16.05.2020
Kan ekut Vis-Premye Minis Collendavelloo yer swar dan Lasanble Nasyonal sutenir pinisyon drakonyin pu ofans miner dan Quarantine Bil, asterla Quarantine Act, fer mwa panse pu dimann Jean Yves, ki pe ekrir seri “Latelye Argiman”, pu idantifye sirtu de foste ki Minis-la kupab.
Premye, kan depite Lopozisyon dir lamann Rs500,000 li drakonyin, li reponn, kuma so argiman prinsipal, zot pe ranplas lamann tro minim Rs 1,000 dan lalwa 1954. Pwin suleve: Rs500,000 buku tro ot. Pa ki Rs1,000 tro tigit. Kapav et so argiman pa mem ariv nivo pu apel li enn foste me plito enn koze ninport avek zero argiman.
Dezyem, kan depite Lopizisyon dir Rs500,000 li drakonyin pu kikenn premye let so sirnom pa permet li sorti finn al parla pandan lokdawn, ena pu fer fas enn arestasyon plis risk pey enn lamann Rs 500,000 ubyin sink banane prizon, li reponn par enn long zistwar trazik lor kikenn, parski li ti pe kasyet laverite lor so lasante, finn koz lamor enn dokter ek enn tifi 20-an ki ti al mem sipermarket ki li. Li vre ki serten ofans lalwa kuver - kuma pa raport enn ka pandan lepidemi ubyin bat enn dokter dan enn sant karantenn – zot potansyelman bann ofans grav pu Mazistra evalye, parkont lezot ofans miner kuma al aste dilwil ubyin vizit u vye tantinn zot pa tom dan mem kategori. Pwin suleve isi se ki Bill pil dan mem panye enn u de ofans grav ansam avek ofans miner, e prekoniz mem pinisyon drakonyin maximem, les li dan lame Mazistra pu deside. E, antretan, sa kalite pinisyon donn lapolis enn lanpriz enorm lor sitwayin ordiner okipe dan zot lavi kotidyin.
Me, enn lavantaz ki politisyin pro-kapitalist kuma Collendavelloo ek tu lezot depite ena dan Moris seki zot reysi ase fasilman sape avek sa kalite koze ninport parski zot koz de langaz ki pa zot langaz maternel, seki prezan dan Parlman usi pa zot langaz maternel nonpli, tandi ki nu lor TV tann enn ta bla-bla-bla ki pa nonpli dan nu langaz maternel. Pu kumanse, li konpletman fuka. Ki kalite foste sa? Kitfwa Jean Yves kapav ede. Ki u pa pe koz Angle pu ki enn Amerikin u enn Angle inileng kapav konpran, ni Franse parski li sel langaz ankomin. Sa ti pu poli ek lozik ek onet. Non, u pe koz Angle ek Franse parski zot pa langaz lakaz okenn dimunn prezan – seki pe koze ek seki pe ekute – ubyin ninport kisannla dan lemond ki pe ekute. E u pu sirman remark sa – par so konteni, so gramer, prononsyasyon e sirtu so ritm, ler ek tonalite bann spiker. Zame zot pa pu koz kumsa ar kikenn ki zot vremem anvi konpran seki zot pe dir.
Alor, lokdawn finn met nu ozare pu get nu bann depite e kapav avek inpe travay dir, nu kapav amenn zot pu koz dan enn langaz nu tu servi tultan, pu kumanse e lerla zot pu oblize koz dan enn fason plis lozik, si zot kone tu dimunn pe anfet ekut konteni seki zot pe dir ek zot pu bizin aret koz koze ninport avek zero argiman.
Enn vwazin, inn remarke ki nu pye zavoka nepli ena zavoka, finn donn nu de zoli zavoka depi lor so pye. Ala seki enn kamarad ti dir lor enn mo bann blog kot mo ti mansyonn zavoka: “Si u pye ankor pe raport zavoka, sey mash li avek inpe lay ek vinegret lor trans dipin griye kramkram! Mo finn sirviv avek sa pu inpe semenn.” Wi, li delisye prepare kumsa. Pu dezene yer, nu ti mash enn-de trans zavoka avek Ram so mayonez fe-mezon (avek zonn-def depi blan-def servi pu fer mereng) azut inpe disel dipwav lor tost kramkram. Pu dine kuma enn gwakamol, avek tomat, zonyon, dilwil doliv ek zi limon, pu al ar nu pwason, rason lor diri ek tufe boem. Plezir bann tipti kiksoz dan lavi vinn spesyal pandan enn lokdawn.
Lindsey Collen
pu LALIT, enn pwindevi personel.
Tradiksyon: BK