18.04.2020
Premye, kan mo pe fer lalis sipermarket kan pu ariv mo tur, mo realize mo nepli bizin sanpwin. Ki pu fer ek sanpwin kan ena savon? Kifer bizin savon kan ena dilo, asterla mo kapav azute, kuma taler mo pu rakont u. Lerla, mo realize, mo nepli santi mo bizin deodoran. Kifer met prodwi simik anba mo lebra kan mo pe mars-marse dan lakaz? Lerla mo realize mo nepli bizin met makiyaz umem lakrem soler si mo met mask kan mo sorti. Tusala, sa ku la fer mwa pans kimanyer bann kitsoz relatif. Zur enn, kan mo ti ankor pe ekrir, u pu rapel kimanyer dimunn dan lemond ek dan Moris ti pe fer hording rulo papye twalet kan mo finn fini larg zot pu derule dan divan.
Samem linportans relatif bann kiksoz. Ki ete enn deodoran konpare avek diri ek dal. Ubyin pomdeter ek lanti. Ubyin may u zariko. Kisannla, exakteman, mo ule inpresyone par maske mo parfin natirel ek mo laparans.
Dezyem, ki ete “sal” pe deza sanze. Enn zur, kan mo ti ena trwa-zan parla, mo dimann mo mama, kifer mo pa kapav manz enn but biskwi ki’nn tom anba, li reponn “akoz linn sal”. Kan mo dimann li ki ete “sal”, li dir dimunn zot sulye mars partu, kapav mem, mars lor kaka-lisyin. Alor, tut long mo lavi, mo finn gard enn memwar kler kuma dilo kristal, ki sal groso-modo vedir kaka-lisyin. Ale, dizon. Lerla, kan glutenn rann mwa malad, ek tu mo bann kamarad pe aprann kimanyer mem lapusyer dipin enn danze pu mwa, enn zur mo fer enn jok, ki mo plito riske manz kiksoz kinn tom lor chiping deor - kaka-lisyin u pa – ki manz enn but manze kinn tom lor latab manze kot kapav ena lapusyer dipin. Deza lerla, nu ti gete kimanyer bann kitsoz vinn relatif. Zordi, mo plito pu riske manz enn-de lapusyer dipin dan mo manze ki expoz mo lame, avek lekel mo manze, san sanitayzer lor enn trole sipermarket ubyin pu expoz mo figir a respirasyon enn dimunn dan sipermarket, ubyin respirasyon mo bon kamarad. Zot riske donn mwa pli pir ki kaka-lisyin umem glutenn: koronaviris. Pu sa, bizin pa sal, alor bizin lav lame pu 20 segonn apepre 20 fwa par zur. Alor nu gayn ase letan pu reflesi lor danze relatif. Danze anterm statistik. Danze sosyal. E, seki lezot kapav “donn” mwa.
Kuma anfet mo kapav “donn” lezot. Par kont, inpe lane desela, mo finn deza gayn enn leson lor la. Pu lontan, mo finn repros nu de lisyin, asterla inn vinn koni akoz zot pa permet personn kas kuvfe dan Ragoo Lane, kanmem zot res andan zardin deryer lakaz, pa kone kimanyer, zot gayn pis. Kan mo beyn zot ek sanpwin lisyin, mo ti repros zot avek tu kalite azektif, dir zot, zot “sal”, .... Pa zis sa, zot resi met zot pis ar mwa. Mo ti pe kontinye zur zot kan mo ti pe met medsinn anti-pis lor zot. Lerla enn zur, kan mo pe met dilo dan radyater loto – garaz loto kot nu pa dan lakur, me andeor, sekifer tu lisyin dan sime abitye vinn la – kan mo pe ferm kapo loto, mo get lor mo pantalon zonn ek mo truv lor sak kote lipye ena enn vintenn tipti pis pe monte. Mo realize se mwa ki ti pe donn nu lisyin pis. Enn lot kestyon relatif. Pa lisyin pe donn mwa pis me mwa mo pe donn lisyin pis. Alor, li pa pu enn nyuz pu dir ki mo kapav donn viris lezot dimunn. Alor, tutswit mo realize ki kan mo met mask, mo pe protez u. Parey kuma, kan u met mask, u pe protez mwa. Sa viris la telman surnwa ki ena dimunn ki ena viris pa montre okenn sinptom, alor u pa pu mem kone ki u pe donn li a lezot. Viris la vangvang innkominikado. Kuma pis invizib. Selman buku plis pir ki pis.
Trwazyem, ena bann demand relatif. Amezir nu pe prepare, lor 5-zur aswiv zero nuvo ka, pu sorti depi lokdawn dan semenn ek mwa ki pe vini, nu bizin met latet ansam pu nu pa return dan sa sosyete “anormal” ki responsab tu problem. Nu bizin lakorite pu konstrir otur bann demand. Tro suvan, sindika, ONG ek organizasyon drwa imin, fer tu kalite kustik pu limit zot demand a bann mezir “anti-diskriminasyon”. Sa ti pu bon mem, si zot pa ti tultan pe refiz get sa de diskriminasyon mazer ki nu bizin adrese pu elimine.
- Kifer ena dimunn ne avek later u kapital u stok u posed li par tonn kuma so propriete prive tandiki nu, leres dimunn ki travay dan enn firm u konpayni, nu pena nanyin. Eski sa pa pli gran diskriminasyon dan sosyete? E, lye ar sa, seki pena kapital, pran depi so madam ki fer dite ziska so CEO, zot kondane su diktatir “hire and fire” (anplway ek fu deor) par seki detenir kapital. Enn dimunn ena puvwar pu anplway ek fu deor enn kantite lezot dimunn. Eski sa pa diskriminasyon plis pir ki ena?
- Kifer, parmi lamas dimunn ki deza sufer diskriminasyon akoz zot pa posed okenn stok, ena inpe dimunn so lapey omwa plis ki lezot? Li klerman pa akoz zot fer enn travay esansyel. Si kumsa, travayer ramas salte ek travayer kontak-tresing ti pu kategori dimunn ki pu tus saler pli ot zordi. E alonterm, ti pu bizin ena usi travayer ki asir distribisyon dilo ek travayer dan karo pu plant manze.
Sa de pwin, dan mem lord ki li ete lao, bizin vinn pwin pli inportan dan tu platform ki viz pu sanz sosyete, pu nu avanse apre lokdawn. Zordi, imoralite kapitalism inn devwale. Tu sa drwa debaz (lakaz, travay, lapey) ki finn refiz nu, parski pena larzan, tusala nek mansonz.
Anu pa re-fer koverep, ankor pu kasyet kriyote ki dekul depi kapitalism, lor pretex pu return “alanormal”.
Katriem, pu return lor kimnayer lav lame relatif.
Apre premye 5 zur kot tu dimunn, inklir momem, azir kuma dimunn obsede-konpilsif, lav lame pandan 2 laniverser, pu premye fwa dan mo lavi, monn gayn ekzema lor mo lame.
Ayo-mama-oh. Mo pa finn mem fer konfesyon dan mo blog kotidyin, atansyon li pa ale. Mo pa kapav lav lame kuma tu dimunn pe dir mo bizin fer. Ram dir, “aret servi tu sa diferan wash pu lame, zis servi dilo tyed. Kan nu’nn resi tret li ek li finn ale, lerla kapav servi enn kalite savon ek gete ki arive.” Mo pa kapav servi legan kaotsu parski mo alerzik. Ala kot mo ete, pa kapav servi naryin apart dilo. Pa mem sa savon ki mo ti koze dan kumansman sa blog la. Kan ekzema inn ale, dan lespas de-trwa zur ki mo finn aret servi wash-lame, mo finn al dekuver enn ansyin savonet Franse natirel ek depi sa ekzema inn disparet.
Lindsey Collen, pu LALIT,
Enn pwindevi personel.
Tradiksyon: BK