10.03.2020
Li inportan ki nu tu realize ki enn-de pli gran danze enn lepidemi kuma nuvo Corona Virus, li lefet ki li riske propaze telman vit ki sistem lopital kolaps -- e sa, ansam ar so sistem dispanser, e risk ki staf medikal zot malad anmemtan, zot osi, e pu ena mank venntileyter (masinn respire) si tu dimunn malad anmemtan. Alor kifer li pli grav si li propaze vit?
Pu 2 rezon: 1) Pu ena dimunn ar Corona Virus ki malad e pa pe gayn ase swin akoz tro buku dimunn malad anmemtan pu sistem normal lasante debruye.
Plis 2) Pu tu lezot dimunn ki bizin servis lopital – seki finn fer aksidan, seki sufer lezot maladi tu kalite, tu dimunn ki normalman plin lopital ek dispanser – zot osi, zot pa gayn swin kuma bizin, akoz rezurs pa sifi pu sa kriz la.
Alor, kan ralanti propagasyon la, sistem lasante gayn letan okip tu dimunn. Mem si ena mem kantite dimunn an-tu ki malad ar Corona Virus, kan zot dekale lor letan, sistem lasante kapav debruye.
Dan LALIT, nu truve ki li inportan nu sezi moman enn lepidemi pu partaz linportans sa “vi dansanb”, sa “vizyon kolektif” ki nu oblize devlope pu nu kapav debruye dan enn tel lepok. E lerla nu kapav truv valer reflesi e azir kolektivman, pu lepok kot pena lepidemi.
Rapel, enn lepidemi, li swiv diferan staz: premye, pena li. Lerla, kan kumans gayn risk gayn li e kan fek gayn li, bizin servi izolasyon pu kontenir sa lepidemi la. Kan li fini rant dan sosyete, lerla bizin ralanti so propagasyon. Pu sa, nu bizin sirtu apresye lezot dimunn, e zot sityasyon.
Mezir inportan pu ralanti propagasyon Covid-19, vre nom sa Corona Virus ki pe propaze asterla-mem, enn ti rapel:
Kan premye ka vinn Moris, nu deza fini kumans abitye ar konportman swivan:
- Lav lame suvan pu 20 segonn par la ar dilo ek savonet. Kifer? Li tuy viris ki kapav dan mikro-partikil lor u lame.
- Tuse e terne dan kwin kud. Si u servi tisyu, bizin zet li dan enn plas kot lezot dimunn pa pu bizin re-tus li. Kifer? Akoz viris viv dan tipti partikil ki sorti kan tuse-terne, e ki kapav fer enn lot dimunn malad.
- Si nu tu res lakaz tanki posib kan nu anfet gayn lafyev, ansam nu tu pu diminye risk ki lezot kamarad gayn maladi la.
- Si u mank respirasyon, bizin al lopital.
E, kuma WHO, dir: -
- Anu protez nu depi Corona Virus
- Anu konpran li, e inform lezot lor li
- Anu res zanti anver tu lezot dimunn, kumsa nu sakenn sutenir nu kamarad
Kumsa - Nu res vizilan
Nu res kering
Nu res zanti
Nu res atantiv
anmemtan ki
- Res informe
- Res prepare
- Res vif
- Res sekyur