30.03.2020
Lazurne kumanse lakaz kot nu avek enn drol loder. Nu ti panse ki nu de lisyin finn sirman tuy enn tang. Me loder pa ti pe sorti depi lisyin. Ubyin petet enn lera finn mor parla dan lavarang deryer. Kan rode, nu al dekuver li pe sorti depi andan enn vye fur, ki nu pa finn donn kikenn kuma nu ti ule, akoz li ena enn plak elektrik, e ki kone? kapav li pu itil enn zur dan lokdawn, kan nu pe truv gurmandiz enn parti dimunn eze ki pe stok gaz e pe kree enn peniri artifisyel. Anfet li ti enn lera mor dan sa parti anba dan fur. Nu finn netwaye e anter lera mor, met enn ros lao later, akoz nu de lisyin zot bann sanpyon lafuy. Kan pe koz lisyin, nu finn gayn plizyer fiydbak byin zoli lor nu dernye post kot ti koz lor sa mama-piti lisyin ki trene dan nu sime ki finn telman abitye avek silans ki zot nepli toler okenn muvman ki kas kuvfe. Fiydbak ki temwayn enn sans limur byin fite. Sa de lisyin pa zis lisyin guvernman, ki lontan lepok kolonyal ti apel lisyin larenn (limur Morisyin apel lapolis par sa nom la kan, anplas zot travay anfaver lepep, zot travay plito dan lintere leta), me zot anmemtan usi lisyin lepep. Kumsa, dan enn kriz, sa de natir distink ofisye leta vinn kler: eski zot oservis lepep? ubyin oservis seki opuvwar?
E kan pe koz lor sans limur Morisyin e so sibtilite, ena enn lot lexanp dan lepok lepidemi ek lokdawn: Parey kuma nu apel marsan ki mars-marse vann zot lartik, vre “marsan anbilan”, par nom seki zot pe distribiye kuma “marsan legim”, “marsan dile”, “marsan mersri”, “marsan guyav desinn”, dimunn apel travayer biro saniter ki fer portaport pu trak ka malarya alepok (kuma zordi travay vital ki lekip konntak-tresing pe fer pu anpes Koronavirus propaze) “marsan lafyev”, e dimunn apel enn lot sekter travayer esansyel zordi lepok lepidemi “marsan salte”.
Asterla, les nu usi abord size serye.
Ki veritab Demand?
Li inportan ki Leta kone ki veritab demand ete, ki demand ki dan lintere lamas dimunn.
Dan sa kontex la, ena sertin media finn perdi zot serenite. Exanp, enn radyo pa pibliye demand rezonab LALIT me li repran san komanter enn demand pu uver bazar Port Louis, e enn lot pu ferm minister servis sivil ek integre li ar Biro Premye Minis ki deza sirsarze. Okenn explikasyon kimanyer sa de demand la reponn a bezwin irzan zordi:
* anpes lepidemi koronaviris propaze.
* asire ki tu dimunn ena akse a manze ek lezot lartik debaz, dan enn fason kalm ek rasiran
Ala ki veritab pre-okipasyon zordi.
Lapres bizin gard isyu santral lor azanda. Fode li fer diferans ant enn demand bankal u pa reflesi ek enn demand serye. Li kapav pa dakor ar nu demand, me pa kapav pa pibliye li ditu, e zis vantil-vantil demand san argimantasyon. Lepok la tro grav. Sindika bizin, li osi, dan enn moman telman krisyal, kumans get lintere klas travayer an antye, setadir tu anplwaye, tu travayer bat-bate, tu travayer ki pena travay ek tu travayer retrete. Fode evit konsantre lor zintere enn sel sekter ubyin mem zintere selman de-trwa sekter. Seki bon pu totalite klas travayer li bon pu tu dimunn.
Dan LALIT, nu kwar ki ziska resi anpes lepidemi koronaviris fane (ziska kan pu ena vaksin posib lot lane), leta bizin swiv enn prosesis kot tultan:
a) asire ki tu dimunn ena manze, e
b) kontinye sa stratezi extraordiner pu “retrase-teste”
c) sutenir tu travayer lasante
d) propoz enn nuvo kontra sosyal a klas travayer: fode tu dimunn asire ki li pu ena manze ek servis esansyel pu ki li rant dan enn zefor kolektif pu ansam nu tu kapav mintenir disiplinn neseser pu kontinye avek sa stratezi “res lakaz” osi lontan ki neseser
Sa vedir, Leta bizin:
1. Asir enn reveni garanti imedya pu sak fami Moris, Rodrig ek Agalega uswa furni manze debaz. Pa bliye ki pre lamwatye dimunn travay dan tipti ek mwayin antrepriz, u travay pu zot mem, e pu zot pena ni lapey ni pansyon.
2. Tutswit anons enn moratwar tan mwa lor tu lonn, peyman lwaye ek papye lalimyer-dilo.
3. Kontrol pri, e kot li neseser, rasyonnman lor manze, lartik netwayaz, materyel kwi manze ek medikaman.
4. Inklir tutswit tu travayer servis esansyel (ki li dan ramas salte u dan distribisyon manze u lezot) dan enn nuvo kontra sosyal kot zot vinn anplwaye guvernman avek tu kondisyon
5. Guvernman bizin asire amezir nu sorti dan kriz ki:
a) Zel tu proze vila-de-lix kuma IRS;
b) 1/3 later tablisman (swa plennter u antreliyn) bizin konverti pu plant manze anmemtan ki sak tablisman u ex-tablisman pe tutswit met dibut lizinn pu prezerv e transform premye rekolt. Sa li esansyel. Si tablisman refize, Guvernman bizin rekizisyone e nasyonalize pu ki asir sekirite alimanter.
c) Kuma enn parti sa kontra sosyal, tu dimunn dan Moris ki pe res dan sere u pe res dan lakaz an move leta pu ena drwa a enn lakaz desan.
6. Aster ki tu dimunn pe realiz linportans enn sistem lasante piblik iniversel, Guvernman bizin anons ki li pe retir so plan lasirans lasante prive ki li finn sey inpoz lor fonksyoner Servis Sivil ki pu afebli sistem lasante piblik iniversel.
LALIT pe fer apel a tu sindika pu apiy sa program la ubyin parti program ki zot dakor.
Internasyonal
Li vo lapenn mansyone ki le 8 Mars, enn gran lekip 300 dokter I.C.U. depi Lasinn inn kumans ariv Litali pu ede donn swin dirzans. Sa enn lapros kot ena enn muvman resurs ver kot li pli irzan. Olye zis lokdawn enn rezyon, bizin usi organiz buz sekur pu al ede laba.
Parey kuma dan Moris, dan lemond, kudme travayer lapos inn vinn krisyal. Par exanp dan Lairland, travayer lapos pe mobilize pu al chek kimanyer vye dimunn pe debruye pandan sa lepidemi la.
Enn mo kamarad ki enn spesyalist dan muvman imin isi-laba lor later, finn avoy enn linnk pu enn forum lor “Mobilite ek Viris la” ki so koleg Biao Xiang anime. https://www.compas.ox.ac.uk/project/the-coronavirus-and-mobility-forum/ Zot espesyalis akademik lor kestyon mobilite (usi dan lepok normal), setadir lor muvman dimunn e ki lefe sa muvman la.
Enn manb LALIT finn avoy mwa enn link kimanyer fami koronaviris ena plis tandans rod enn lot spiyshiz (kuma imin) kan zot spiyshiz dorizinn kumans disparet parski zot abita su tro buku presyon kan imin par milyar bizin manze:
Ala de linnk:
https://www.nytimes.com/2020/01/28/opinion/coronavirus-china.html?smtyp=cur&smid=tw-nytopinion
Lindsey Collen
pu LALIT, enn pwindevi personel.
Tradir BK