19.05.2020
Mo preske sir ki u finn deza swiv enn sesyon Latelye fit argiman kan u ti zanfan. Aparaman, dan lemond antye, paran ek gran-paran say zanfan ki servi sa kalite foste apel Ad populum. Get enn ku si sa sityasyon rapel u kitsoz: u ti pe extra anvi ki u paran aste enn zafer pu u (kitfwa enn zwe, enn linz, enn zafer lekol uswa enn laparey pu ekut lamizik). Lerla, paran refize. Pu u sey konvink li, u donn enn argiman beton – "Tu bann paran mo bann kamarad finn aste sa pu zot zanfan!". Gran-dimunn la reponn: "Si tu dimunn desid pu manz malpropte dime, twa usi to pu manze?".
Ala, sirman, premye latelye kont fos argiman ki u finn viv. Li enn zoli leson, pertinan ek memorab, ki montre ki degre popilarite enn panse uswa enn konportman pa enn kriter fyab pu evalye enn zafer. Rapel lexanp bwat-kondane kan nu ti pe get foste Ad hominem. Laverite lor som larzan ki ena andan li pa depann lor seki dimunn panse, li enn fe par limem. Mem si enn mazorite ekrazant dir zot devine ki ena Rs 30, li res enn divinasyon. Sel vre metod pu kone se uver bwat ek konte.
"C'est du bon sens, voyons!"
Letan enn fos rezonnman (baze lor krwayans plito ki lor fe) vinn byen popiler, li kapav mem ateyn stati "common sense". Se zar argiman ki enn dimunn servi pu pretann ki pena pu reflesi lor size ankestyon, parski tu dimunn dakor deza. Savedir pe insit u pu zis adopte seki lezot dimunn panse, san reflesi. Dimunn pu dir par exanp: "Li evidan ki penndemor pu fer diminye kriminalite", "Enn dimunn bizin enn inbesil pu pa konpran ki bizin servi Angle kuma medyom dan lekol pu ki zanfan vinn pli malin", "Tu dimunn kone ki enn remed natirel pli bon ki enn prodwi simik".
Dan sa 3 exanp la, bizin rapel ki seki dimunn panse u krwar pa kriter fyab ek sifizan. Ena done statistik ki existe e ki u bizin exize dan sa ka la – anpasan, kuma u kapav devine, zot pa al dan direksyon "du bon sens".
De-tu-tan finn kumsa
Ena enn lot fos rezonnman ki inpe pros apel argiman "de-tu-tan" – apel a Lantikite. Li afirme ki si enn explikasyon finn perdire lor enn long peryod letan, li vedir ki li solid ek vre. Dimunn par exanp pu dir: De-tu-tan finn ena ris ek pov, kifer bizin chalennj sa? De-tu-tan, ek anplis dir sa dan "Ansyen Testaman", fam inn bizin sumet a so mari, kifer bizin remet sa an-kestyon? De-tu-tan Imen finn lasas, kifer bizin anpes sertin al tuy lion, rinoseros ek elefan?
Parey kuma pu popilarite, bizin rapel ki, lefet ki enn explikasyon uswa enn konportman ansyen, li pa garanti so validite. Anfet, li posib ki plizyer zenerasyon dimunn finn tronp zot, li posib ki bann kondisyon materyel finn sanze, li posib ki nu finn devlop nuvo konesans lor enn size... Anfet, laplipar dekuvert ki finn aporte par metod syantifik inn baley ansyen konsepsyon ki ti existe.
Not-Byen: Li pa parski enn explikasyon pe kritik meynstrim – komonn senns dominan - ki li otomatikman valab. Serten teori alternativ ankor pli baze lor foste. Validite bizin repoz lor bann fe ki fyab, verifyab, replikab.
Jean-Yves Dick