10.04.2020
Minis Agro-Lindistri ek Sekirite Alimanter
Ser Minis Gobin,
Li pandan enn lepidemi ki nu forse realiz danze mortel nu sir-depandans lor inportasyon nu nuritir debaz. Pena fret avyon parski pena avyon preske ditu. Bato pe sirkile selman si zot lekipaz pa malad e osi lontan ki bann frontyer res uver. Nu bizin tutswit onivo lokal rant dan prodiksyon lor gran lesel 6 kalite prodwi alimanter ki neseser:
1. Manze debaz: li pu bizin enn melanz aliman varye kuma diri – Vita finn montre lexanp - may, pomdeter (pe deza prodir ankantite), friyapin, manyok (Sarjua finn montre lavwa pu prodiksyon lafarinn depi sa bann prodwi).
2. Prodwi depi dile (Nu pa kapav pa ogmant nu prodiksyon dile ki byin ba).
3. Pul-dizef. Sa li ase devlope.
4. Leta bizin tutswit met dibut enn lindistri lapes pu pei, Sesel finn montre nu sime.
5. Legim ek fri. Pa zis bizin prodir, me bizin osi asir so prezervasyon kuma kanning, friz, friz-dray e osi asir tranformasyon an aliman diversifye (setadir nu fame pomdamur kapav met dan bwat antye, an kib, fer zi tomat, lasup, rugay, lasos tomat, lapat tomat, e melanze ar lezot prodwi kuma ladob dan bwat uswa po, osi byin ki pomdamur desese dan soley, frigorifye.
6. Lindistri lavyann, si pwason ogmante, kapav res modest, inklir serf, pork, bef, kabri.
Me ki nu truve? Anplin pandemi Covid-19, preske tu dimunn pe realiz sityasyon preker kote stok manze dan pei, e sa pe provok buku dimunn pu al tom dan aste lor panik, e sertin pe mem fer hording. Ena mem peniri legim lokal, e ogmantasyon pri. Avan lepidemi, nu ti kapav petet innyor lefet nu vilnerab, uswa pretann nu innyor li. Me personn nepli pa kapav kontiyn innyor sa sityasyon frazil la. Zordi dimunn dakor: sekirite alimanter inn vinn enn priyorite a kur term, mwayin term e a lontern.
Me la, pandan lokdawn, alor ki laplipar ti planter finn kapav al dan zot plantasyon, zot travayer byin suvan pa finn kapav, akoz zot pa finn gayn sa permi ki neseser pu sirkile. Leta pa finn kapav organiz enn sistem distribisyon kot furni sipermarse ek labutik legim ki deza dan karo, alor ki nuvo plantasyon li rar.
E dan enn fason zeneral, li finn vinn evidan pu tu dimunn ki ti planter pena lemwayin pu asir sekirite alimanter lor plan nasyonal. Sa inn vinn kler zordi.
Nu kone ki u, antan ki Minis Agro-indistri ek Sekirite Alimanter, ti enn parmi bann premye pu prepare pu fer fas lefe sa latak Covid-19 la lor Moris.
Le 18 Mars gramatin, pre 12 ertan avan ki Premye Minis Pravind Jugnaugh anonse ki ena premye ka Covid-19, u ti zwenn ar reprezantan tablisman/ex-tablisman (pli gro proprieter later agrikol dan Moris), ar sef Sanb Lagrikiltir, ar reprezantan sekter piblik kuma Marketing Bord, FAREI, konpayni sikriye Rose Belle, Landscope Mauritius pu diskit kimanyer elabor enn plan pu nu sekirite alimanter. Zis apre reynon la u ti fer enn konferans de pres avek tu reprezantan ki ti prezan kot u ti anonse ki, “Leta pu pran tu mezir pu asir sekirite alimanter”. U finn deklare lor u paz facebook “Li trist pu konstate, dan enn pei tropikal kuma Moris, ki buku terin abandone uswa betone”. Nu ti kapav azute ki li trist alor ki disik pena lavenir, laplipar bon later ankor pe gaspiye ar plantasyon kann.
Apre sa renyon la, CEO Medine, Thierry Sauzier anonse ki Medine pu servi so later pu asir sekirite alimanter (Defimedia 18 March 2020). Plis ki enn semenn apre, Medine tir enn kominike pu anonse ki Thierry Sauzier nepli CEO. Kifer? Nu pa kone. Eski li akoz proprieter Medine pa dakor avek u ek Thierry Sauzier zot stratezi alimanter?
Le 18 Mars, u finn angaz u Minister, ki li pu azir dan fason proaktif e pu asire ki ena renyon regilye ar bann stakeholders pu ki kominik ar piblik dan fason efikas linformasyon inportan amezir sityasyon evolye. (Government Information Service 18 March, 2020).
20 zur inn pase, piblik pa’nn tann nanye depi u. Eski sa ule dir ki u tablisman finn sabot u plan sekirite alimanter ? Nu pa kone parski u pa finn gard nu informe. Kuma sityasyon finn evolye? Ki mezir u pe pran ?
Mem zur ki u finn fer u konferans de pres, 18 Mars, LALIT ki finn amenn kanpayn anfaver sekirite alimanter lor 36 an, konsyan lor linpak lepidemi Covid-19 lor sekirite alimanter, fer lapel pu asir sekirite alimanter. Nu demand ti repran enn-de zur plitar par lezot lorganizasyon.
Konsernan sekirite alimanter, ala demand prinsipal Lalit ansam ar 6 federasyon sindikal e enn lasosyasyon fam onivo nasyonal: CTSP (Reeaz Chuttoo), MLC & AWF (Haniff Peerun), ACSEF (Vinod Seegum), FPBOU (Deepak Benydin), GSEA (Radhakrisna Sadien) ek Muvman Liberasyon Fam (Ragini Kistnasamy):
“Pu asir sekirite alimanter lor letan, enn tyer tu later tablisman (swa plennter u antreliyn) bizin itilize pu plant manze, e ki sak tablisman ubyin ex-tablisman bizin met dibut tutswit lizinn prezervasyon manze pu prezerv e tranform prodwi, ki pu’nn pare dan premye rekolt. Sa li esansyel. Si tablisman refize, bizin rekizisyonn zot later, nasyonaliz li, pu fer sa travay la).
MSIRI ena lide byin kler, arpan par arpan, ki later kapav servi e pu ki prodiksyon. Premye rekolt, nu rekonet, pu pran omwin 3 a 4 mwa (si deza ena sifizaman semans disponib tutswit).
Si tablisman, uswa ex-tablisman, ek tu gro propriyeter pa dakor ar enn stratezi sekirite alimanter, li evidan ki pu bizin fer dan sa lepok kriz la. E sa li pa zis pu asir sekirite alimanter pu tu dimunn, me pu osi kree lanplwa pu tu dimunn:
A kurterm, mwayin term ek lonterm, bizin kree par milye lanplwa pu ranplas seki pe perdi e pu perdi. Bann gro propriyeter later bizin pran travayer agrikol ek travayer lizinn dan sa nuvo lindistri prodiksyon manze. Rose Belle S.E ena pu zwe enn rol kle dan sa transformasyon e li bizin montre sime. (Enn rapor BDO 2014 finn deza dekrir enn plan detaye kimanyer pu transform Rose Belle S.E. pu li vinn enn inite prodiksyon manze.) Si lezot tablisman pa pran travayer, zot bizin tutswit sed zot plantasyon interliyn uswa plennter a ti planter. E si zot persiste refiz korpere, bizin kareman rekizisyonn zot later.
Seki bizin se volonte politik pu ki tusa vinn enn realite. Pena pli ideal ki enn kriz pu kree sa kalite volonte la.
Nu fer lapel pu ki antan ki Minis responsab lagrikiltir, lindistri alimanter ek sekirite alimanter pu ki u pran sa dan u lame. Si bizin sanz lalwa pu obliz propriyeter later prodir manze, uswa pu fors zot sed later abay pu plant manze, ubyin, si zot pa dakor e u bizin rekizyonn later, u dan pozisyon pu amenn tu sa lalwa ki neseser divan Lasanble Nasyonal, etan done ki u osi Atorne Jeneral.
Sinserman
Rajni lallah
pu Lalit
Kopi: lapres,
CTSP (Reeaz Chuttoo),
MLC & AWF (Haniff Peerun),
ACSEF (Vinod Seegum),
FPBOU (Deepak Benydin), ‘'
GSEA (Radhakrisna Sadien
Muvman Liberasyon Fam (Ragini Kistnasamy),
A Minister Agro Lindistri ek Sekirite Alimanter
[FTU (Atma Shanto) ek NTUC (Naraindranath Gopee) finn enndors Platform zordi]
Repons Minis:
“Ser Mm Lallah,
“Mo pe ekrir u pu konfirme ki mo finn resevwar u imel e mo remersi u pu tu sa propozisyon valab ki u finn met divan. Mo asir u ki Guvernman pe pran an konsiderasyon tu posibilite pu ed planter ek elver. Mo swete nu kapav diskit tusala dan enn renyon osito ki lev kuvfe.
“salitasyon kordyal
“Maneesh [Gobin]”
LALIT pa finn dimann enn rankont avek Minis. Seki nu finn demande se ki, san tarde, li vinn delavan, anons so plan pu prodiksyon alimanter. Kumadir Minis pa pe realiz irzans. Kumadir li pa realize ki puvwar dan so lame.
Kumsidire li krwar ki tu pu return “normal” kumsi ryin-ete dan enn timama. Kumadir li pe kapitile divan presyon okilt Business Mauritius pu return kuma avan lepidemi (“presyon” ki ti paret lor lexpress.mu dan breaking news yer). U pu kwar li pena puvwar pu donn instriksyon a gro propriyeter later ek propriyeter gro bato lapes.