24.05.2020
Les nu koz lor aksyon politik. Nu dan mwa kot nu pe komemor sulevman etidyan Me 1975, ki ti enn aksyon politik. Me, byinsir, pu enn aksyon li politik sa inplik anpremye “reflexion”. Alor, les nu gete ki ete “reflexion”
Kan yer mo ti sit Albert Einstein, “Ledikasyon li napa aprann bann fe, me li lantrennman lespri pu reflesi,”, mo ti ule reflet sa filozofi alabaz demand prinsipal buku etidyan dan sulevman Me 1975. Enn demand parmi ti introdiksyon langaz maternel Kreol kuma medyom dan lekol. Langaz maternel, kuma nu kone, li zuti imin pu “reflexion” –presizeman dan sans Einstein ti servi li. Fer u prop servo travay konsyaman lor kiksoz.
Sitasyon la rapel mwa enn garson 3-an, zanfan enn kamarad. So papa ti enn zenn donn Liniversite Oxford spesyalize dan reflesi lor kalite sistem ki kapav permet analiz realite – sistem matematik, an partikilye, pu reprezant realite sosyo-ekonomik. Alor, li pu asize lakaz “travay”. Sa ule dir li asiz san-buze lor enn sez anpik, ti-lipye lor gro-lipye, latet inpe verse enn kote, ek enn plim dan enn lame pe flane lor enn but papye blan dan so lot lame. Li finn aprann reflesi. Pandan long lertan, li ti pe travay lakaz kumsa. Kan so de ti zanfan al sot lor li, ubyin sey gayn so latansyon par lezot mwayin, so madam pu intervenir, par dir “Zanfan, eski zot pa truve zot papa pe travay. Pa deranz li!” Abe letan pase. Lerla enn zur, dekuver enn ti garson pe asize tusel imobil lor enn sez anpik, ti-lipye lor gro-lipye, latet inpe verse enn kote, ek enn plim dan enn lame pe flane lor enn fey papye blan dan lot lame, kan so mama, inpe trakase panse li pa tro byin, dimann li, “Ki’nn arive, Oliver?”, e li reponn “U pa truve mo pe travay. Pa deranz mwa!”
Aster kuma artikil sa avek aksyon politik zordi? U bizin reflesi pu kapav azir politikman, e pu kapav reflesi, u bizin konsantre, e pu konsantre u bizin fokes u latansyon. Zordi, ena enn lindistri antye, sekter teknolozi, ki monopoliz latansyon zenn, seki apel “komersan latansyon” seki fer buku zenn pe suvan fer de kiksoz anmemtan, par exanp swiv sosyalmedia onnlayn ek fer devwar. Buku zenn anfet vinn adik a plizir kiksoz ki anpes zot anfet reflesi. Enn letid University College London montre ki test IQ (pu seki li vo) reflet enn bes 15 pwin si u fer milti-tasking, setadir kot u fer 2 kiksoz anmemtan. Zot demontre kimanyer kan, pe swiv flix twiter e anmemtan pe partisip dan enn renyon sa fer ditor u kapasite pu konpran tulede. Remarke top kad dan Silicon Valley san ezitasyon avoy zot zanfan dan lekol kuma Waldorf Schools kot tu teknolozi interdi, ikonpri internet, dan lekol ek suvan ziska mem dan lakaz. Zot kone ki domaz li fer a “reflexion”. Alor, lepidemi koronavirus kapav fer plis dega ki nu mazine lor etidyan, amezir pus zot pu servi ankor plis sa bann gajet, e lerla riske andomaz zot devlopman kognitif, zot kapasite “pu aprann reflesi”, pu sit Einstein ankor enn fwa.
Ena 5-10 banane resers asterla pu montre kimanyer “milti-tasking”, kuma get lor u portab pandan ki u pe travay lor enn lot zafer, redwir u kapasite pu reflesi lor ninport ki enn ladan. U kapav krwar u pe fer byin, me anfet u pa fer byin. Bann lexperyans resan avek de grup partisipan montre sa. Dimann enn grup partisipan pu fer de zafer anmemtan, zot bliye bann detay ki dezyem grup ki zot ti ena pu fer de zafer, me enn apre lot, rapel. Zot usi fer trwa fwa plis erer ki dezyem grup. Sa parti servo ki apel kortex prefrontal bizin kordinn linformasyon partu dan servo, e li kapav zer enn sel aksyon alafwa.
Mo pa rant dan tu sa detay pu bann rezon akademik, kamem li interesan mem.
Mo pe konpar zenn dan kolez an 1975 – mo ti enn zenn profeser alepok – e zot kapasite enorm konsantrasyon, ek zot talan inkrwayab pu “reflesi” avek difikilte evidan laplipar zenn mem laz ena zordi. Profeser Liniversite suvan deplor sa.
E pa zis panse ki neseser pu aksyon politik. Li ariv a enn konpreansyon ankomin ki konte.
U ena pu panse, ekute kan lezot pe dir zot reflexion atraver zot lang maternel, lerla u partaz u reflexion avek zot. Sa langaz koze – ki ena lavantaz pu amenn deba imedya ek diskisyon ek mem kritik, lerla usi langaz ekri – ki ena lavantaz donn u plis letan pu “reflexion” ek met anlord tu nuvo lide an relasyon avek tu lezot lide ki deza dan u latet a u prop vites. U kapav poz magazinn anba, e, kuma papa Oliver, asize ek reflesi. E lerla reflesi lor u repons, drafte li, koriz draft la, cheke ki tu bann pwin anfet fer sans e tu seki vini apre. Kumsa deplizanpli dimunn kapav “reflesi ansam” ek kumsa devlop enn program. Enn program li pa plis ki enn “konpreansyon ankomin” pu sit Leon Trotsky, gran aktivist, gran panser ek gran ekrivin.
Alor, nu ena, dan sa lane 2020 pu kree sa lespas pu “reflexion” – lespas finn byin retresi. Nu ena pu kree lokazyon pu reflexion ansam. E sa li sa prosesis pu batir enn muvman ki inplik aksyon. E nu pu bizin batir li, amezir nu sorti depi lokdawn.
E, se pu sa rezon ki nu pe ankuraz dimunn pu avoy brib memwar lor Me 1975. Sa imilite, modesti ek varyete renyon ek lasanble ti ena alepok, tu kontribiye pu batir enn muvman imans ki kilminn dan konfrontasyon avek Leta lor Pon Gran Rivyer le 20 Me. Nu bizin, usi, sa vizyon politik global enn parti kapav done. An 1975 li ti sirtu MMM me usi MMMSP. Zordi, LALIT nu sey batir sa koerans alabaz. Pu sa rezon la nu ena brans. Pu sa mem rezon nu ena Komisyon. Samem kifer usi nu ena enn websayt osi ris pu dimunn konsilte. Samem kifer nu dan muvman lakaz. Samem kifer nu finn batir “Komite Konzwin Landrwa-Brans LALIT” dan dizenn rezyon. Sa rezon kifer nu mintenir kontak avek otan lorganizasyon klas travayer ki nu kapav – pa zis avek zot lidership, me avek zot delege.
Tu sa tipti inite, dan kad enn analiz politik global ek enn program, ankuraz sakenn pu devlop so kapasite pu konsantre, fokes, reflesi, liye sakenn nu lexperyans avek lexperyans lezot ek devlop lide pu al ver aksyon liye avek sa moman kot nu ete dan listwar.
Me, nu dan enn lepok difisil. Zis mazinn zordi: Etidyan pa mem zwenn. Sindika pa pe reysi fer lasanble manb. Parti pa kapav ena renyon brans. Li enn veritab Leta Dirzans. Me nu kapav servi li pu sorti depi ladan anrisi.
Rapel klas travayer, kuma enn klas, inn vinn opuvwar kapav nek de fwa dan tu listwar: klas travayer Paris dan LaKominn 1871 pandan apepre 3 mwa (ziska masakre zot ), ek apepre 45-an apre, klas travayer Larisi dan Revolisyon Ris pu 3 banane parla (avan tiri par imans intervansyon militer konbine depi enn kote Kapitalist ek Tzarist depi Langleter, Lafrans, Lamerik, Lalmayn, Kanada, Chekoslovaki, Litali ek Zapon, osi byin ki solda organize depi lezot pei an inite andan sa bann larme la e lerla apre pran relev par seki asterla nu apel “Stalinism”). Pwin se dan sa de lepok klas travayer finn ranvers reyn kapitalis, li ti apre kriz grav, lager. Enn dezyem pwin se, li inportan pu res modest pu angaz u dan travay dan ti grup otur enn konpreansyon ankomin ki pe emerze, antretan, enn gran revolisyon li pa zis enn lazut tusala me li inposib san sa travay alabaz. Enn trwazyem pwin se tulede muvman ti ena so program (Manifesto Kominist ek Program Bolshevik) kuma enn nwayo esansyel pu veritab organizasyon politik pu sanzman.
Lindsey Collen
pu LALIT, enn pwindevi personel.
Tradiksyon:BK