28.06.2021
Eski, kuma nu dan Lalit, u konsyan degre Mankman Moralite dan Kanpayn Anti-Vaksin “Mo lekor, Mo drwa, Mo swa”?
Kanpayn anti-vax ena o-mwin 5 defo moral:
1 Li egoist
Kanpayn anti-vax, li ankuraz “egoism”, e li pe fer li dan enn moman kot sosyete pe fer fas enn lepidemi, ki li, li menas "lansanb sosyete", li menas nu tu. Bi tu moralite li esansyelman pu sweyn lansanb sosyete. Kanpayn anti-vax, li pa zis pa pran swin lansanb sosyete, li ankuraz dimunn kareman innyor lansanb sosyete net, get zis "mo, mo mo" ek "mwa mwa mwa". Enn infliyans ki ena pu bi pu kwar ki se par sov mo lekor tusel ki mo pu sov mo lavi ek nu truv sa kan sertin zenn adilt kumans dir "Mwa mo kont vaksin. Mo lasante, bienetre mo lekor pli inportan ki tou”.
Anfet lasyans fer nu kone ki solisyon pu eradik pandemi Covid19 se pu atenn iminite kolektif. Se kan nu form parti sa sey 60-70% u plis popilasyon vaksine ki nu pu reysi devlop antikor dan enn fason kolektif pu eradik sa viris la. Enn rezon valab kifer nu bizin met nu konfyans dan sa konsey la, seki depi bann lane 1980, lemond rekonet ki Lorganizasyon Mondyal Lasante finn ede onivo internasyonal pu eradik maladi kontazye laruzol. Sa demontre ki vaksinasyon kapav pu eradik enn maladi otman kontazye. Sa demontre ki li pa zis to problem kan to pa fer vaksin.
2 Li expoz dimunn pli feb ar danze
Si u fer resers, lir ek sey konpran bann statistic onivo mondyal lor kisannla pli expoze pu devlop sintom grav, ek mem mortel, avek Covid19, u pu rekonet ki dimunn ki pli expoze se dimunn aze ubyin dimunn ki ena konplikasyon malad leker, ki sufer maladi respiratwar kuma lasm, ki ena ipertansyon, seki ena sir pwa, seki ena enn maladi kinn bes sistem iminiter kuma kanser, diabet ek seki pe deza fer dializ. Parey kuma enn fondman tu sistem moralite, se swin pu lansanb sosyete, enn dezyem fondman tu sistem moral, se li viz swin pu seki feb.
Deza, antan ki sosyete, sirtu dan liver, nu finn fer buku zefor organize pu ki gran dimunn (e tipti zanfan, dan sa ka la) pa mem gayn viris lagrip, parski sa riske fer zot sufer.
Alor, kan nu organiz vaksin kont Covid 19, nu ed tu dimunn ki pli expoze – inklir parmi dimunn dan nu fami, parmi nu kamarad, dan nu sayt travay ubyin dan nu landrwa, ki ena kit problem lasante ki expoz zot plis.
Donk kan u fer u vaksin, u fini diminye u posibilite pu transmet viris la ar sa grup dimunn ki u kone, ki u kontan. E u diminye u sans transmet li ar nerport ki dimunn ki expoze. Sa kapav rekiltiv nu anpati pu lezot. E sa, li osi, li baz moralite.
Si nu ti dan sa grup la, eski nu pa ti pu kontan lezot ed nu par evit amenn sa viris la avek nu? Li enn baz normal pu tu sistem moralite.
Me, sosyete kapitalis finn fer nu truv konpetisyon ek insanbilite anver lezot “normal”. Me kuma nu finn aprann depi dimunn pli saz, e ki finn reysi gard plis enn lespri kolektif, se konpasyon imin ki amenn linite e ki asir byenet tu dimunn. Fason pu fer sa se kan nu pran swin seki pli feb dan sosyete, pa zis sakenn get pu li.
3 Slogan anti-vax servi metod manipilasyon e propaz lafreyer
Nu denons sa kanpaynn la kuma imoral pu enn trwazyem rezon. Akoz zot ena rekur a manipilasyon par sistem “reklam” -- gran bilbord, slogan kuyoner, -- ki viz pu atir tu dimunn, par exanp, seki “per pikir”; seki mank konsiderasyon pu so prosen, e seki surf lor koler anti-guvernman lor lezot size. Zot viz kree lafreyer kont vaksin, zwe lor tandans inpe “paranoid” ki nu tu kapav ena dan enn period stresan kot ena enn menas par enn viris invizib e kontaziye ki menaz lasante piblik. Bi kanpayn la se pu sem dut. Alors si nu pa fer zefor pu konpran rezon nu prop freyer, e fer zefor rezud li dan enn fason konstriktif pandan enn kriz saniter, byen-vit nu vinn labwet tu tandans ki pe servi nu febles pu zot prop lavantaz. Li inportan nu koriz nu pozisyon parski fason nu pu azir pu usi infliyans fason bann zenn pu konport zot fas-a vaksinasyon dan ankor inpe semenn kan lekol pe repran.
Erezman, kanpayn anti-vax pa pe tro marse. Dan Moris, dimunn finn gayn lexperyans azir ansam, lor baz lasyans, pu eliminn maladi kontazye, e sa lexperyans la pe ed nu reziste kont sa manipilasyon la.
4 Labsans Rezonnman, Labsans Metod Syantifik
E sa amenn nu lor 4yem pwin. Moralite li osi liye ar rezonnman, e tan ki posib, lor fe syantifik. Dan sa slogan anti-vax, pena okenn rezonnman lor ki pa bon dan vaksin. E, li pa etonan, parski telman ena mansonz kuyoner lor zot "rezon" ki zot kont. Par egzanp, u finn tann bann anti-vax dir ki sipozeman ena ena bann nanopartikil 5G dan vaksin, swa ki sipozeman vaksin koz kanser, swa ki sipozeman vaksin koz infertilite, swa ki sipozeman vaksin ena fetis avorte ladan, swa ki sipozeman ena aliminyum ladan, swa ki sipozeman pe servi nu kuma “kobay” Big Pharma, swa ki sipozeman Bondye inn kree sa lepidemi la alor fode pa nu intervenir, e zot tultan pe al ziska anplifye lefe segonder vaksinasyon. Zot kanpayn pena fondman syantifik.
U pu remarke ki sa bann kritik kont vaksin la sanze tulezur: parfwa zot usi dir zot kont vaksin akoz li sorti Lind ubyin Lasinn (lor pwin zenofob, ki dan li-mem li imoral); parfwa, akoz lake tro long dan sant vaksinasyon alor sa pu fann viris la; parfwa akoz konnsennt form pa bon; parfwa akoz tu kalite lezot mansonz anti-syantifik. Me, tanki nu pa fer sa zefor intelektyel pu lir depi text serye, fer resers dan sayt ki ena repitasyon syantifik, pu rod laverite e rezet seki fos, u riske tom dan sa bann tez konplotist. Li inportan pu ekut argiman bann dimunn ki dan diferan eprev finn pruv u ki u kapav fer zot konfyans.
Anu met limilite ek lenerzi pu diskit ek partaz lide ki amenn eklersisman, e ki buz ver solisyon konkre. Vaksinasyon fer sa. Lasante piblik, inklir vaksin, li brans syantifik lamedsinn ki finn pli ed lamas dimunn.
Mem dan period konfinnman malgre izolasyon, dan Lalit nu finn kontinye partaz refleksyon ki nu finn ena dan nu parti (kan nu finn gard kontak lor telefonn, par imel, lor innternet, e dan reynion santral lor Zoom ek reynion brans lor WhatsApp) pu konpran bann argiman non-fonde ki muvman anti-vax pe fane pu kapav etablir laverite pu sorti dan laper irasyonel. (i) Nu travay, antan ki militan, se pu ed dimunn depas zot lafreyer kont vaksin. E dayer li pa tro difisil dan Moris, parski ena enn long listwar kontenir maladi infeksye par vaksin: polyo finn eradike, laruzol parey, tu zanfan proteze kont maladi anfantinn, parey, tu gran dimunn par vaksin anti-lagrip. Li deza enn tradisyon, baze lor konesans syantifik.
5 Anti-Vax Pa mem Kondann Forjri Danzere
Nu usi denons konportman pu pa mem kondann dimunn ki finn fer forjri lor "sertifika vaksin".
Enn lider kanpayn anti-vax, Mme. Julie Vranckx-Lepert, dan so konferans depres ar Bruneau Laurette, dir li pa ni anfaver ni kont sa forjri la. Ki kalite moralite sa? Pu zistifye mansonz an ekri? Donk, selon zot, zot pa pran pozisyon kan dimunn fos sinyatir dokter? Kan dimunn koz manti kumkwa kikenn finn vaksine, kan li pa vre? Zot vinn sabot travay lasante piblik dan sa konba la? Zot refiz rekonet ki sa kart vaksin la pe azir kuma enn mezir prevansyon pu anpes transmisiyon viris Covid 19 avek bann pasyan ki finn ospitalize? Nu denons dimunn ki pe sirkil sa kalite imoralite la, e nu met tu dimunn an-gard pu pa fer zot konfyans. Erezman pena buku dimunn pe tom dan zot pyez.
Konklizyon
Se pu sa bann rezon la nu pe ankuraz dimunn dan klas travayer pu vinn lider alabaz dan kanpayn anfaver vaksinasyon. Sa vedir nu pe konsey travayer pu al pli lwin ki zis dir zot “oblize” fer vaksin akoz patron pe dimande pu zot kapav gard zot travay, ubyin akoz Regulation guvernman. Li vre ki patron, li osi, li anfaver vaksinasyon – pu ki so rulman marse. Li vre ki Guvernman li anfaver, pu ki lekonomi kapav repran. Me, plis ki tu, li anfaver klas travayer ki nu ankuraz tu dimunn al fer vaksin.
Nu tu ena kapasite pu reflesi, pu mazine kisannla pu ekute pu konn laverite lor vaksin. Li vre li dimann letan pu diskit ar dimunn dan lekel u ena konfyans, pu triy seki vre depi seki fos, met de kote seki pena prev, pu nu konpran e tom dakor ansam antan ki enn klas, ki pu rezon-kolektif nu finn deside pu fer vaksin. Nu pe ankuraz vaksinasyon akoz li bon pu lansanb sosyete e pu sweyn seki pli feb vizavi sa viris la. Nu pe ankuraz vaksinasyon akoz li baze lor syans. Nu pa pe ekut ni manipilasyon konspirasyonist, ni dimunn ki konplis ar forjri.
Nu ena devwar pu pa sede a bann deklarasyon ki amenn dut e nuri enn pozisyon anbigi. Nu pozisyon li krisyal parski nu ena devwar moral transmet vre konesans lor linportans vaksinasyon avek nu zanfan, enn kote, ek adilt ki depann lor nu parski zot pa konn lir ek ekrir.
Nu ena responsabilite antan ki enn parti politik pu ede pu dimunn konpran, e pu kapav azir avek enn lespri poze. Malgre eprev ki pandemi Covid 19 pe fer nu traverse, li pe usi redonn nu lokazyon kan sistem kapitalis an kriz pu re-apropriye drwa klas travayer pu refer konfyans dan nu lalit kolektif e kiltiv trasmisyon konesans pu enn meyer sosyete kot lenerzi imin li servi pu byenet komin.
(i) Lir lartik Lalit finn fer resers pu liste bann lartik kredib pu esplike kifer kritik anti-vax pe deform laverite https://www.lalitmauritius.org/en/newsarticle/2892/the-role-of-the-media-in-the-context-of-an-epidemic/