06.05.2014
Mo
Introdiksyon
Sa Fet Travay zordi la truv Parti Travayis ek MMM, 2 parti ki ti anfet ne dan klas travayer - dan 2 lepok kot klas travayer finn fer sulevman - tulde parti zordi inkapab fer zot miting anyel. Depi enn 15-20 an, zot pa kapav reyni travayer san brayb kuma piknik, biriyani, etc. E, zordi petet zot pa kapav get klas travayer an-fas antan ki klas. Alor, nu bizin gete ki finn arive pu ki Parti Travayis ki ti ne dan klas travayer an 1936 me ki zordi kareman reprezant lintere lekontrer, lintere kapitalist. E nu bizin gete ki finn arive pu ki MMM ki, li osi, ti ne dan klas travayer enpe plis ki 30 lane apre Travayis, me li osi kareman reprezant lintere kapitalist zordi. Tulde anonse ki zot pe kennsel zot miting, mem apre ki zot manb fini al kol lafis partu dan pei. Mem si li pa ti so lider Paul Bérenger ki anonse pe kennsel miting MMM, me Navin Ramgoolam, lider Labour, ki anonse ki miting MMM kennsel! [Lodyans riye!] Sakenn kapav favoriz diferan seksyon burzwazi, ki parfwa an-ger: Parti Travayis pli reprezant seki emerzan, burzwazi deta, tandi ki MMM inn ariv reprezant seki deza ti angrese par travay su kad legal esklavaz ek kad legal langazman; me tulde reprezant lintere totalite burzwazi.
Nu bizin get byin lwin deryer nu, dan listwar, pu ki nu pa repet mem erer, pa tom dan mem pyez istorik ki Labour ek MMM.
Alor, anu kumans par sa, parski li daktyalite zordi.
Travayis, ti ena so premye 10an lavi kuma enn parti klas travayer. Lerla enn grup gran komersan, gro planter (proprieter 200 arpan, mo pe koze, me ki pena mulin), enn seri profesyonel anbisye, ti regrupe otur enn lagazet apel Advance, pu “advance” zot klas, fer li vinn enn gran burzwazi. Zot lider ti Seewoosagur Ramgoolam. Zot finn rant dan Parti Travayis, e zot finn byin vit pran ladireksyon. Plitar, enn lot grup dan burzwazi otur lagazet L’Express, ti fer mem zafer, rantre, pran kontrol ansam ar Ramgoolam Per. Alor, li kler: kan u les grup organize dan klas sosyal pli for ki klas travayer rantre dan u parti, zot pu pran kontrol.
MMM, 40 plitar, mem zafer. Ladireksyon MMM an 1981, inpoz enn lalyans ar PSM lor manb MMM. (Pa tro diferan depi metod pe servi zordi pu sey inpoz lalyans ar PT.) PSM ti reprezant gran planter, profesyonel, komersan, otur enn lider apel Harish Boodhoo. Alor, MMM alye ar enn seksyon burzwazi montan, ki ti dan PT avan. E, anmemtan, MMM ti anfet kareman fer enn lalyans ar burzwazi. Li ti apel sa so “Nuvo Konsansis Sosyal”. Dan lespas 1-2 banane, burzwazi istorik fini ramas MMM, garde. Ziska zordi. Taler mo pu re-vinn lor sa kalite problem de klas la, dan kontex zordi.
Partu dan Lemond
Sa Fet Travay zordi la pe selebre, pe fete, partu-partu dan lemond.
E li pa zis pe selebre par travayer ki pe travay dan so prop pei. Li enn lepok zordi, kot travayer par milyon pe travay dan enn lot pei. Ena 38 milyon dimunn USA zordi ki pa ti ne dan USA. Ena 15 a 20 milyon travayer pe travay kuma “migran” lor kontra 3-an zis dan pei Larabi ek Golf. Taler nu re-vinn lor la, osi.
Ki ete “travay” ki nu pe selebre?
Partu se klas travayer ki pe mark sa zurne la, antan ki klas.
E ki nu pe anfet selebre? Nu pe selebre “travay”. Alor, zordi nu pu get an-profonder ki sa vedir “travay” e kifer nu pe selebre li. Ki ete “travay?”
Bi profon, rezon vreman profon kifer LALIT zordi pe selebre “travay” se pu re-inifye tu imin. Sa paret drol: nu pe selebre zis antan ki enn sel klas (travayer) avek bi pu re-inifye limanite an antye. E nu pe reyni kont klas ki kontrol kapital. Anfet, seki pu inifye nu enn zur, se pa nu nasyonalite, me nu limanite. E, kan byin gete, ki zafer ki definir nu limanite? Ki rann nu diferan depi tu lezot kreatir dan lanatir?
Li anfet sirtu nu langaz natirel, nu langaz maternel, setadir nu zuti natirel pu refleksyon. Sa-mem ki diferansye nu depi lezot zanimo lor bul later. Nu langaz, e liye ar li, nu kapasite ansam pu kree enn plan, met li an-pratik atraver nu prop travay.
Mo redir sa, si u permet mwa: atraver nu zuti refleksyon ek planifikasyon (setadir nu langaz maternel), nu kapav sanz lemond otur nu. E nu fer sa sirtu atraver prodir nuvo zafer. E nu prodir nuvo zafer sirtu atraver “travay”. Alor, nu travay se nu fason pran nu plan ki nu finn devlope – nu kapav devlop enn tel plan akoz nu ena sa kapasite lingwistik la, sa zuti refleksyon la – e fer li vinn reyel – avek nu travay.
Tusala li inifye: refleksyon, diskisyon, plan swa program, aksyon swa travay pu met li anpratik.
E tu dimunn, dimunn ki ti fer tusala, zot osi, lontan, zot ti inifye, lepok byin avan.
Isi mo pu dimann u mazinn enn som larzan pu sak sif mo mansyone, pu ki kapav konpar komye lane mo pe koze, sinon, li difisil mazine.
95% listwar limanite, imin ti nomad, san stok, egaliter; ti dres plan, travay ansam
Imin finn existe dizon enn 200,000 lane. Enn nonb lane sinifikatif. Pandan tut-long sa lepok la, 200,000 an, nu ti viv dan 4 fason inifye, kot zordi nu viv dan fraktir, dan kasir.
1. Bul later ti enn sel, ti inifye
Premye pwin. Nu ti lib pu vwayaz atraver later partu, lib. Pa ti ena frontyer. Pa ti ena pei. Pa ti ena nasyon. Pa ti ena nasyonalite.
E nu tu ti nomad.
2. Mem-mem dimunn reflesi, planifye, mem-mem dimunn fer travay la pu fer plan vinn vre
Dezyem, nu tu ti servi nu langaz imin, setadir nu zuti refleksyon, pu dres bann plan, ki nu finn travay pu met an-aksyon. Tu inifye ansam. Ansam ti reflesi ek diskite: Ki rasinn pu fuye, ki fri pu kase ki lepok, kot pu lapes ar ki labwet, kot pu gayn ris-dimyel, kimanyer lasas diferan zanimo, ki plant servi pu pwazon pu tranp pwint nu fles, ki plant servi kuma medsinn. Diskite ansam, fer travay ansam. Manze ansam. Partaze. (Konpar sa ek travay zordi: zordi enn dimunn, misye la, dir nu ki pu fer, li tir plan. Nu ena zis pu fer seki li dir nu fer.)
3. Inifye ar lanatir
Trwazyem, nu ti inifye dan sans ki nu ti form parti dan lanatir. Nu anfet enn kreatir natirel, parey kuma tu zanimo. A lepok, nu ti bizin konpran lanatir, predir zafer, protez lanvironnman, debruy ladan. Nu ti inifye ar lanatir.
4. San klas, egalite de klas
Katriyem, e li inportan pu Fet Travay ki nu pe fete zordi, nu pa ti kase an diferan klas. Nu tu ti egal. Nu tu ti partaz tu. Nu pa ti ena stok. Omwin nu pa ti ena stok pu, dizon, enn-de semenn.
Fraktir ant nomad ek agrikilter ki prodir sirplis
Premye gran kasir, gran fraktir, vini 5,000 - 10,000 banane desela. Setadir, inpe fek-la. Enn parti dimunn, grandisan, inn vinn sedanter, nepli nomad. Zot finn dekuver lagrikiltir, setadir lelvaz, plantasyon. Zot finn kumans, par travay, prodir enn sirplis. Zot finn devlop enn stok. Par definisyon, lagrikiltir lor letan, li bizin stok. An Angle, mo “stock”, vedir e “stok” e “betay”. Pu plantasyon, oblize gard enn par stok pu ki ena semans lot sezon, non?
Fraktir ant seki kontrol sirplis ek seki travay
Sa premye kasir la finn vinn deklans dezyem kasir – e li inportan pu not sa zordi, zur fet travay – setadir sosyete finn kas an-de: Bann seki kontrol stok (enn ti-grup) ek bann seki prodir stok (enn imans grup). Alor, partu dan lemond, kumans gayn “faraon dan Lezip”, “war lords” an Sinn, zaminndar dan Lend, nob ek seyner ek Vatikan dan Lerop, sef tribi an Afrik.
Alor, partu kot ena sosyete sedanter, gayn pret (enn klas ki interpret seki “bondye ule”) plis nob (“gran-nasyon” par nesans, par disan) ki angrese.
E ant sa bann sosyete gayn enn klas komersan, ase nomadik, ki aste isi, vwayaze, al vande laba. Sa klas la osi vinn ris. Li mem kumans pret larzan ar nob ki lager antre-zot.
Sa lepok la, frontyer ena. Me konsep “nasyon” pa ti ankor pran nesans.
Sa zar sosyete la, ti res pliz-u-mwin stab pandan 5,000 a 10,000 dernye lane: enn parti dimunn (ki pe raptise) ki ti pe res nomad, inifye dan limem (mem si kase depi lezot), san frontyer (mem si lezot pe kumans met lame lor later, anserkle later, fors nomad mont lor flan montayn, al dan but dezer, al dan fon lafore). Enn lot parti dimunn ki res anplas, dan enn yerarsi, ki nu kapav apel “feodal”.
Lerla, ep!
Ep!
Kapitalism pran puvwar
Zis 250 an desela, (konpar sa ek listwar limanite dizon 200,000 an, ek listwar sosyete agrikol ek irbin, 5,000 – 10,000 an) enn nuvo klas, ki ti’nn burzone (sa mem apel li “burzwazi”) pandan zis 100 - 200 banane, depi enn lalyans ant sertin sa bann nob la plis sertin sa bann komersan ris la. Sa nuvo klas la finn devlope vit-vit, e li finn pran puvwar. 250 an desela. Selman. Klas kapitalist.
An Frans par exanp, burzwazi (klas kapitalist) pran puvwar par sot latet lerwa-larenn. Nu pe koz ki lane? 1793. Komye lane desela? Zis 221 an!
Sa burzwazi la, sa nuvo klas ki finn burzone dan Lerop la, ki li ti’nn fer pu li vinn for, li?
Li ti reysi fer enn nuvo zafer net. Zame pa ti tann sa avan. Ti kumanse an Angleter dan bann lane 1750. Seki pu vinn enn burzwa (enn kapitalist), li pran enn gro godam, sipa enn lasal. Li invit dimunn ladan. Li koste zuti, masinnri enpe elemanter, ladan. E li aste kuraz ar sa bann dimunn la. Zame pa ti ena sa laranzman la avan. Li dir, “Ala mo lizinn. Ala mo masinn. Mo aste u kuraz! U lib. Met u pri!” U, etan done u fini lasas depi later nuriser depi enn-de syek petet, etan done u fini expropriye, u pena swa, ki u fer? U dakor. U vann u kuraz. Rupi latonn. Rupi balo. Rupi golet. Rupi zurne. Rupi lasemenn. Rupi par mwa. E li, sa burzwa la, kan li aste u kuraz, li revann prodwi ki u finn fer ar u kuraz travay, li gard profi la. Sa klas la, ziska zordi, li apel “burzwazi”. Ubyin “kapitalist”, parski li fini met so grapin lor sa sirplis, sa “stok” la, ki osi apel “kapital”.“Kapital” vedir “stok”. Klas la osi apel “patrona”. Parfwa “anplwayer”.
Sa lepok la, imin fraktire depi lanatir
Dan sa lepok indistrializasyon ek lamonte kapitalism, nu anbark lor enn fraktir danzere net. Nu fraktire depi lanatir. E nu fraktir lanatir limem. Nu fer piyaz. Nu ranpli ler ek lamer ar karbonn. Nu resof planet la. Nu kas tu sa sikl natirel ki existe. Nu riske fini loxizenn. Nu riske polye lamer. Klima mem menase ar sanzman ireversib. Nu riske rwinn sistem klimatik.
Listwar Moris an 3 parti, konsernan kad legal pu “travay”
Briyevman, pu Moris, anterm letan, nu get li vit-vit.
Nu zordi, travayer ki pe selebre Fet Travay, nu desandan esklav, nu tu, e nu desandan travayer angaze, nu tu. Mo pa pe koz disan, non. Mo pe koz kad legal pu sistem ekonomik sak lepok.
Premye 100 banane listwar Moris, lalwa travay ti rezi par enn sistem organize par Leta apel “esklavaz”.
Dezyem 100 banane, lalwa travay ti rezi par enn lot sistem organize par Leta apel langazman.
Trwazyem 100 banane, li sa sistem vann nu kuraz la.
Ala kot nu ete zordi. Nu pe travay dan enn kad ki pli sup ki esklavaz, pli sup ki langazman, me li tuzur enn form esklavaz. Nu ankor ladan-mem. Nu vann 1/3 a 1/2 nu lavi, par ertan. Pu enn buse manze! Pu nu sirviv, pu al travay an-dime, re-vann nu kuraz.
Burzwazi met dibut “Leta nasyon”
Me, pu return ar sa bann burzwa, kan zot kumans sa sistem fer dimunn vann so kuraz. Pu zot organiz sa lor enn gran lesel, zot bizin met ar bann nob ki ti gard dimunn lor so terin kuma “peyzan san later”, kuma servant, kuma dan servis militer, servis sivil, etc. Alor burzwazi ti bizin enn lot kalite Leta, pu li. Lerwa Larenn, sipa reyn relizye, pa ti pu kapav organiz sa sistem vann kuraz. Alor, burzwazi ki met dibut bann “Leta Nasyon”. Ala frontyer kumans sele. Ala kumans gayn diferan “nasyon”. Ala “nasyonalite”, “nasyonalism”, “patriotism” kumanse.
Par exanp, Napoleon ti inifye Lafrans kumansman bann lane 1800, Bismarck finn “inifye Lalmayn” (1860) – ase fek la, sa, Garibaldi mem lepok dan Litali. Leta Nasyon, li zuti burzwazi pu li reyne.
Tu klas travayer, amizir dekolonize, finn tom, enn apre lot, dan latrap nasyonalism kan pe al ver Lindepandans. “Nation-building”, se travay par exselans burzwazi! U pu truve kot mo pe vini. Kifer nu dan LALIT nu dir “Internasyonalism, pa nasyonalism!”
E u pu remarke osi ki, sirtu dan sa lepok globalizasyon, kot travayer pe deplizanpli travay dan enn pei kot li pena okenn drwa politik, ni sivil, li zis pey tax (TVA, etc), san ki li ena okenn reprezantasyon dan sa Leta Nasyon kot li travay.
Me, kapitalis osi met dibut enn nuvo klas: klas travayer
Klas travayer, osito li kree, li kumans realize ki li enn klas. Li devlop konsyans de klas.
FetTravay
Kumsa ki depi 100an partu dan lemond, e depi 70 an dan Moris, travayer gard 1 Me, pu selebre “travay”. Pu selebre nu valer intrinzik, antan ki enn travayer, ek antan ki enn imin. Pu mark linportans ek itilite nu kapasite transform lemond. E kan nu zwenn pu selebre, nu pran pozisyon KONT burzwazi. Li pli for, alor nu oblize kont-kare li ek so sistem, ki pe gard nu su enn form esklavaz, kot nu limanite fraktire.
Alor, nu pe viz konfli ar patrona, burzwazi, kapitalist – ek ar so reprezantan politik. Zordi li kler sa bann reprezantan la se PT, MMM, MSM ek PMSD. E zordi zot tu finn anil zot miting 1 Me. Li enn zur kot zot pe kas sa dernye lyin ki PT ek MMM ti ena ar klas travayer, klas dan lekel zot ti ne: zot finn kennsel zot miting zur Fet Travay. Me, depi lontan, zot pena program anfaver travayer, zot pena prinsip travay ki neseser pu evre pu sosyalism. Zot pena onete intelektyel. Zot viz puvwar, zis pu zot ena puvwar.
Alor, zordi, kan pu ena enn ta presyon tu kalite lor nu, dan LALIT, pu fer kit kalite lalyans ar Bizlall ek/ ubyin Subron. E presyon li la, mem sa 2 la pe lager sat-lisyin antre-zot tu dernyeman. Mo oblize nom zot par zot nom e pa par nom zot regrupman politik, parski zot fer enn amalgamasyon total ant zot travay popilist dan sindika, zot tulde, ek sa muvman politik kot zot sakenn enn kordilo.
Me, get problem: Deza, zot apenn forme kuma Parti Politik, zot tulde invit “sitwayin” dan zot miting. Me, “sitwayin” se tu dimunn. Patron, li sitwayin, li. Kapitalis, li sitwayin, li. Burzwa-la, li sitwayin la. Misye la, li sitwayin. Anplwayer li sitwayin. Alor, zot pe fini invit lennmi dan zot ran. Deza. Parey kuma PT ek MMM ti fer apre ki zot ti deza fini vinn for. Me, tandi ki PT ek MMM ti vreman uver zot a sa take-over la apre 10 an, respektivman, dan zot nesans mem Subron ek Bizlall pe invit patrona.
Alor, nu dan LALIT, nu la, pu selebre nu “travay”, antan ki imin ki ena sa kapasite servi langaz maternel kuma zuti refleksyon, mazinn ek met an-pratik enn plan ubyin enn program – parey kuma nu travay pu prodir tu seki sosyete imin bizin -- e travay ansam pu pu fer nu program vinn vre. Nu osi la, antan ki travayer, pu selebre “travay” kont kapital. Nu napa la kuma “sitwayin” ubyin “Morisyin”, non. Nu pa nasyonalist. O-kontrer.
Lepok globalizasyon, ena par milyon travayer ki pa dan pei kot zot sipoze patriotik, sipa nasyonalist. Ena par milyon Indyin dan Larabi. Ena par milyon Haysyin dan Leta Zini, Kanada, Lafrans. An zeneral, travayer pa ditu lib pu “al travay” ayer, non. Kapital li lib, li. Kapital Moris fini al dan enn seri pei Lafrik, Lazi, Madagascar. Ena kapital lot pei inn met sipermarse ki pe tuy buku labutik lokal. Kapital lib. Me, travayer? Patron pas komann pu nu. Li bizin tan mil travayer depi tel pei. Kanada pu les tan rantre. Purvi li “sirkilyer” setadir u ale pare u kontra.
Limanite san frontyer
Abe, pu fet travay, nu bizin fet nu limanite an-komin, enn limanite ki ti bizin re-vinn lib depi bann frontyer Leta Nasyon.
Nu bizin fet sa “travay” ki nu fer. E nu bi se pu “liber nu travay”, fer li re-liye ar nu prop refleksyon, refleksyon ki nu fer ar nu zuti natirel: nu langaz maternel, seki permet nu, par enn zefor intelektyel, konpran zafer, dres enn plan, e, ansam, met li anpratik.
Parfwa kan u “azute ansam” ar kiksoz, sa kiksoz li anfet “retire” depi u lafors
Me, avan nu vinn lor nu program, u kone, dimunn fer enn lot erer. Kapav u kapav azut ansam elekter Travayis ek elekter MMM ek elekter MSM ek gayn enn total inpresyonan. Me, dan lagos, dan enn parti ki lor enn program anfaver klas travayer, li riske lekontrer. Si dimunn truv LALIT mars ar Subron, e si zot kone li finn al zir afidavit, zire su serman, ki li pa pu remet an-kestyon Best Loser System par so ka lakur, e lerla andeor li pretann li-mem sef jaz dan lalit kont Best Loser System, abe li pu fer LALIT gayn mwins sutyin ki nu ti pu gayne tusel. So lafors, li napa azute ar pu LALIT. Li retire depi pu LALIT.
Nu lafors, dan LALIT, e li vre pu tu parti klas travayer ki pe lite pu ranvers sosyete-de-klas ek amenn sosyalism, li rezid dan nu koerans. Li rezid dan nu onete intelektyel, dan nu program kler, dan nu prinsip organizasyonel. Si nu ipotek sa, abe nu pu afebli anplas. Pli vit ki Travayis ti fer li, pli vit ki MMM ti fer li, nu pu vinn su kontrol burzwazi mem. Alor, nu bizin ena nu lide kler lor dezavantaz sertin lalyans.
Program
Kan nu koz enn “plan” ki nu kapav kree par, ansam, servi nu zuti natirel, nu langaz maternel, nu pe ant-ot, koz lor enn “program”. Enn Program Politik, se enn Plan. Li baze lor 3 zafer, enn analiz realite dan so muvans istorik, enn seri demand (revandikasyon profon), ek enn popilarizasyon (atraver nu langaz imin, natirel ankor enn fwa) sa bann lide lor kimanyer ariv enn meyer sosyete la. Alor, enn program li kuma enn pon ki nu konstrir, ant zordi ki existe, ek dime, ki ansam nu anvi kree.
Ala, enn-de pwin dan program LALIT: Nu program baze lor sanz lekonomi pu ki organiz li dan enn fason demokratik, e ki organiz lekonomi pu ki li sutenir bezwin tu dimunn, organiz lekonomi pu li pa rwinn planet, organiz lekonomi pu sekirite alimanter, organiz lekonomi pu ki ena lakaz pu tu dimunn, organiz lekonomi pu ki fam bati kapav al res enn kote. Nu ule organiz politik pu ki nu donn plis lavwa elektora pu kontrol Kabine Minis – ala seki reform elektoral ti devet vize. Nu pe viz, anparti enn kontrol direk par elektora lor Kabine Minis, ubyin enn kontrol atraver plis reprezantan dan enn Lezislatir buku pli gran e pli for ki asontur, kapav kontrol Kabine Minis. Nu ena enn program pu re-inifye nu pei, Chagos ek Diego Garcia finn kase depi leres pei par inperyalist. Pu sa vinn vre, nu ena pu inform travayer dan Leta Zini ek Gran Bretayn lor sa baz la, e gayn zot kuma alye pu fer ferm baz la. Nu program viz pu limit represyon, e pu aret sa nuvo form sirveyans atraver ID Kart biometrik obligatwar.
Drwa de vot pu travayer lot pei isi
E zordi nu pe lans enn nuvo demand, ki deza pe kumans gayn sutyin. Nu pe lans revandikasyon pu tu travayer depi lot pei ki pe travay Moris, gayn drwa de vot apre 3 a 6 mwa rezidans. Zot pey tax isi, zot viv ek travay isi, zot kree larises isi, zot bizin kapav vote isi. Dizon sa li 40,000 travayer, par la. Pareyman, tu sa 100,000 travayer Morisyin dan pei deor (dan Lafrans, Lairland, Litali, Langleter, Lostrali, Uganda, Sid Afrik, Mozanbik, etc) bizin gayn drwa de vot kot zot pe travay laba. Ala nuvo demand nu pe lanse zordi. Si patron par-la anvi aste kuraz travay, li amenn u, abe u bizin gayn drwa de vot. Mem sa sel mizerab drwa-de-vot zot donn nu: al met lakrwa, enn fwa 5 an. Burzwazi fini kalkile, sa drwa enn fwa 5 an li paret ase, dan lepok normal, pu nu aksepte kontiyn sumet dan sa esklavaz modern la, vann nu kuraz.
Sistem existan li an-kriz
Alor, tusala pu dir, sa zur Fet Travay la, nu, dimunn ki travay pu viv, nu dan enn lepok lamar. Nu bizin rekonet ki nu dan lamar. Me, li osi enn lepok kriz ekonomik, ki pe menas sistem la limem. Remarke ki Navin Ramgoolam dan so dernye pwin depres, apre Clarisse House II, finn dir ki li ule enn lalyans ant 2 gran parti (PT ek MMM) parski bizin enn Guvernman for. Me, ki sa ule dir exakteman? Li ule dir ki Guvernman pu bizin ase for pu fors klas travayer sarye fardo sa kriz la. Li ule dir represyon. Alor, sistem kapitalis, li pe balote, afors li an-kriz. Pa zis isi, me osi o-nivo internasyonal. E sa sansasyon nu, dimunn ki travay pu viv, dan enn “lamar”, li pu anpire.
Me fode pa nu azir dan enn fason ki ogmant lamar, ubyin kot nu-mem nu al tas dan lamar, ubyin provok plis lamar – kuma donn kudme ar enn swadizan reform elektoral ubyin enn swadizan 2yem Repiblik, ki pli kont travayer ki stati ko.
Alor, nu program bizin viz pu ranvers sistem aktyel. Selman kumsa ki nu pu kapav re-inifye tu imin ansam. Nu pu kapav re-inifye selman kan nu finn tir sa sistem baze lor diferan klas sosyal, ki finn interonp sa ansyin linite ant imin ki ti existe pandan pre 200,000 an avan tu sa kasir ek fraktir ki mo finn koze.
Pu amenn sa kalite sanzman ki nu pe vize, nu fye lor klarte nu refleksyon – refleksyon dan nu langaz maternel. Nu fye lor koerans nu plan ubyin nu program, enn konpreanson an-komin byin avanse. Nu fye osi lor enn lalit ki baze lor prinsip ek onetete. Alor, nu mwayin amenn lalit, li liye ar nu bi. E pu li vinn vre, fode klas travayer, kuma enn klas, sekter par sekter, rekonet validite nu program. E sa, onivo internasyonal.
Internasyonalism pa zis enn slogan
E internasyonalism, pa nasyonalism li pa enn slogan, me plito enn prinsip esansyel pu nu proze politik vinn vre. E nu fer li enn prosesis vivan.
Par exanp, dan dernye 2 semenn, LALIT finn ena 3 kontak internasyonal an personn. Rada Kistnasamy finn asiste Marxism 2014 dan Melbourne, Lostrali otur konze Pak an Avril. Rajni Lallah finn al rankontre 3 grup diferan Lareynion semenn dernye. Ek enn kamarad depi SWP Angleter ti vizit nu semenn dernyer.
Anplis, nu finn resevwar an kado apre linondasyon, depi dernye Fet Travay isi GRNW, par santenn liv klasik inportan depi 7 diferan lorganizasyon politik deor. Ala internasyonalism dan lapratik!
E zordi nu pe lans sa nuvo demand: Drwa de vot pu tu travayer lot pei ki Moris! Drwa de vot pu tu travayer migran dan pei kot zot travay!