Premye Minis (pa Prezidan nom li), e lansanb depite ratifye Premye Minis so Kabine, e lerla asire ki Lasanble Nasyonal gayn puvwar revok zot tu, ubyin nerport ki enn ladan. Se sa ki pu ogmant demokrasi. Se sa ki pu donn puvwar o-pep. Sa pu inplik elarzi e ranforsi Lasanble Nasyonal relativ a Lexekitif. Kabine bizin pli tipti, pli redevab. Bizin ena Selek Komiti Permanan ki zwenn an-piblik, e ki televize, pu ratifye tu nominasyon, e pu remet ankestyon tu polisi, enpe kuma Hearing Sena dan USA. Kan elarzi Parlman (nu propoz 4 depite par 21 sirkonskripsyon existan plis de nuvo sirkonskripsyon avek enn depite pu Agalega ek Chagos-an-atandan), li pu vinn posib pu retir Sistem Best Loser. Langaz Kreol bizin rant dan Parlman akote langaz Angle. MSM bizin ranplas Spiyker Phokeer avan Lasanble Nasyonal zwenn. Spiyker bizin asir sipremasi Lasanble Nasyonal lor Lexekitif.
8. Bizin ena enn sistem kot Konsey Vilaz ena enn bidze otonom, e buku plis puvwar. Li bizin eli pu 3 an, e Konseye Vilaz bizin revokab par petisyon elektoral. Sak lavil, bizin ena Konsey Ward avek so bidze otonom e sertin puvwar (enpe kuma Konsey Vilaz) pu okip ward.
9. Guvernman Jugnauth bizin organiz enn Demand Internasyonal pu pei ex-kolonizater pey reparasyon pu ditor ki sistem esklavaz finn fer dan pei. Pu sa, LALIT deza ena propozisyon presi.
10. Bizin ena enn Freedom of Information Act, ki permet sak sitwayin gayn akse a tu linformasyon lor li, e ki konsern li ki Leta ena. Kumsa, ki zurnalist osi pu gayn akse a linformasyon. Bizin rann tu Non-Disclosure-Agreement ilegal, a kumanse par seki servi pu kuver ak kriminel ubyin imoral.
11. MBC bizin vinn indepandan – so bord ek top-manejmennt bizin redevab a Lasanble Nasyonal, san okenn lyin ar Biro Premye Minis. Li bizin ena enn sistem pu donn kuvertir ekitab diferan kuran politik. Li bizin ena enn sistem kot, pu nuvel internasyonal, MBC pa zis fer kuma peroke analiz USA ubyin Lafrans, me explik pozisyon Guvernman Moris.
12. Guvernman Jugnauth bizin donn lord MIE pu prepar pu medyom vinn Kreol (akote Angle, setadir dual-medium) pu liv-text plis pu lexame pu size syans ek matematik – pu Grad I ek 2 an 2022, pu Grad 3 ek 4 osi an 2023, pu Grad 5 ek 6 an 2024, e pu tu klas ziska HSC apartir 2025.
13. Guvernman Jugnauth bizin introdir enn seri protokol pu sak profesyon pu ki eradik vyolans par ofisye leta, kuma lapolis ek gard shum, setadir kimanyer Avoka bizin azir pu expoz britalite, kimanyer Mazistra bizin azir pu expoz britalite, kimanyer Dokter Lopital bizin azir pu expoz britalite, e kimanyer tu lapolis bizin azir pu expoz zot konfrer dan lapolis ki servi vyolans.
Demand Spesifik lor Servis Sosyal
14. Guvernman Jugnauth bizin rekrit plis infermye, ners, asistan ners, seki fer kontak-treysing, pu asir enn sistem lasante iniversel top-nivo. Bizin fer enn mobilizasyon tu staf pu ki depas lespri “birokrasi” e met swin pu pasyan santral. Mem kalite transformasyon neseser dan sistem ledikasyon, kot bi tu staf bizin vinn “pu ed zanfan kontan aprann”, e donn zanfan striktir refleksyon rasyonel e devlop lespri kritik e kreatif. Pansyon bizin res iniversel, e li bizin re-indexe sak lane apartir 2022 lor kud-lavi. Tu sa servis sosyal ki nu deza ena, zot frwi enn long lalit klas travayer, e nu bizin devlop zot, napa permet privatiz zot. Sa vedir Jugnauth pu bizin re-tir so propozisyon pu balans tu travayer ek staf servis sivil ek para-etatik dan lasirans prive, ek biznes lasante prive plito amelyor sistem lopital ek dispanser, sistem prevansyon otur Biro Saniter. Bizin plis servis sosyal pu ki lafamiy kapav okip so travay, ki pa zis tom lor fam, kuma bizin “Day Care Centres” pu dimunn ki viv avek disabiliti, ubyin pu dimunn ki dan laz, parey kuma bizin Lakres pu okip ti-baba pu fam ki travay.