07.04.2021
Kan u dan enn lokdawn – mem si laplipar lamas travayer pe sorti al travay lor WAP – li anmemtan fatigan ek erintan. Mo santi mo ti pu ador galupe pyeni dan sa long santye labu, de preferans dan lapli. E tutfason, zis kan enn lanvi pran mwa. Me, mo kapav sorti selman lor enn permi. E mo kikenn ki finn pas sink an anferme dan enn bording skul, alor mo ena inpe lexperyans lor ki ete konfine dan kazern. Parey kuma enn tifi u enn fam ena inpe lexperyans lor sa kestyon kapav sorti pu al sertin plas ek a sertenn ler. E fer nu rapel. Pa zis dan ka extrem kot, dizon, kan kikenn atak nu e lerla dimann nu, “Be, ki u ti pe fer laba? Sa lerla? e u tann sa mem dan bann sirkonstans plis ordiner. Enn fwa pa tro lontan, enn sel kut nu deside Jean-Claude Bibi, Ram ek mwa pu al manz enn repa Peron, par exanp. Li enn restoran fantastik, avek so meni kornfrir, salad lalo ek salad kokom ek tandans laba se u pran enn butey Green Island kupe avek koka par latab. Li enn plas bann madam pa tro maynd ki zot bolom frekante. Parski li zis zom. Selman nu pa ti realiz sa. Alor nu mont mars peron pe koze-riye. Li ti plin, e li ti ena enn son konversasyon konvivyal pe ale. Kuma nu met lipye andan, enn silans total, enn sel kut ranplas tu son avan. Par erer, mo finn al kas enn tabu sakre. Alor, nu tule trwa mars tutlong restoran, dan enn silans total, pu al asiz lor sel latab pu kat ki ti lib, e atann pu plas nu komann kumsi ryinete. Par enn regar a nu kamarad, nu sinyale nu tu letrwa kone kifer sa finn arive. Gradyelman son return a so nivo avan. Pu leres lasware, e se so zoli but, sak latab dan Peron deleg, kuma enn exkiz, enn dan zot “mam” pu vinn asiz ar nu pu enn blag-blage kordyal – lor enn pretex inpe leze ki li konn enn parmi nu. Tusala pu dir, fam so permi pa al ziska Peron. Anpasan, eski Peron finn disparet avek travo metro? Mo pa finn fer remark, mo espere pa. Li enn sa bann restoran pli zanti ek dus ki mo finn deza ale. Pena enn fos not macho laba. Tu bann not ti dolcissimo.
Tusala pu dir, res konfine li pa fasil. Apretu, nu enn kategori kreatir nomad, ek nu finn trinbale pandan nef dizyem nu lexistans kuma enn espes. Pu fam, kuma pu zom.
Tut fason, mo sey pa santi irite u fatige pandan lokdawn. An Angle, kan u dir “konfinnman”, premye sinifikasyon pas dan u latet se “pre pu akuse, uswa pandan akusman, uswa zis apre akusman”. Alor, mo lamem fer u rapel enn evennman zwaye, enn denuman pozitif. E li dimann pu gard u kalm ek res poze.
Alor, etan pe res lakaz, mo konvink momem, fer tu tipti kiksoz vinn surs enn nuvo nesans, enn re-nesans. Dizon, beyn nu de zenn tutu, Lok ek Dawn, dan kare dus enn par enn, e lerla truve apre kuma enn so nwar fonse klatan ek listre, e lot la so blan kuma lanez ek so pwal lezerman kotone – de re-nesans. E kimanyer zot fer lans aroze vinn an buku tipti morso kokas. Sak tibut enn tibaba lans aroze. E kan Ram, boner dan sa prosesis la, finn avek pasyans rekol bann but inpe pli long, par servi sa tipti masinn ki kol plastik ansam, resi kol de but ansam telman byin, Lok ek Dawn finn truv sa bann but rekole la absoliman irezistib pu mase. Zot finn aplati trwa. Nu pe fer kont komye li kute pu ramas lisyin “gratis” depi dinp, ki an Angle apel “dump”. Wi zot bann lisyin dinp. Ziska apre zot bin. Kan zot re-ne kuma de tutu adorab.
Me, mo santiman konfine inn anpire yer. Li ena pu fer lor kimanyer ena pei dan leres-lemond inn resi fer li.
Nu, e mo sir laplipar mo bann lekter, ti deza debusole pu realize ki Guvernman Jugnauth finn kapitile ar lepidemi Kovid – nepli pe dir, “Nu kontenir li,” sirtu kan inn kontenir premye vag telman byin, e asterla pe vinn avek enn slogan inakseptab, “Nu bizin aprann pu viv avek,” ubyin “Viv avek”. Sa lemesan koze “viv avek” ti abitye laliyn patrona kont Guvernman. Asterla, Guvernman usi finn adopte mem laliyn patrona.
Antuka, kan yer swar lor TV anonse Nuvel Zeland ek Lostrali finn tom dakor pu rant dan enn “kulwar vwayaz ant sa 2 pei la” kot pa pu ena karantenn, mo ti byin tris ki Moris pa finn negosye depi lontan pu rant ladan. Li ti pu telman fasil. Nu ti abitye koz lor buku kan ti ena de-trwa mwa repi pandan “konfinnman”. Zordi nu ti pu kapav pe resevwar enn lot zar turist – depi sa de pei la – e ena etidyan Moris ti pu kapav vwayaze pu swiv kit kur pa tro long dan Lostrali, sant mondyal ledikasyon tertyer prive. Nu ti pu kapav kontribiye pu fer enn u de kamarad al vizit Nuvel Zeland ek gayn lide lor so trotwar imans partu ek so kulwar rezerve zis pu bisiklet lor tu sime.
Olye sa, eski nu pe al ver plis dimunn malad admet lopital ek plis lamor? Non, nu ena pu viz pu kontenir sa modi lepedemi ankor enn fwa. Sa li sel fason pu sov dimunn depi maladi ek lamor ek usi pu sov sosyete inklir sa tipti “lekonomi” ki reste Moris – sa li ti kumsa mem avan lepidemi. Eski nu kapav kontenir li? Tu depann Guvernman vinn koz laverite total, e nu, nu dir laverite total a lotorite lasante.
Lindsey Collen
Tradiksyon : BK avek kudme AA