21.06.2020
Kan ladministrasyon Liniversite Moris trenn Prof. Rajen Narsinghen divan enn Komite Disipliner akoz li finn partisip dan deba politik, li enn antrav a “Liberte Akademik”. Sa kalite represyon la, li al ankont seki Angle apel “Academic Freedom”, ki enn long tradisyon pu gard liberte refleksyon, liberte parol, liberte aksyon pu staf dan tu liniversite ek tu institisyon ki fer resers. Kreativite intelektyel li viv byin selman dan enn latmosfer laliberte.
Anfet, dan LALIT, nu al pli lwin. Nu demand ki tu anplwaye Moris ti bizin ena enn drwa partisip plennman dan politik aktif.
Kuma li ete zordi, si u fer kanpayn politik, mem elektoral, si u fer li anfaver bann parti o-puvwar, sa li bon, me si u fer kanpayn kont parti o-puvwar, sa li move. Alor, par exanp, Mme Sarojni Jugnauth ti gayn drwa fer kanpayn pu so mari pu eleksyon zeneral, kan li ti inspekter lekol primer, tandi ki lezot dimunn dan servis sivil, pa ti pe gayn drwa fer parey pu parti lopozisyon.
Ena buku sekter ki anpes dimunn dan klas travayer, setadir ki travay pu kikenn, partisip dan politik, ki li dan servis sivil, para-etatik ubyin sekter prive.
Dan LALIT, nu dir ki tu staf, tu travayer servis sivil anba enn sertin nivo (dizon, anba grad Sekreter Permanan ki ansarz aplik politik Guvernman anplas) bizin zwir ful drwa partisip dan tu laspe lavi politik. Pena okenn rezon kifer tu profeser, klark, infermye ek ners, fakter, laburer, dokter, anplwaye dan Parke pa fer politik kuma enn drwa (apar seki top net e ansarz aplik politik Guvernman). Forse-forse, kapav pran “leave without pay” pandan enn kanpayn elektoral, ubyin si u vinn Minis dan enn Guvernman.
Parey pu tu para-etatik. Tu apar sef ti bizin ena drwa fer politik. Dan laplipar para-etatik, deplizanpli patrona pe inpoz enn kontra travay ki anpes anplwaye partisip dan politik ubyin mem deba lor kestyon ki ena “kontrovers” ladan. Li anti-demokratik.
Buku kontra travay dan sekter prive ena enn kloz bayon ki anpes fer politik. Sa pe vinn pli kuran zordi. Ti bizin ena enn proteksyon legal, mem konstitisyonel kont enn tel pratik.
Drwa pu partisip dan lavi politik enn pei pa ti bizin siprime, ni kiksoz ki u kapav “sede” dan enn “kontra”.
Dusman-dusman sa drwa pu lekcherer Liniversite fer politik, finn kumans anpyete, li osi. Alepok Vidu Nababsing ek Raj Virahsawmy ti fer politik, e zot ti parmi bann lekcherer pli respekte, anmemtan.
Alor, dan LALIT, nu dir, amizir nu sorti dan konfinnman Koronaviris, nu bizin elarzi drwa demokratik. Enn sa drwa la, se drwa partisip dan lavi politik pei. Me, okenn drwa pa gayne lor plato. Bizin amenn lalit.
Dan LALIT, nu denons ladministrasyon Liniversite Moris pu sa represyon ki pe fer kont Rajen Narsinghen. Nu fer apel a tu lekcherer, o-kontrer, pu pran pozisyon lor tu kestyon ki konsern sosyete.
LALIT