07.08.2014
Vidya Golam, ki finn angaz li dan lalit pu langaz maternel tut-long so lavi, sirtu pu langaz Kreol Morisyin, finn kit nu Merkredi 6 Ut 2014, laz 55 an.
Vidya Golam ti angaze pa selman dan kanpayn ek priz-pozisyon anfaver langaz maternel, me li ti osi kree an Kreol. Li ti ena enn imans kreativite. E li enn sa bann rar dimunn ki ti reysi exprim so kreativite lor letan, lor omwin 35 an. Pu donn enn lide, Ledikasyon pu Travayer ti pibliye so premye pyes teat Kanser an 1981, e zordi nu pe piblye “Chota Kagaz ke Naaw”, so tradiksyon resan poem “Ti Bato Papye” depi Kreol ziska Bhojpuri, la la la, an 2014. LPT finn osi pibliye, ant sa 2 dat la, enn pyes teat Disab Dan Lizye, enn rekey poem extra-ordiner apel Voltiz tu (Pri Literer LPT) plis enn long poem epik satirik an Kreol Lonorab Yago ek, dan enn lot liv, an Angle Honourable Iago.
E, buku dimunn pu rapel Vidya osi kuma enn amure literatir. Li ti ranpli ar enn antuzyas extra-ordiner pu kreasyon literer. Komye zelev inn devlop enn lamur pu literatir gras-a li? E, si u enn ekrivin, kuma mo ete, u pa ti pu kapav mazinn enn dimunn pli merveye pu lans enn u bann liv. Li rant dan u text net, li truv plis bote ladan ki nerport ki lot dimunn pu truve. E, li al dekuver bote ki u pa finn mazine ena ladan, u-mem antan ki ekrivin. E kan, an 1990, li ti lans mo roman There is a Tide, so diskur lansman ti demare ar re-rakont zistwar 2 personaz dan liv ki ti al met dife dan karo pu asire ki zot pu gayn enn-de zurne travay kup kann. So rakonte (anmemtan dramatik, anmemtan komik) ti pli zoli ki orizinal! E kan, 3-4 an apre sa, mo ti gayn menas de-mor ek atak depi Leta anmemtan akoz mo roman The Rape of Sita, la osi, li ti dibut ar mwa san flanse. Weh, li ti enn dimunn kuraze. E li ti kuraze san deklare ditu. Li ti kuraze dan mem fason ki nu, lezot dimunn, nu respire.
E, kan a kat repriz li ti dakor pu form parti panel ziri pu diferan Konkur Literer LPT, li finn travay sak fwa avek enn dedikasyon e avek enn lamur pu sa bann text la, enn emerveyman pu tu sa travay literer an Kreol ki par-santenn dimunn ti’nn kree, avoy LPT. Antan ki ziri, li ti tultan montre enn integrite absoliman remarkab. LPT ti propoz Vidya Golam pu form parti dan ziri dan Pri Internasyonal Antoine Abel (organize depi Sesel), enn travay ki li finn fer avek mem dedikasyon. Vidya ti reprezant LPT dan enn Tab Rond Festival Sesel, kot li finn pran laparol lor nu nom.
Vidya pu truv so plas dan listwar, osi, kuma enn parmi 7 manb ziri “International Hearing into the Harm Done to Children by the Suppression of the Mother-tongue in Schools” ki LPT ti organize an 2009, enn tribinal ki finn ekut plis ki 50 temwin lor ditor ki zanfan sibir akoz sipresyon langaz maternel dan lekol. Ziri finn rann enn zizman, enn Ruling kuraze kont politik Leta lor kestyon langaz, sirtu langaz lanseynman. Sa Ruling anfaver enn ledikasyon milti-leng baze lor lang maternel finn katalist ki finn deklans prosesis amenn Kreol dan lekol, mem si selman, ziska ler, kuma enn size opsyonel.
Dernye fwa mo ti truv Vidya, apre so long lalit eroik kont kanser, li ti dan enn semi-koma lor lili lopital. E, kan mo ti pe obzerv li, enn lape lor li, parol so sedev, “Voltiz tu” ti travers mo lespri:
“Voltiz Tu” par Vidya Golam
Voltiz mo zenes
Voltiz mo rises
Me,
Rann mwa mo lanfans
Rann mwa mo linosans
Rann mwa mo ti-zistwar
Rann mwa mo sante-aswar
Voltiz mo baraz
Voltiz mo leritaz
Me
Return mwa mo servolan
Return mwa mo somey-avan
Return mwa mo balans
Return mwa mo linyorans
Voltiz mo lintelizans
Voltiz mo larogans
Me
Rann mwa mo sato-disab
Rann mwa mo lamok may-krab
Rann mwa mo surir
Rann mwa mo dite-pir
Voltiz mo gran-gran koze
Voltiz mo gran-gran proze
Me
Return mwa mo maray
Return mwa mo sapsiway
Return mwa mo liberte
Return mwa mo lape
Me
Leres, voltiz tu
Voltiz tu leres
Alor, so dernye fraz, zis avan refrin “Return mwa mo lape” inn realize dan so lamor.
Kondoleans a Vidya so madam vev, a so zanfan e tu so pros, dan zot dey.
Ekrir par Lindsey Collen, manb LPT.