29.04.2020
Enn tipti tifi mwins ki de-zan ti pe sey so nuvo trotinet, trotine su sipervisyon so papa, pas divan nu lakaz dan enn Ragoo lane avek zero-trafik, so papa kan ti so laz ti abitye vinn ramas guyav sagu anba sa mem pye e ti usi vinn fet zanfan ki ti enn fonksyon inkonturnab zur Lane pu omwin 20 banane, pu zenerasyon bann tipti, ki zordi inn vinn paran. Tutfason, zot arete enn ti distans , tipti ek mwa, a enn distans fizik – mo “distans fizik” vedir pros asterla – kumans ramas guyav pu li, met enn lor servyet papye ki mo finn donn so papa pu amenn lakaz, lave avan manze.
Enn kamarad ki res lor bor montayn Bambous ariv dan Ragoo Lane – trike andeor so zur alfabet – desann depi 4x4, enn vye masinn ki paret nef akoz dan sa 40 zur lib inn gayn letan okip masinn, e vinn dimann mwa si mo ena inpe lagrin lalo pu donn li irzan, ki anfet mo ti ena ankor dan so lalo sek ek Ram finn donn li de lagrin ziromon oka seki linn seme pa puse.
Enn lot kamarad inn vinn kit bred ek kotomili dan po fler divan lakaz, enn “food fairy”.
E nu finn manz tu kalite repa merveye. Kuma yer swar, nu ti ena banann flanbe, avek so prelid teyn lalimyer pu apresye bote so laflam, avek lakrem. Pu snax avan dine, nu ti ena chips banann ver avek enn tipe safran ek disel. Pu dine, ti ena lazayn akonpayne avek polimas banann, enn preparasyon depi banann ver bwi, plise, rape ek rusi dan zepis, byin resanble diri, me avek buku plis gu. E zordi gramatin, dan nu sistem fer-u-prop salad, nu ti ena nu pla avek enn lamwatye papay sakenn, lamwatye atemoya sakenn, lamwatye fig sakenn, fig bizin al kase depi lao lakaz ek bizin atas sak plastik otur zot pu anpes zwazo manz tu – tusala depi nu zardin – u ena zis pu plise ek manze, ti ena osi enn lamwatye grenadinn telman eg ki bizin azut inpe disik ek met li omilye papay ek byin sir, lamwatye banann. E nu pe fer lapartaz banann.
E tusala fer mwa reflesi kimanyer proze lozman ek amenazman lavil dan lavenir bizin gard antet sa nesesite enn ti-but later pu sak fami. Lakaz site dan Cite La Ferme, Cite Richelieu, Riviere Noire, Case Noyale, Le Morne, Riambel – ki ti ranze dan bann lane 1960 ek 1970 – ti mazine avek enn but later pu sak fami, e sak lakur ti ena pye fri kot dimunn ti pe asize, triye bred murung pu enn repa. Sa li ti vre pu seki res dan vilaz uswa res dan Site. Avek privatizasyon lozman, fermtir CHA an 1992 ek lalwa Napoleon kot ena “zeritye obligatwar”, seki ti enn but later pu enn fami asterla ena trwa, kat, sink, ena fwa plis fami nikleer pe res lor sa enn but later la. Sa li enn parmi realite inakseptab ki fami klas travayer pe bizin sibir. Kuma sefetil ki dan lepok lamizer ti pe kapav ranz lakaz pu dimunn mizer ek asterla, kan ena “devlopman” ek sanse “mirak Morisyin” absird, lerla nepli pe kapav ranz lakaz pu dimunn mizer.
Sa ti-but later otur lakaz, kuma li ti ete dan tradisyon Moris, pa li ki pu donn nu sekirite alimanter. Non. Fode pa fer sa erer la. Saki pu garanti sekirite alimanter, osi byin ki kree veritab plas travay ek deviz pu inportasyon, se prodiksyon manze, met dibut lizinn pu fer prezervasyon ek transformasyon manze an-repa prepare ki donn enn valer-azute. Sa pu nesesit omwin enn-tyer later tablisman. Leta pe pran larzan depi fon piblik pu sibvansyonn sa lindistri sikriyer kolonyal. Sa fon piblik bizin servi pu ed lamas dimunn non pa patron tablisman. Li pu bizin atraver, enn stratezi politik reflesi, ki kree travay later, travay lizinn, travay transpor ek marketing, travay agronomi, lezot travay asosye e furni manze pu tu dimunn, ek furni prodwi pu exporte.
Tusala, lokdawn finn anseyn nu. 40 zur pu reflesi. Pena meyer profeser ki li dan lemond. Me, li pu kumansman lafin selman, si nu resi reini ansam ek organize.
Sinon, pu ena reyn represyon, dominasyon ek explwatasyon sa ansyin-sistem sorti depi kad legal esklavaz, swiv par kad legal langazman pu esklav libere ek travayer imigran travay e lerla, pu ranplas sistem travay angaze, gayn kad legal travay-pu-lapey, e sa esklavaz-lapey ankor la ziska zordi. Sa klas ki aste nu letan –si li oze pu fer sa – pu kontinye fors nu pu vann nu mem, pli presizeman, nu kapasite travay, nu kuraz, kumadir nu kuraz li separe depi nu. Nu bizin aboli sa restan esklavaz. Pu resi fer sa, fode nu met ansam nu lespri ek nu skil organizasyonel, e mem, nu skil politik. Nu bizin ena kontrol lor nu lekor ek nu lespri, ek refiz vann nu kuraz travay a kikenn pu profi. Nu tu bizin vinn travayer esansyel. Sakenn fer mwins lertan travay. Demokratikman deside kimanyer pu organiz prodiksyon, distribisyon ek lwazir.
Lindsey Collen
pu LALIT, enn pwidevi personel.
Tradiksyon: BK