08.08.2015
Dan enn sesyon uver “Refleksyon ek Deba” Samdi 8 Ut, 2015 dan Gran Rivyer prezide par Alain Ah-Vee, LALIT ti reyni enn grup dimunn interese pu diskit sanzman profon dan sosyete Moris atraver enn kad anmemtan “ekonomik” anmemtan “zeografik”. Ram Seegobin ti fer enn diskur pu uver deba. Ala seki li ti dir.
Saki mo pu dir zordi, Ram Seegobin ti dir, li enn size ki pe interes nu dan LALIT depi inpe lane Me, la, nu pe ule met latet ladan zordi, byin mem, dan diskisyon ki pu swiv mo papye.
Lobzektif nu Sesyon zordi, se pu konpran inpe plis lefe bann mitasyon ekonomik ek sosyal dan sosyete Moris, sirtu dan dernye 20 a 30 an, me sirtu manyer ki tu sa mitasyon la finn afekte lavil ek lakanpayn diferaman. Nu pu get sa lefe la lor 2 nivo: nivo sosyal ek anterm analiz deklas osi.
Premye konsta: kriz sosyal dan Moris finn agrave sirtu dan rezyon riral. Nivo vyolans ek frekans krim atros finn sirtu afekte bann vilaz. Li pa itil ditu pu get sa fenomenn la an term “kriminalite” ubyen “banditism”, kuma kiksoz ki plis prezans lapolis ubyen lalwa pli sever kapav rezud. Sa li pa zis pa itil, me li osi vinn azut enn eleman represyon a enn sityasyon ki deza ase grav. Pu krwar ki represyon kapav rezud enn kriz sosyal profon, li enn reaksyon dezespwar ek kont-prodiktif.
Nu dir ki sa kriz sosyal profon, li pa enn kestyon “Law and Order” kuma sey fer nu krwar, sinpleman parski laplipar ditan, sa vyolans la manifeste limem a-linteryer selil fami, ant vwazin: tu ti dezakor byen vit dezenere e debus lor vyolans.
Rasinn enn kriz sosyal profon, li prinsipalman dekul depi enn santiman insekirite: insekirite dan limedya otur lanplwa, landetman, ek lozman, me sirtu insekirite par rapor a lavenir. Enn kriz sosyal profon li arive kan ena enn dislokasyon striktir sosyete, san ki ena perspektiv rekonpozisyon, e sa nu finn truv li sirtu dan rezyon riral. Bann lavil finn sibir enn lot kalite mitasyon.
Ziska 30 an desela, sosyete riral ti organize otur sa vintenn tablisman e mulin disik: lavi sosyal pa ti organize dapre sezon, me dapre peryod lakup eK antrekup: maryaz, par exanp, laplipar ditan ti fer dan peryod lakup, kan reveni laburer e artizan ti pli ot, kan ena plis dimunn ki gayn travay. Dimunn al tir rasyon sa wikenn kan laburer gayn lapey kinzenn, ti marsan al poste kot biro tablisman zur lapey. Me kan nu dir ki se aktivite otur kann e disik ki ti determinn lorganizasyon sosyal dan vilaz, nu pa ditu pe fer prev “nostalzi”, ni nu pa pe okilte sa laspe feodal ki ti form parti sosyete riral ek so bann dankan, nu pe sirtu dekrir manyer ki sosyete ti organize. Nu pe sirtu sey konpran ki arive kan dan lespas 20 an, 20 mulin vinn 4, kan 50,000 lanplwa vinn 5,000. VRS pu laburer e Blue Print pu artizan ki finn perdi zot lanplwa pa ditu sifi pu permet enn tel tranzisyon arive san provok enn dislokasyon sosyal, enn kriz profon ki sirtu liye avek perspektiv lanplwa-dan-lavenir. Sa ansyen sistem travay sezonye ki ti existe avan bann lane ’60, aster pe returne.
Enn lot lefe se bann sipermarse ki suvan finn ranplas labutik kot dimunn ti al tir rasyon, zot pa ditu dakor pu donn kredi ziska zur lapey kinzenn.
Si pu lindistri sikriyer, se santralizasyon ek mekanizasyon ki responsab pu destriksyon masif lanplwa, nu finn osi truv par santenn lizinn textil Zonn Frans osi ferme dan lakanpayn, pu azut a sa kriz e insekirite lanplwa. Buku bann ansyen travayer Zonn Frans zordi bizin fer travay part-time anplayed-mezon, san kondisyon travay, san sekirite.
Alor nu truve ki bann sanzman o-nivo ekonomik ki finn afekte lanplwa e sekirite lanplwa dan rezyon riral, finn prodir enn sityasyon ki finn amenn enn dislokasyon fabrik sosyal ki an gran parti responsab pu sa kriz sosyal ki pe prodir enn insekirite profon, e sa responsab pu buku krim vyolan.
Bann mitasyon o-nivo ekonomik e sosyal finn osi prodwir bann sanzman dan lavili: finn ena devlopman bann sant komersyal dan rezyon riral kuma Bagatel, Kaskavel, Granbe, Flak, etc. ki finn amenn enn ralantisman aktivite komersyal dan sant sa 5 lavil: buku magazin ek ti komers finn ferme e pe kontiyne ferme. Alor nu finn truv enn deperisman infrastriktir o-nivo bann lavil: aswar tu lavil vinn kuma enn “lazeng” irbin, kot laplipar dimunn per pu sirkile. Kote abitasyon, finn ena osi enn exod de klas ver lakot, ver morselman de liks, e pli tar sa pu aksantye avek devlopman ek avek sipoze “smart cities”. Anmemtan ki aktivite komersyal, abitan ris finn osi dezert lavil, e byen suvan se sa kategori dimunn ki kapav met presyon pu amelyor infrastriktir e servis minisipal.
Implikasyon de klas bann mitasyon zeografik.
Bann mitasyon ki nu finn dekrir lao pa finn ena zis implikasyon sosyolozik: zot finn osi amenn bann gran sanzman dan konpozisyon deklas, dan rapor defors ant bann diferan klas, dan afilyasyon politik, o-nivo zeografik.
Otur lepok lindepandans an 1968, ti ena seki nu apel enn “Blok Istorik” ki ti konstitye pu amenn konba politik pu sanzman. Sa blok istorik la ti konstitye sirtu de artizan e laburer, ansam ek ti planter dan lakanpayn, osi byen ki travayer lepor ek travayer transpor dan lavil. Sa Blok Istorik ti su ladireksyon politik Parti Travayis, e ti pe konbat burzwazi istorik ek enn tit-burzwazi irbin, su ladireksyon politik PMSD. Dan konba pu Lindepandans, se sirtu bann lafors de- klas e politik dan lakanpayn ki ti dan lavangard. Me pandan bann lane 70, swit a koalisyon Travayis-PMSD, klas travayer irbin e riral, ansam ek enn tit-burzwazi, sirtu irbin, finn konstitye lafors pu sanzman deryer MMM.
Li pa etonan ki pu eleksyon zeneral 1976, kan MMM ti gayn preske 50% syez, lamwatye ladan ti dan sirkonskripsyon riral.
Me dan bann lane ’80, finn ena enn afeblisman dan klas travayer organize dan lavil: VRAC finn amenn lisansiman preske lamwatye travayer lepor, proliferasyon bis individyel finn afebli travayer transpor organize dan sindika. Preske 10 an apre se travayer dan lindistri sikriyer dan rezyon riral ki finn sibir sa afeblisman la – avek santralizasyon mulin e mekanizasyon dan karo. Alor nu truve ki mitasyon ekonomik dan peyi finn ena diferan lefe, a diferan lepok, lor lafors klas travayer dan lavil ek dan lakanpayn. Me an zeneral, klas travayer organize dan so lansamb finn sibir enn afeblisman. Se balans de fors ant klas travayer ek burzwazi ki determinn dan ki direksyon sosyete evolye: klas travayer, depar so konsyans deklas, milit pu progre, tandi ki burzwazi, ki li istorik ubyen deta, li konservater e anfaver stati-ko.
Dan dernye 30 an, bann lafors politik dominan kuma PT, MMM, MSM, finn abandonn lalit kont inegalite sosyal, kont inegalite deklas. Alor kriz sosyal ki dekul depi dislokasyon sosyete ki nu pe viv zordi, depi insekirite, depi somaz, sa kriz la pe aprofondi.
Se pa par idantifye bann “pos de povrete”, pa par CSR patrona, ki kriz sosyal pu regle. Se sirtu pa par reklam plis represyon lapolis ek lalwa sever.
Pu komanse nu bizin ena enn analiz lor rasinn kriz sosyal, lor manyer kriz la afekte dimunn dan diferan rezyon, lor lyen ki kapav ena ant sipresyon lang maternel dan ledikasyon obligatwar e vyolans parmi zenn etidyan, lor vyolans ki fam sibir dan enn sosyete patriarkal, lor lefe kriz lozman ena dan bagar vyolan a linteryer bann fami.
An konklizyon, nu kapav dir ki sa kalite kriz sosyal ki nu pe traverse, li selman kapav kumans truv enn rezolisyon apartir enn lalit politik pu egalite, kont linzistis; atraver enn program ekonomik alternativ ki viz pu kree lanplwa, pu amenn devlopman dan diferan rezyon riral e irbin.
Kan Ram Seegobin ti fini prezant sa introdiksyon la, enn deba byin anime finn kontiyn pandan enn ertan, prezide par Alain Ah-Vee.
Anfet, depi syez Prezidans, dan so introdiksyon kan li ti pe swet labyinveni tu dimunn ki finn dedye letan enn Samdi pu partisip dan deba la, Alain Ah-Vee ti explike ki anfet Ram ti sipoze fer sa kozri la pandan enn Seminar LALIT mwa dernye; me, akoz enn seri kriz ek lezot evennman politik, nu finn bizin ranvway sa analiz pli profon pu zordi. Linportans sa size la se pu ed nu konpran tu sa evennman ekonomik ek politik ase konfi tulezur, atraver partaz ansam “enn kad” dan lekel pu reflesi. Nu pa gayn enn tel kad kan nu lir lagazet, ekut radyo.
E natirelman, li finn dir, nu kapav kontiyn diskite dan Brans – dimunn prezan invite pu kontakte enn manb pu al dan enn reynion Brans – ubyin dan enn Komisyon. Suvan Komisyon LALIT fer sesyon uver. E natirelman, tu dimunn prezan invite pu lir nu REVI LALIT enn fwa 2 mwa, e pu vizit nu websayt regilyerman.
Nu sey fer otan dimunn posib gayn akse a sa kalite refleksyon la.
Nuvo “zeografi ekonomik”, li paret enn tit enpe rar. Sa sanzman drastik dan peyzaz ekonomik an term zeografi, li vizib tutotur nu: gran gran Mall enpe partu dan lakanpayn, ansam avek fermtir otan mulin ek lisansiman otan laburer kann; enn kus ot dan ti-burzwazi finn kit lavil, anmemtan, al ver lakanpayn ek lakot. Avek sa 2-3 obzervasyon depi Cher, ki Sesyon la ti kumanse.