09.06.2020
Enn fwa, tutafe par azar, mo zwenn enn Olande dan enn sware kot enn kamarad. Letan pe fer prezantasyon, kikenn presize ki mo Morisyen e zenn-om Olande dir ki li finn deza al Moris. Grasa sa pwen komin, nu kumans sinpatize e li komans rakonte ki bann landrwa li finn vizite. Kan mo tann tu sa landrwa li’nn ale mo komans gayn supson.
Mo dimande, avek inpe ironi: “Dan taxi uswa fizet to ti pe fer letur pu to’nn resi fer tusala an selma 2 ou 3 semenn?” So repons ankor pe rezone dan mo zorey: “Non, mo ti Moris an-staz dan lotelri pandan preske 1-an”.
Get mo rezonnman inpe: osito ki mo’nn tann dir li finn vizit Moris, mo finn met li dan enn bwat apel “turis” e, selon mwa, sa kategori dimunn fer sezur anviron 2 u 3 semenn. San mo konn plis detay lor so lavi, mo’nn fini kategoriz li dan grup “vakansye” ek zimaz lotel, laplaz, bronzaz, koktel finn travers mo latet. Lerla mo finn tir konklizyon ki so sezur finn dir ant 14 ek 21 zur. Pu mwa, Olande vinn Moris zis an vakans + sa dimunn la enn Olande = donk li ti vinn Moris pu vakans.
Si met mo rezonnman kuma enn ekwasyon: Grup A ena tel labitid – Individi B form parti grup A = donk individi B finn swiv mem labitid.
Li enn fason reflesi ki ariv nu tu; nu klas lemond dan bann kategori san mem nu rann nu kont. Non selma imen me zanimo usi fonksyonn kumsa pu zot rekonet manze, danze, plas kasyet, etc. Letan u dan lasavann e u spot enn zanimo kuler lapay avek ti tas nwar lor so lekor, pena pu fer kata-kata, pu rod metod syantifik uswa probabilite statistik – li preferab u asyum ki li enn tig uswa gepar ek adopte konportman reflex imedyat pu sove.
Pu bann serser dan sikolozi sosyal, li inposib pu imen pa kategorize letan li pe get otur li. Li tro konsom lenerzi pu analiz tu zafer dan detay. Parkont, dan sikolozi sosyal zot finn idantifye kuma nu pas depi enn sinp kategorizasyon al ziska diskriminasyon. Li ariv an 4 letap: Kategorize - Stereotip – Prezize – Diskriminasyon.
Odepar, nu servo kategorize lor enn sinp karakteristik (bann ki met linet, bann rasta, bann ki zwe spor, bann ki HIV pozitiv, bann ki pratik relizyon). Kategorizasyon enn mekanism preske byolozik, ilevre, me parkont stereotip, prezize ek diskriminasyon zot pa ditu natirel; zot dekul depi rezonnman fose.
Stereotip forme letan asosye arbitrerman enn lot karakteristik a enn grup done (seki met linet kontan lir, rasta ena enn lot stil seve donk li pa lav so latet, bann ki zwe spor pa fer byin dan lekol, enn dimunn HIV-pozitiv li amenn lavi-bakanal, enn dimunn pratikan li bon dimunn). Sak stereotip kareman arbitrer. Me, stereotip suvan ranforsi par lefet ki plizyer dimunn partaz mem-mem lide, e plis li partaze plis dimunn ena linpresyon li vre (common sense, argiman ad populum). Sa se stereotip e li transmet kuma rimer transmet alor ki li baze lor enn foste.
Prezize, li enn zizman valer ki vinn azute lor stereotip; eski pu enn dimunn (uswa sosyete) sa stereotip la li enn bon zafer uswa move zafer? Pu mem stereotip, sertin kapav valorize, sertin meprize. Par exanp enn dimunn ki met linet e ki nu asyum arbitrerman ki li kontan lir: sertin pu valoriz so kapasite kuma enn bon zafer, lezot kapav truv sa kuma fer-fezer ubyen gaspiyaz parski “intelektyel” kupe ar realite. Li parey pu rasta, sportif, HIV-pozitiv ek pratikan. Me rapel byen ki problem ena dan prezize ... u pe ziz enn dimunn avek asonpsyon infonde ki li kontan lir, pa lav so latet, pa met latet dan letid, amenn move lavi, bon dimunn. U pe zize san okenn prev.
Diskriminasyon, prosenn letap, li konsern konportman ki u adopte anfonksyon u prezize. Mazine ki, lor baz prezize, u pe azir. Mazine u pe swazir enn zanfan pu lir diskur parski li met linet, u pe poz u sak lor sez vid akote u dan bis pu anpes enn rasta asize, u pa aksepte enn zanfan ki fer spor dan enn bon kolez, u pa pe invit enn dimunn dine parski li HIV-pozitiv, u fer preferans pu pran enn dimunn pu travay lor baz ki li enn pratikan. Tusala bann exanp diskriminasyon parski u finn deside lor bann kriter ki irelevennt, arbitrer ek infonde. Li exakteman mem sistem panse ki kondir a rasism – atribiye karakteristik a enn grup lor baz zot “ras”, ki limem enn zafer ki pena okenn fondman syantifik. Li dekul plitor depi listwar sosyal, sirtu listwar klas sosyal.
Exersis pratik pu ede pu dekonstrir stereotip ek prezize :
Konplet kategori swivan avek enn karakter arbitrer pu kre enn stereotip, pu lerla determine ki prezize dominan existe lor e finalman ki diskriminasyon kapav dekul depi sa.
Bann dimunn ki al lekurs ...
Bann fans futborl ...
Bann zom efemine ...
Bann fam ki pa makiye ...
Bann dimunn kominote X...
Bann Morisyen ...
Jean-Yves Dick