05.04.2020
Pandan sa lepidemi la, nu truve kuma se travayer lopital ek lezot travayer sekter piblik ki vinn nu fami. Zot sorti al partu, par exzanp, pu rode sipa nu ena risk gayn koronaviris sanki nu mem kone. Lerla kan gayn nu, zot cheke sipa nu byin. Sa lekip retrase-teste li travay dan Biro Saniter. Lerla, si nu arisk akoz nu finn an kontak avek enn pasyan pozitif, staf lopital okip nu dan sant karantenn. Si par malsans nu pozitif, zot donn nu tretman, okip nu. Si nu leta deteryore, nu rant dan ICU, zotmem nu sel kontak imin – mem si zot anba tu sa labiyman proteksyon. Staf lopital okip nu tipti zanfan akoz, kan nu malad sipa zot zot malad, nu bizin izole pu anpes transmisyon viris la. Si nu desede, se staf lopital mem ki akonpayn nu pu nu lanterman akoz nu fami antye malad – kuma lexanp vre ki Dr Gujadhur inn rankonte – sa finn ariv enn fami.
Lepidemi anseyn nu, edik nu, ki anfet nu pa zis enn ti-fami otur enn sel fwaye, nu pa zis mem enn fami elarzi. Nu pena zis fami par disan me nu fami ar tu dimunn dan pei. Kan viris atake, li pa get sipa ris ubyin mizer, nonpli. Staf lopital tret tu dimunn, ki li ris, ki li mizer, mem parey. Klinik prive pena rol dan enn lepidemi. Posib li kapav donn kudme dan tretman medikal non-Kovid 19. Dan Langleter, 750,000 volonter inn vinn inskrir pu donn kudme National Health Service, kifer? Zot kone nu tu enn sel fami. Dan Moris, avek enn sistem lasante iniversel gratis ansam avek lekip retrase-teste, ziska ler pe resi tini ladig dan enn fason extraordiner. Seki travayer dan sekter lasante bizin de nu, se ki nu ed zot. Nu ed zot kan nu res izole otan ki posib, pu diminye propagasyon viris la. Nu kudme li meyer fason pu sutenir zot dan zot travay.
Nu fami li pa zis tu dimunn dan Moris. Eski li pa vre ki 300 dokter I.C.U. depi Lasinn inn pran avyon pu al Litali pu ede donn swin dirzans – kumadir Italyin zot fami? Eski li pa vre ki enn pei mizer, ki su sanksyon ekonomik kriminel, kuma Kiba, enn pei pa buku pli gran ki Moris, inn avoy staf medikal kalifye pu volonter pu zwenn brigad dan Grenad, Zamaik, Nicaragua, mem Litali? Tusala dan sa lespri ki tu dimunn dan lemond enn sel fami.
Li pa zis tu sa travayer lor premye plan ki pe tret pasyan avek Covid 19, kuma ners-infermye ek dokter, kuma travayer dan lekip retrase-teste, me usi tu sa staf lopital ki okip rikordz, seki fer netwayaz, seki sofer lanbilans, seki staf sutyin dan lasal, seki prepar manze, seki travay dan lorndri, dan lekip ki ansarz debaras tu weyst. Mem staf dan lamorg, kan enn pasyan malerezman pa finn resi sirviv viris la.
Atraver plizyer nu kamarad, nu finn tande ki departman lasante pe re-organiz enn roster pu staf kuma ners oka nu ariv enn letap kritik lepidemi. Alor pe fer apel a staf depi tu lopital, dispanser ek lezot departman lasante pu fer enn tur 3-semenn dan tu swin otur koronaviris: enn semenn dan seksyon Koronaviris ki divize an 3 but, sant karantenn, seki pozitif swa pa malad u pa tro malad ek seki byin malad – e lerla 2 semenn al dan karantenn (swa kot zot lakaz ubyin dan lotel ki fini rekizisyone).
Kan roster 3-semenn termine, lerla zot return lakaz, zot repran travay dan tretman non-koronaviris dan lopital, dispanser, helth sennter lor shift ki finn deza re-organize, pu fer fas kriz. Savedir, dan sa faz la, zot donn tretman pu dyabet ek tansyon (seki rutinn dan dispanser, seki konplike admet lopital), tipti blesir ek infeksyon, plis ena ward zanfan pu diferan problem lasante, pasyan kanser, pasyan dyaliz, seki lor lili pa kapav buze, ward ortopedik pu okip aksidan – sirtu seki ariv dan lakaz – ubyin swin pu seki dan plak ubyin ki ena lezot tretman. Akoz ena mwins loto ek motosiklet lor larut, aksidan inn byin diminye. Aksidan travay usi inn diminye.
Maternite, mo panse, andeor tu sa bulversman la – groses li swiv so kur natirel ziska ariv so term, duler akusman pu swiv sanfot, lerla ena akusman, donn ti-baba bwar. Mo ena enn bon kamarad ki travay dan enn ward maternite dan New York City – u kapav truv so lopital, ki apel” Mount Sinai” ase suvan si u swiv nuvel internasyonal, kot episant lepidemi dan lemond inn vinn New York Siti pur lemoman.
Lezot travay usi pe kontinye. Travayer sekirite sosyal pu ankor enn fwa kumans kanpayn vaksin kont linfliennza pu dimunn lao 60. Yer, Minis ti anonse. Sa, mem dan enn lokdawn. Li enn desizyon difisil pu guvernman pran. Sa pu fer ankor lake kot risk propaz koronaviris ogmante plis. Anplis, lagrip sanzman sezon kapav pu mwins parski lokdawn pe fors nu res inpe lwin-lwin. Lot kote, mem dan bann lane normal, lagrip sanzman sezon finn tuzur enn chalenj pu sistem lopital. Alor, kapav zot desizyon meyer, kan u pez risk, kan u evalye risk. La usi, tu pu depann buku lor oto-disiplinn sakenn dant nu. Sakenn so rol inportan pu sap nu tu.
Parmi lezot travayer ki usi divan-divan dan sa lalit kont koronaviris ena: travayer ramas salte ki pe kontinye sa travay vital (Rapel ki zot ramas tu sa tisyu ki bann-la dir nu zete). Travayer ki travay dan aprovizyonnman manze: depi dok, stor, ziska sipermarket, labutik pu ariv kot nu, piblik.
Antretan, tu dimunn pe felisit LALIT akoz nu finn tultan met “sekirite alimanter lor azanda”. Ziska ler pankor tann okenn son kler depi Lotorite. Ki pe fer? Eski fini kumans konverti enn tyer later pu plant manze? Eski fini kumans mont lizinn prezervasyon manze pu akeyir premye rekolt?
Lokdawn kontinye
Antretan, zordi ankor enn fwa, nu ti ena konversasyon a-distans avek vwazin depi lao lakaz. Lor sesi-sela, dan silans kot tann zis son zwazo. Kumsa nu respekte distans saniter. Kamarad pe kontakte ant-zot par telefonn ubyin portab. Mo reset avek lapo zanana avek disik, pa’nn marse. Li finn gayn mwazi. Sa enn lot lexanp kuma enn organism miniskil kuma mwazi byin pli malin ki nu. Get viris, li mem pa kapav viv indepandan, zordi li pe fer lemond antye turdi.
Silans kapav ed nu pu kumans reflesi kimanyer nu pu sorti depi sa kriz sosyal ki sa ti viris inn provoke. Eski nu ule sorti ladan avek tu sa enorm problem nu ti ena avan lepidemi koronaviris? Kuma:
- Menas enn lager nikleer ubyin enn aksidan nikleer uswa enn melanz tulede?
- Inegalite deklas ek inegalite sosyal ki fer nu tu viv dan enn “balon savon” kot klas kapitalist invizib (zis sa larme anplwayed mezon ki truv zot – so kwizinnye, bonn, so guru spirityel, so antrener personel, tusala)?
– Sa elit inpe pli anba li enpe pli vizib – truv zot al dan zot vila delix dan bann zonn barikade, “trespas” marke, ek enn klas travayer ki pe bizin fer de-trwa travay pu kapav debruye, plis enn but klas travayer ki kwar li “laklas mwayenn” kan anfet li ipoteke ziska dernye su, plis ena sa su-klas marzinalize ki trase tulezur pu li viv, ki fer tu kalite travay zurnalye, ki travay zordi pu manze zordi?
- Planet kontinye rwine par polisyon?
- Planet kot pe pus ver extinksyon spiyshiz, kot lerla mem ki gayn viris rod enn lot spiyshiz kuma nu imin akoz spiyshiz dorizinn kumans disparet?
- Planet kot ideolozi extrem-drwat pe deverse lor internet, avek tu kalite reklam manipilater, fabrike pu afebli e diviz nu an ti-nwayo “familyal” ki swa aste, swa les nu anbete par tu kalite prodwi u lide?
Anu sorti depi sa kriz par revandike, par mobilize pu enn nuvo lemond kot nu tu pu vinn travayer esansyel! Alor nu tu form enn fami.
Pu konklir zordi, mo propoz zot enn lartik pu lir par Arundhati Roy lor Koronavirus dan lemond ek dan Lenn, ki enn kamarad inn avoy mwa.
https://www.ft.com/content/10d8f5e8-74eb-11ea-95fe-fcd274e920ca
Lindsey Collen
pu LALIT, lor enn not personel.
Tradir BK