03.04.2020
Avantyer swar mo finn fer enn kosmar, pu premye fwa. Enn veritab kosmar. Mo finn kriye, kriye mem dan mo somey, e li ti telman for ki Ram finn lev mwa. Mo rapel sa sulazman kan mo tann li dir: ‘Lindsey, to pe fer kosmar’ e mo’nn leve.
Pa sitan etranz, kosmar la, li ti otur enn lepidemi. Mo rapel li kler net. Me so maladi dan kosmar la ti buku pli terib ki covid-19 – li ti plito kuma lapest. Enn grup zenn garson insusyan, inpe kumadir enn lamizman pu zot, ti pe sirkile avek zot mask, ti pe teroriz dimunn par frot zot lame lor zot pu donn zot viris, e dan kosmar la, mo ti enn parmi bann prwa sa ti-geng la. Byin bizar.
Lerla mo al rapel ki ennde zur desela, mo ti byin ankoler ar ‘sa adolesan insusyan la’ ki prezidan enn pei pwisan an deklin, setadir Donald Trump, kan li’nn dir lor televizyon, ‘Nu pu travers sa kosmar la’ – kan li pe apel lepidemi enn ‘kosmar’ sann kut la, kan li ti pe niye ki li existe pandan 2-3 mwa, kan li ti pe fer deklarasyon ki li pu disparet, e kuma tu lezot zafer li klase dan sa kategori la, li “fek nyuz”. Sa 15 ka, li dir alepok kan ti ena premye 15 ka dan Lamerik, pu vinn zero. E li nek sanze depi sa niye la pu li dekrir realite kuma enn kosmar – san okenn mea kulpa. Ni mem explikasyon.
Ki kalite irasyonalite dan enn tel moman? Sa irasyonalite la li kuma enn lot kosmar ki prinsipal lider kapitalist dan lemond pe fer nu tu viv zordi – pa zis Amerikin, me so linfliyans, akoz so rol, li imans. Li ena zis pu lev so 2 lebra anler, apel li enn kosmar. Leres lemond, kumanse par Fox News ki’nn bizin byin vit fer enn voltfas depi sa laliyn ‘fek nyuz’ ziska laliyn ‘sa li serye’, pe bizin azir kuma enn zanfan (infantalize) kan zot bizin maske konportman Trump, ubyin mem, kuma nu tu, kan nu pe bizin truv enn tel voltfas orib kuma normal. E kan imin adilt infantalize kumsa, li dernye zafer ki nu bizin sa moman la.
E mo ena rekoleksyon enn lot zafer, enn lot voltfas telman dramatik, ki li vremem fuka. Apre ki enn lalwa pase dan Lafrans pu interdi fam kuver zot figir, mem si sa met lapolis dan enn pozisyon puvwar vizavi fam individi dan sosyete, zordi, san ki personn dan meynnstrim truv sa sanzman la absird, nu pa gayn drwa al sipermarse – zom ubyin fam – san kuver nu figir. Pu rann lironi la pli terib, li interdi rant dan labank ar elmet integral, lerla pandan lokdawn, ep! kumadir nu tu zordi kuma voler pe al devaliz labank, pa dimunn ki pe rod komisyon ki nu manke dan lakaz. Li fu ki nu finn bizin temwayn tusa revirman la san komanter.
E tusala li zis bann manifestasyon extern kriz sosyal ki lepidemi coronaviris pe provoke. Par zot mem zot ase pu fer gayn kosmar – zis par sey proses tusa nuvo data la.
Me, ena enn seri lezot kus kriz anba, kanmem, ki nu oblize proses dan nu latet:
Dan limedya – a kurterm – nu ena pu gete kuma nu pu gayn manze ek mask ek medsinn neseser pu nu lafami, e kuma gard zanfan e dimunn malad Alzheimer okipe, e kuma sirviv vyolans domestik pandan enn lokdawn. Nu bizin pran traka kimanyer tu travayer servis esansyel – dan lopital, lavwari, senn alimanter, servis lapolis – fer zot travay dan lintere tu dimunn. Nu bizin pran traka kimanyer asire ki zot gayn tu kondisyon travay ek lekipman proteksyon zot bizin dan zot travay tulezur pandan lepidemi la.
A mwayin term - nu ena pu gete si nomb nuvo ka dan Moris, dan lemond osi, pe kumans diminye? Eski nomb mor pu kumans bese byinto? Eski pu ena sekirite alimanter dan pei a mwayin term, dizon dan 3 mwa. Eski preparasyon semans pe al delavan? Nu konstate ki Thierry Sauzier, ki ti pe kordinn sa muv pu insit gro propriyeter later prepare pu rant dan prodiksyon manze, finn met deor depi Medine, donk antan ki kordinater (get lartik L’Express). Ki sa vedir?
E alonterm, apre sa lepok post coronaviris – eski Leta pu finn reysi anlev aki ki finn rase dan lalit byin dir, anterm drwa imin? Eski travayer servis esansyel pu finn gayn enn meyer pozisyon dan sosyete, avek plis respe pu klas travayer, kan lepidemi fini? CTSP so let uver konserne lor la. CTSP ek lezot federasyon setadir MLC, AWF, GSEA, FPBOU, ACSEF osi byin ki Muvman Liberasyon Fam ansam ar LALIT apel pu enn nuvo Kontra Sosyal apre lepidemi. Sa li konsern alonterm osi byin ki akurterm, setadir pu ki dimunn ekut modord pu res lakaz asterla, fode ena enn langazman ki so lavi pu meyer apre.
Setadir, kan nu pe fer apel pu sa Nuvo Kontra sosyal, nu pe dir ki sosyete dan so lansanb, e an partikilye klas dirizan ek seki ena puvwar ek kontrol, ena pu asire ki ena enn lavenir pu sakenn dan sosyete, mem posibleman pu dimunn kuma bann ti-geng zenn adolesan insusyan. Sinon, kifer, nu atann ki zot pu korpere?
Buku dimunn telman lor marz lasosyete ki zot mem pa met radyo uswa televizyon pu ekut nuvel trist, enn kote, ek bon konsey anzeneral, lot kote, Dr. Gujadhur sak tanto 6er.
Yer par exanp li’nn rakont lor lamor ar Coronaviris sa zenn tifi 20an, ki tu so fami ti admet lopital ar sa maladi la, e pa ti ena personn pu prepar so fineray. Dr Gujadhur finn bizin kontakte enn neve, enn zennom, donn li tu lonsey, donn li konfyans pu al delavan ar seremoni fineray, e inplik lezot manb lafami atraver Whatsapp. Me, sa ti but laverite kapav pa pu sirkile osi vit ki tu kalite fos rimer lor maladi la. Sa li akoz enn gran parti klas travayer santi, avek rezon, ki li napa konte. Pu ki sakenn santi li form parti sa zefor sov nu tu depi sa lepidemi la, nu bizin sa kalite nuvo kontra sosyal. E nu bizin li vit.
Me reprezantan Leta ek patrona pa finn vinn delavan ar okenn form nuvo kontra sosyal.
Eski Leta ek patron zot pe refiz rekonet tu sa anseynman ki lepidemi pe montre nu:
- Dimunn ki travay dan lopital ek dan klinik bizin ena bon kondisyon travay e bizin form parti enn sel e mem sistem lasante inifye kot met lanfaz lor medsinn prevantiv olye ki lor profi.
- Travayer NEF, par exanp, bizin vinn travayer guvernman, olye zot anplwaye par enn konpayni prive (mem si Guvernman posed tu aksyon ladan).
- Zordi si DWC ek CHA ti ankor la, sa 2 para-etatik la zot ti pu kapav ranz nuvo lopital, amenaz lotel pu konverti an klinik i.e. zot fermtir kriminel dan bann lane ’90 ti swit a presyon patrona sekter prive ki pa ti pe dakor ki laburer Guvernman tus plis ki laburer sekter prive, e met enn presyon pu mont saler.
Kan dimunn ki pa manb LALIT pe lir sa, petet zot pa pu ena okenn lide kimanyer pandan lokdawn, tu dimunn ki nu pe kontakte ubyin seki pe kontakte nu dan LALIT, kumans konversasyon kumsa: “LALIT, depi lontan, pe dir bizin asir sekirite alimanter”, “LALIT, depi kan pe dir guvernman ti bizin obliz gran tablisman plant manze lor enn parti so later, e met dibut lizinn pu prezerv e transform li!” ubyin mem “LALIT, depi lontan pe dir kapav sanze depi sistem kapitalist. Alala! Guvernman pro-kapitalist finn aret tu prodiksyon, dir tu dimunn pa al travay! E pa sa ki LALIT pe dir; LALIT pe zis dir li posib sanz manyer kontrol prodiksyon. Demokratiz desizyon lor lekonomi.”
Ki nu pe dir asterla: Nu bizin enn Nuvo Kontra Sosyal. Nu remarke mem enn portparol oto-proklame elit intelektyel, Roukaya Kasenally, pe fer apel pu enn nuvo kontra sosyal. Li sel sime ki ena divan nu. Li sel sime divan ki pu permet nu sorti depi sa kosmar kot nu ete. Ena buku lezot fason pu sey sort ladan par met aryer. E samem ingredyan pu senaryo kosmar.
Dan LALIT, nu dakor avek lokdawn. Nu ena lakorite total. Enn tel lokdawn li esansyel pu kontrol lepidemi. Li paret, distans saniter pu neseser osi lontan ki pankor devlop enn vaksin. Vaksin, mem par vwa farst-trak, li pu pran omwin enn an.
Pu lokdawn marse, pa zis bon kondisyon pu tu travayer dan servis esansyel zordi ki neseser, me bizin enn nuvo kontra sosyal amezir nu sorti depi lepidemi la. Nu bizin reflesi dan enn fason dyalektik kumsa pu ki nu fer progre.
Lindsey Collen, enn not personel, LALIT
Tradir AA ek BK