19.05.2020
Epidemyolozi li enn syans baze lor posibilite ek perswazyon, li napa ni lor sertitid ni lor prev solid. “Li meyer pu plizumwin ena rezon laplipar ditan ki pu dezantan ena rezon avek presizyon,” epidemyolozist Ekose John Cowden ekrir, an 2010. “Selman an retrospek ki u pu kapav sir kan pu azir.”
Epidemyolozist bizin konvink dimunn pu sanz zot lavi – pu aret vwayaze ek sosyalize, pu aksepte pu tir disan ek fer vaksin – kanmem ena evidans byin limite ki zot [personelman] direkteman arisk.
Epidemyolozist usi bizin aprann kimanyer mintenir zot kapasite pu konn konvink mem kan zot konsey sanze.
Sa trwa paragraf site lao sorti depi enn lartik ekrir par kikenn apel Charles Duhigg e pibliye dan New Yorker de semenn desela:
Li inpe long pu lir, me li interesan, manyer li konpar de diferan leta dan Lamerik, Leta Washington ek Leta New York – kot azir pu kontrol lepidemi avek enn dele enn semenn finn amenn de diferan rezilta.
Seki nu bizin konsantre, kan nu pe sey konpran avek presizyon ki ete epidemyolozi, li sa:
(i) enn syans exak lor posibilite statistik, artikile avek
(ii) lar pu perswad ubyin konvink dimunn lor nuvo fason pu azir – ek
(iii) kimanyer tulede sa de la (statistik ek argimantasyon) zot opere dan enn realite sosyal ek medikal ki tultan pe sanze, suvan byin vit, lor letan. Seki u konseye dan Semenn Enn pu bizin sanze dan Semenn De, amezir sirkonstans sanze.
Enn veritab defi pu gard tusala dan latet. Abe li kumsa. Sa seki epidemyolozi exize. E laplipar dimunn kapav e reysi konsantre pu konpran li. Dr Gujadhur ti explik nu sa, e dimunn ti ekute. Mem si li poz kestyon, kan tro buku dant nu ti pe azir san pran kont prekosyon krisyal pu kontrol lepidemi, si ena dant nu nu “koko vid”? Akoz li kone ki danze ete e sa explik so mank pasyans.
Tutfason, konntak-tresing, kot Moris ena 70 banane lexperyans ladan, li sa lot syans inportan ek expertiz pu risponn dan lepidemi, dimann plizir skil inportan pu seki fer sa travay la:
i) Kapasite pu gayn konfyans dimunn ki u pe travay dan zot lintere (ki efektivman u pe fer), e lerla tutswit
ii) Pu ena kapasite pu, kuma enn travayer sosyal, pu ed zot anfet fer test ek gayn swin medikal ki zot bizin, anmemtan usi ena
iii) Kapasite kuma enn konseye pu konvink zot, avek konfidansyalite medikal, pu partaz detay lor zot kontak, pran depi zot kontak ordiner dan lafami, zot kontak atraver shoping rutinn ek avek ki zot inn al manze, ek pu fuy zot memwar lor enn traze pu al lapos ubyin kot dantist, e lerla domenn sosyal plis difisil, osi byin legal, kontak ilegal (vizit kikenn avek lekel u ena enn lyezon an-kasyet, ubyin enn bar renome pu prostitisyon ubyin enn kazino gembling ilegal ubyin enn demars lye avek ladrog). Tusala vedir kapasite pu fuye, pu devine, pu konvink dimunn ki li dan lintere sosyete antye pu divilge tu kontak posib avek enn konfyans absoli,
iv) E lerla pu foloep tu sa nuvo kontak, dan enn fason diskre ek respektye anmemtan
v) pe konpran ki konstitye enn “kontak” – komye letan, avek ki distans ant, ek leres detay.
Tusala pu partaz ar zot ki savedir kontrol enn lepidemi.
Pas lalwa drakonyin pu rann lagrev dan lepor ilegal, li napa fason pu kontrol lepidemi, ubyin sed puvwar a lapolis pu aret nu kan nu pe sorti pu fer shoping enn zur kot nu sirnom kumans move alfabet. Non. U ariv kontrol lepidemi kan plizir parmi nu konpran kimanyer epidemyolozi marse kuma enn syans.
Li enn syans strik me li prezant selman enn tablo global sosyete. “Li meyer pu plizumwin ena rezon laplipar ditan ki pu dezantan ena rezon avek presizyon” pu servi enn parti sa sitasyon pli lao ankor enn fwa. Epidemyolozi li enn syans ki frontalman opoz “lebyin” u “lemal” dan panse Manichean, sa panse-zis-de-pozisyon byin komin su reyn kapitalism. Li chalennj sa tre-personalite egoist nuri par kapitalism. Si u pans zis pu u dan enn lepidemi, u pu fini, mem u, avek napa gayn enn bon swin lasante san konte u napa pu proteze kont lepidemi. Rapel, kan nu res lakaz ek gard distans fizik ant sakenn, nu pe ralanti propagasyon viris la sifizan pu fer mwins dimunn malad. Nu pe usi kontribye pu staf lasante pa deborde e nu pe anpes ki servis lanterman pa ekrule avek telman buku mortalite. Distans sosyal li pa enn garanti absoli pu sak enn individi. Pu met li dan enn fason literal, li zis rann lavi viris plis difisil.
E rapel, kan mo met mask, tu lezot dimunn benefisye. E kan u met mask, nu tu benefisye.
La usi, si enn inbesil pale konpran ek li pa met mask, nu bizin dir li met enn mask, me si li kontinye persiste mem, nu bizin dir, jayde. Osi lontan li zis enn u de, dan epidemyolozi li pa fer enn diferans. Par kont si ena enn lider pe ankuraz tu dimunn pu et egoist kuma sa enn ubyin de dimunn, lerla nu bizin travay pu fu li deor akoz so konportman danzere.
Amezir tandans premye vag lepidemi pe al ver bese, li vo lapenn travay pu konpran expertiz sa de metye (epidemyolozi ek konntak-tresing) akoz, pu kumanse, kapav ena onkor nuvo vag Kovid-19, me plis grav, kapav ena lezot lepidemi ankor pli pir dan lavenir. Enn kote, imin nu ena enn dansite popilasyon inpe tro ot pu nu tay kuma “gran mamals”. E nu pe met tro buku presyon lor kreatir lor lekel viris abitye viv (sovsuri, lezot kreatir) atraver destriksyon buku gran lespas uver kot sa bann kreatir abitye viv. Kan viris vinn su presyon, zot fransi depi enn spiyshiz a lot.
Amezir premye vag lepidemi pe diminye, li usi vo lapenn pu reflesi dan enn fason dinamik, e abandonn sa fason panse Manichean stil-Trump la. Get kot sa kalite refleksyon amenn li:
Trump dir de zafer diferan:
1. Maladi Koronaviris li “zis enn infliennza”, “li pu ale par limem”, “li pu disparet dan enn-de zur”, “pena nanyin pu trakase” ek Lamerik pu zer sa “parfetman”. Prinsipalman Koronaviris li, dapre Trump, inofansif.
2. Parkont, Lasinn li “lemal” akoz li pa finn warn atan lor sa maladi mortel. Prinsipalman Koronavirus li mortel.
Savedir, nu bizin aprann pu reflesi an dyalektik, ek dinamik, ek Trump li sa anti-model fode pa swiv.
Epidemyolozi, konntak-tresing, fason nu reflesi lor zot, tusala usi bann kestyon politik.
Lindsey Collen
pu LALIT, enn pwindevi personel.
Tradiksyon:BK