19.07.2012
Kontrandi Kestyon-Repons dan Seminar Stratezi 1 Ziyet, Part I.
Ti ena kestyon ek repons apre Diskur Lindsey dan Seminar Stratezik 1 Ziyet, 2012. [Premye enn-de kestyon, nivo volim dan rikording pa ti ase ot, alor nu kumans avek 3yem kestyon par Kamarad Yves, me pu gayn risponns a lezot kestyon osi.]
Kamarad Yves: Q: Dan expoze Lindsey, mo truv byen interesan, detay ki li done, so lexperyans, li vreman montre fiyling diferan lepok. Me, dan lepok kontanporenn, mo dimann mwa si klas travayer informe ubyen rann kont pasaz depi kapitalis dan prodiksyon ver kapital finansye. E sa li dernye avanse ver guf pu kapitalism. E mwa, mo ena linpresyon ki nu pa tann sa ase. Ena enn bulversman zordi dan mekanism akaparman. Li nepli kapitalism lokal ki "met" la. Tu fonksyone depi exteryer. Mo pa tann koz sa ni dan lapres burzwa, ni dan milye travayer. Kapitalism li intelizan, li adapte byen, li konn dekonstrir lalit atraver ofer ti-lavantaz, tusala. Finalman, klas travayer pa satisfe, me li santi li aranze. Gran bulversman ki arive travers lao latet tu dimunn. Personn pa pe konpran ki pe arive. Alor, nu lamine par vag privatizasyon, ubyin kapitalizasyon depi etranze.
Lindsey: R: Petet nu kapav get li anterm pli long, dan listwar, pu nu konpran. Mem si seki Yves pe dir li vre, e li vre, nu bizin rapel ki exakteman 100an desela, ti ena deza mem prosesis. Lenin finn rakont an detay seki Yves pe rakonte zordi kuma etan “nuvo”. Lerla, 100 an desela, apre sa lepok la, sa prosesis kot kapital finansye fer bal, finn kale. Li finn kale par sirtu larevolisyon dan Larisi an 1917. Sa ti reprezant enn gran defet pu kapitalism, lor enn ase gran siperfisi.
Tusala pu dir ki reyn par kapitalist finansye, li pa tutafe nuvo, dan sa sans la. Sa revolisyon la finn efrey tu kapitalist, tu patron, dan lemond antye, alor lansamb kapitalist, lansamb zot Leta, zot inn oblize permet ase buku nasyonalizasyon, ase buku welfare state, partu dan lemond. Zot finn sutenir enn espes sosyal demokrasi, par fors.
Alor, zordi, avek ekrulman reyn Stalinyen ki ti andeor kapitalism dan enn-tyer lemond, nu pe kontiyne zordi avek enn mem mem prosesis ki ti deza amars inn gayn 100an. Anfet li, setadir kapital finansye, ti byen devlope ariv ant dizon 1900 ek 1914. Alor, li pa nuvo zordi.
E dan Moris, nu kone ki nu pei li telegide depi deor depi so nesans-mem. Zame nu pa ti ena nu kapitalist, ki zis lokal. Alor globalizasyon li pa kiksoz ki nu pe viv kuma tutafe nuvo, dan limem. Li ena enn nuvo form.
So nuvo form se seki rann sa konsep lalit de klas pli difisil zordi, e sa li exakteman kestyon ki Yves pe sulve zordi.
Premye dabor, nu finn ena enn serten “tipti-zasyon” setadir amezir gran lantrepriz inn bizin ferme, akoz ena pli gran deor, lezot pei, finn ena enn ankurazman par sistem banker ki ena exe likidite, pu finansman tit-antreprener. Alor sa vedir 40% travayer zordi pe travay pu enn tipti-antrepener. Alor, nu ena enn ti-kuran, ki pe al ankont gran, gran kuran listwar. Enn ti-vag ki pe returne, dan sa gran vag ki pe al ver pli, pli gran antrepriz. E dan tit-antrepriz klerman li buku pli difisil pu organize, mem pu persevwar lalit de klas, dan so form klasik. Anfet, sa kalite difikilte zordi ki nu pe gete -- sa nu bi -- pu kone ki form lalit de klas pu pran dan sa bann etranz kondisyon la.
Ek, par exanp, lezot pei osi, li pa fasil, me ena bann zafer byen interesan. Dan Leta Zini, kot konsyans de klas buku mwen avanse ki isi, zot inn reysi pandan sa muvman Occupy Wall Street, ondire partu dan 600 lavil dan USA, idantifye exakteman ki se kapital, kapital finansye, ki lakoz problem. Li finn vinn ase kler. E byen vit.
Alor, nu ena bann lavanse byen vit, pa enn dimunn par enn dimunn, ki pe konverti. Par santenn de mil dimunn pe partisip dan bann muvman la.
Sa bann zafer la, kimanyer li vini, eh? Nu get sa enn ku.
Kan kriz la vini, bann klas byen suvan pena swa kimanyer zot reazir. Zot bizin azir dan lintere zot klas. Kan kriz vini, burzwazi bizin vey so profi, li sere. Li oblize azir dan lintere so prop profi. Kan li fer sa, li zenn lezot seksyon kapital. Li zenn patron lezot pei. U kapav gayn lager internasyonal kumans vinn pli grav, pli frekan. Kuma asterla, lepok kontanporenn, get lor marsandiz Lasinn zordi, kan li rod rant USA, zot pe apel li “demping”. Sa li enn mo ki servi kan enn lot pei prodir kiksoz pli bonmarse. Lerla, li al ver konfli, kuma parfwa lager.
Dayer lekonomi USA ti pu fini bankrut si li pa ti ena lekonomi de-ger. Alor, nu pe al dan kriz de plizanpli grav zordi. Lamas dimunn, li ena enn moman kot li pu angaz li. Li pu angaz li, byen suvan, akoz li pena swa, dan moman kot li realize li pena swa. Lerla, tu depann lor zerm lorganizasyon ki finn deza kumans forme.
Sa li depann lor lexistans, par exanp, brans LALIT dan sak landrwa. Li depann lor eski sindika fonksyone dan enn fason demokratik, eski ena enpe koperativ ki ena zerm lorganizasyon demokratik. Sa li vre pu partu dan lemond. E se sa ki pu fer ladiferans ant eski sa kriz la, li pu amenn enn espes barbari, kot pu ena represyon sanglan, lager orib, ubyen pu ena kumansman enn lot sistem, enn nuvo sistem.
Dan tu le de ka, pu ena buku bulversman, byen byen grav. Me, enn pu ena enn sorti pu limanite, ek enn pa pu ena. Li pu al ver nu extinksyon, e petet extinksyon tu kreatir vivan, tu spiyshiz. Sityasyon grav, alor, onivo mondyal. Me, telman li grav, ki lokazyon inatandi pu prezante.
< i>Repons, Ram: Mo pu repran enn-de pwen. Seki Kamarad Yves inn sulve, li byen interesan. Anfet lalit de klas, manyer nu truv li tulezur, li tultan ankre dan realite dimunn. Rayt? Dan Lamerik, si finn ena sa muvman kont kapital finansye, li anparti akoz par santenn milye dimunn dan Lamerik inn perdi zot lakaz. Kan zot sey reflesi kifer zot finn perdi zot lakaz - lakaz dan lekel zot pe reste, kot zot fami la, zot lisyen la - plizir milyon dimunn inn perdi zot lakaz. Kan zot get realite kifer zot finn perdi zot lakaz, zot truve ki li azisman kapital finansye. Alor, lerla nu kumans gayn realite dimunn ki prodir sa konsyans ki kree Occupy Wall Street, kot zot sible kapital finansye.
Dan Moris, mo krwar Sale by Levy, li inpe mem fenomenn. Selman li lor enn ti-nivo. Ena dimunn pe perdi zot lakaz, zot terin, zot tu, par rapor ar azisman bann labank. Dan dernye 2-3 mwa, nu finn truv buku deba, komanter lor profi ki bann labank pe fer. Dan enn sityasyon kriz ekonomik, u tann MCB pe fer 2 milyar rupi profi. U tann dir State Commercial Bank inn depas 1.5 milyar profi. Dimunn pe kumans poz kestyon lor rol kapital finansye.
Finalman, lalit deklas li laplipar ditan, li par rapor ar lexperyans dimunn. Li par rapor ar realite dimunn.
Zordi, pe ena enn manifestasyon Gris-Gris. Plizir abitan landrwa pe manifeste. Kifer zot pe buze laba? Ki rasinn zot problem? Li proprieter later laba ki pe blok akse a sa “Ros ki Pler” lot kote Gris-Gris. Alor, nu truv enn laspe lalit de klas ladan. Zot lexperyans se enn proprieter teryen pe blok zot akse a enn landrwa kot zot ti abitye ale. Alor, ena so laspe lalit de klas. Ankor enn fwa, li baze lor realite ki dimunn la pe viv. Sa konsyans zeneralize lor rol kapital finansye, sa li enn konsyans inpe diferan, pli ot, plis politik. La, nu ankor pe koz lalit de klas par rapor ar lexperyans dimunn.
Par rapor ek seki kamarad Kreepalloo inn suleve, mo krwar planter kann dan Moris, li enn lexanp extra-ordiner de seki lalit de klas ete parski planter kann, pandan tut long so lexistans, li finn bizin lager kont izinnye. Sistem la, se u plant kann, u donn sa kann la lizinn, li kraz li, li donn u enn parti disik, li gard enn parti disik. Tut long so listwar sa klas planter kann la inn lite pu gayn enn pli gran pursantaz so disik. Sa lalit de klas sa. Sa vedir enn klas ti planter pe lite kont seki zot persevwar kuma enn explwatasyon par izinnye. Izinnye pe pran tro buku disik. Izinnye pe mal-pez kann. Lerla-em, avek presyon ti planter, guvernman inn bizin met enn departman guvernman pu pez kann la. Inn fer sa, akoz ti-planter pa ti ena konfyans ki izinnye pe pez kann la byen. Tusala, bann rezilta enn lalit de klas ki planter inn amene. E depi byen byen boner zot inn realize ki si sak ti-planter ki pe sibir sa explwatasyon delapar izinnye la, si li azir par li tusel, li pa al byen lwen. Li kapav zur izinnye la. Me, depi byen lontan zot inn realize ki zot bizin organize antan ki bann lasosyasyon. Zot inn realize zot bizin organize politikman. E se sa Parti Travayist. Dan bann lane ’30-’40 travayer ek ti-planter ansam ki pe organize kont explwatasyon izinnye. Sa lalit de klas. Lerla, evidaman, ena enn lot lalit de klas kot, si planter -- laplipar pa tom dan sa kategori, me ena -- anplway dimunn, lerla evidaman, ena enn lalit de klas ant planter la ek laburer la. Me, fode pa krwar ki lalit de klas li zis laburer kont ti-planter, parski ti-planter pe amenn so lalit kont izinnye depi byen lontan. Zordi, komye inn arive 76%?
Kamarad Kreepalloo: 78%.
Ram: Me, li pa ti sa, a lepok. Li ti byen mwens, non?
La ki u truve, otur ti planter, u truv lalit de klas. Ti planter kont izinnye. Evidaman, travayer kont tiplanter la, osi. Parski travayer li anvi gayn 76%, li. Alor, lalit de klas se pa zis laburer kont planter.
Ti planter amenn so lalit de klas kont izinnye osi.
Pwen ki inportan ladan. Lalit de klas, li tultan baze lor realite dimunn: Realite ti-planter, kan li ena pu fer fas izinnye, travayer kan li ena pu fer fas a tablisman, ubyen so anplwayer. Tusala li konstitye lalit de klas.
Ena lezot nivo lalit de klas. Lezot nivo konsyans politik ki vinn grefe lor la. Me, lalit de klas, ki li dan Gris-Gris, ki li dan konfli ti-marsan ek gran komersan. Zordi sa li enn gran konfli. Proprieter magazi, ki pe sey gard ubyen ogmant zot profi, tulezur pe met kraking kont ti-marsan ki pe sey gayn zot lavi. Se sa realite lalit deklas, dan tu bann sekter.
Artis, zot prodir kiksoz, kree kiksoz. Get onivo internasyonal, kisannla ki fer pli gro profi lor travay artist? Sony, enn lexanp. Artist, li li explwate par Sony. Lerla ena artis ki amerde ek pirataz, kot pirataz se bann dimunn pe sey gayn enn ti-lamone apartir sa kreasyon la. Sony tap enn gro lamone apartir sa kreasyon la. Tusala, li rant dan sa format, lalit de klas.
Dan nerport ki sosyete kot prodiksyon li organize dan enn tel fason ki ena diferan klas dimunn par rapor ar prodiksyon, me sak klas li rod gayn maximem, ki li patron, ki li ti planter, ki li travayer, ki li ti-marsan. E se sa ki alimant lalit de klas.
Seki nu finn truve dan listwar, se tu gran progre ki finn ena, ki li onivo sosyal, ekonomik, politik, lavi tulezur, progre li vini apartir lalit de klas. Si ena enn progre pu ti planter, e finn ena dan dernye 100 banane, li apartir lalit de klas ki planter finn amene. Si ena progre dan nivo de vi, ek kondisyon travayer, li apartir lalit de klas ki travayer amene. Alor, lalit de klas, li zame kiksoz ki retard progre, kuma suvan rod prezant li. Progre ki finn ena - welfer steyt, demokrasi politik, ki li ledikasyon gratis - zot rezilta enn lalit ki klas oprime inn amene. Dan sa sans la ki nu onivo lalit truv so linportans. Lalit de klas li moter sanzman sosyete. Sinon, nu ti pu ankor byen aryere.
Kamarad Yves: Se zis pu dir, kan u dir dan USA sub-prime ti provok enn dezast ase pu fer enn inpak direk, me isi dan Moris, nu deza dan mem rezim, me mem si nu truv li vizib (Gris-Gris, ubyen komersan), dimunn realize, sa mekanism finansyerizasyon li telman opak, sofistike, inkonpreansib, ki dimunn pa reysi reazir. Li travers bann sime konplike, kuma ofshor, proze IRS, etc. Ena enn depozesyon, atraver mekanism opak. Alor, nu pa an-avans. Sa li diferans ant vizib ek invizib.
Kamarad Eddy: Mo ti pu kontan rebondi lor la. Ena enn nuvo klas sosyal ki finn ne, ki finalman li vinn enn danze pu lalit an-komin, enn danze pu enn revolisyon pu enn sosyete meyer. Mo ti pe panse mwa, avan, kan ena problem dilo dan Moris, mo ti krwar nu pe al ver enn revolisyon, kot tu dimunn pu ena problem dilo. Apre plitar, kan mo finn gayn linformasyon nu pena problem dilo Moris, lerla mo truve pa pu kapav ena revolisyon la.
Sakenn pe lager dan so ti plas. Ena enn ti lalit isi. Enn lot laba. Alor, mo finn partisip ladan. Me, mo truve dimunn pa pe swiv ditu, selman. Tanki pena enn problem ki tus lakominote dan so lansanb, dimunn pa pe swiv.
Aktyelman, pa zis dan sekter agrikol, me BPO osi, ena enn nuvo klas teknokrat ki finn ne depi fami ti-planter, kapitalist. Zot fer tipti konpayni, enn patron donn zot travay, zot zer bann ti antrepriz. Sa dimunn la, dan ki kategori li ete? Samem danze mo pe koze. Nu pu oblize lite kont sa kalite teknokrat la.
Kan pu ariv sa sosyete meyer la? [Dimunn riye for.]
Cindy: Devwar nu parti. Antan ki enn parti, si nu ule nercher sa lalit de klas la, apiy demand klas travayer, kimanyer nu fer li? Par exanp, si ena sa manifestasyon zordi Gris-Gris, kimanyer nu azir antan ki militan mem?
Repons Lindsey: Pu enn parti kuma LALIT, dimunn dan brans ki pli pre, pu zet enn kudey, swiv sa lalit la, partisipe ladan, azut kiksoz ladan, si li apropriye. Kumsa li marse. Dan enn sekter travay, parey. Antan ki enn manb dan sindika, antan ki enn manb LALIT, kapav konstaman, pe analiz realite anterm de klas. Li pe arive, lalit de klas la, me li inportan analiz li. Kan analiz li, li vinn pli konsyan. Lerla so rol dan progre li ogmante. Nu ena pu bare tultan kont interpretasyon dapre ideolozi burzwa. Mem onivo kartye, mem onivo travay, dimunn kapav truv dominasyon ki zot sibir kuma enn dominasyon “de ras”, sa. Zot kapav pa truv li “de klas”. Dimunn kapav fasilman truv tel kominote pe bar akse a La Ros ki Pler. Si u pu mobilize lor sa pwen la, u pa pu ariv lwen. Harish Boodhoo ki fer sa. Me, si dimunn pe konpran ki akse a laplaz laba, li enn lavantaz pu tu dimunn, e sa reponn pu Eddy osi, zot amenn enn lalit. E sa lalit la, li kumans azute ar lezot lalit. Me, azute, pa dan enn fason linyer.
Seki Eddy finn dir ki finn fer mwa riye, natirelman nu tu anvi sanzman revolisyoner mem, me fode ena pasyans revolisyoner. Kan u fek met enn ladig dan enn vale, ek li furni par enn ti larivyer. Pandan 3 mwa dan lezon lapli, dilo pa travers lao. Si u gete zis depi anba, u pu dir tulezur, “Me depi 3 mwa nu finn met sa ladig la. Li pa pe plin. Dilo pa pe travers lao. Gaspiyaz.” Dimunn pu riy u mem. Me, li enn mank pasyans, sa. Kan dilo li kumans travers lao, tu dilo travers lao. Plis u ena enn ladig ranpli ar dilo, pu letan dir. Kan dilo kumans travers lao enn ladig, sanzman la vizib depi anba enn sel ku. Me, li finn anfet vini dusman dusman. Sanzman sosyete li kumsa.
Ubyen li kuma enn sanzman simik. Ena enn likid transaparan, u azut kiksoz par gut. Li pa sans kuler, pa sanz kuler, pa sanz kuler. Me, dernye gut, li sanz kuler enn sel ku. Li vinn ble. Tu dimunn ki finn fer simi lekol konn sa zar lexperyans la. Sosyete li ena sanzman dan sa kalite vites la. Li akimile, li batir invizibleman, lerla li sanze enn ku. Li sanze kumsa.
Diferans ant enn militan dan enn parti politik, ek enn lot dimunn ki pe partisip dan lalit la, se nu, nu sey konpran, vinn okuran sa bann gran sanzman ki posib la. Nu sey konpran, pu reponn Yves, sa seksyon kapital finansye, ki parmi kapitalis, ki pe exers so puvwar plis pu li atir kas dan tranzaksyon, pa dan prodiksyon. Ubyen nu sey konpran kimanyer, e si, sakenn sa bann lalit la, li azute, ubyen non. Nu konn li par etidye lepase. Nu etidye sosyete lepase, parski li enn kontinyom.
Alor, nu lir lor bann lalit ek revolisyon dan lezot pei, e nu ariv konpran kimanyer zot inn arive. Zot finn arive. Me, zot pa finn arive enn sel ku. Pa ditu. Mem bann tipti sanzman, mo revinn lor dekriminalizasyon lavortman, zot inportan. Sa sanzman lalwa la, li osi, li enn “water-shed”. Sutyen pu sa Bil la ti pe batir, me sanzman pa ti ditu vizib. Lalwa 1838 ti reste. Fam ti kontiyn gayn keys. Fam ti kontiyn mor. San buku konesans, nu pa ti pu kone ki 3/4 dimunn Moris ti deza anfaver sa Bil la. Ideolozi burzwa, ideolozi dominan, ideolozi feodal Legliz, li finn dominn nu tu. Nu finn ariv krwar ki de-trwa fam fol ki pe dir dekriminaliz lavortman. Nu preske ariv krwar sa. Antan ki militan, ki nu pa krwar li. Me, kan finalman, apre ki nu finn amenn lalit, dan LALIT, dan MLF, pandan plis ki 35 an, lerla kan nu organiz enn Fron Komin anfaver Bil, nu ariv gayn 12 lorganizasyon ladan, plis 1,100 asosyasyon fam sutenir nu.
Enn lorganizasyon dan Fron, Nursing Association, kimanyer li finn rant ladan? So Prezidan ek Sekreter dir nu sa, osi. Zot inn konpran linportans, akoz LALIT ena enn manb, Sadna Jumnoodoo, enn ners, ki finn persiste sulev sa kestyon la pandan 20 an onivo so sindika, onivo so sayt, depi avan sa lekip pran puvwar dan Nursing Association. Zot pa inn tro pran li kont, a lepok. Me, kan Guvernman vini ar so lalwa, lerla ki zot realize ki zot, ners ek infirmye, ki finn sweyn tu sa bann fam ki vini, malad akoz lavortman ilegal. Zot inn pran enn pozisyon extra-ordiner. Zot inn mobilize, zot inn donn sutyen pu fer Bil la pase. Zot manb, ena ziska 1er dimatin, zot dan Parlman, pe apiy sa lalit la.
GTU parey. Li rantre, kifer? Mo atribiye sa an gran parti a enn lot militan, ki ti dan sindika depi avan sa ladireksyon pran: Gassen Murugan. Li ti dan LALIT buku lane, e tultan li finn ena sa vizyon larz lor size kuma lavortman. Li enn dimunn. Me, enn militan. Get rol enn dimunn. Me, li ena lefe akoz li ena ankadreman enn program enn Parti kuma LALIT. Akoz li konpran sa, li reysi ede pu sekter la net rantre. E zot rantre demokratikman.
Lerla, kan Bil vinn dan parlman, National Women's Council ki regrup sa 1,100 lorganizasyon fam ki apel Women’s Associations dan sak landrwa. Kot sakenn dant nu isi, ena enn WA dan nu kartye, dan nu vilaz. Non? Zot tultan la, enpe inaktif parfwa, me MLF nu fer networking ar zot lor 30 an. Me, zot inn reysi fer zot kat Rezyonal zwenn, sak Rezyonal ena 200-300 lorganizayson afilye. Zot inn zwenn, zot inn diskite, zot inn tom dakor pu apiy lalwa la.
Sa nu pe koz dan seki an zeneral nu tu dakor li enn lepok enn “downturn” dan lalit de klas. Nu bizin gard sa antet osi, met li ansam avek seki Kamarad Ram pe dir.
Kan nu get “letan” (time), li inidireksyonel, non? Li al dan enn sel direksyon. Ena moman dan listwar kot tu dimunn, ubyen plito buku dimunn, rant dan lalit, ek kot nu buz ver progre dan enn fason vizib, ek lerla, ena moman kot nu dan enn bafon. Seki kont progre, li pran. Bann seki kont progre, kuma bann neo-liberalist, zot akapar kapital, depi bann kapitalist dan prodiksyon e depi klas travayer mondyal. Zot deposed e travayer e kapitalist dan prodiksyon. Zot inn opuvwar 30-40an, depi bann lane ’70, ek zot inn kilminn zot lafors dan 1995. Me asterla, zot inn kumans sakuye. Zot pe sakuye asterla mem. Zot pe balote. Zot an gran kriz. E kan sa bann kriz la vini, zot ki pa pu kapav tini. Nu, nu pena pu tenir enn sistem, nu. Li pa pu nu, sa. Zot sistem pe balote, pe krake, pe tom an lanbo. Nu pa bizin pran zot traka, Yves. Zot sistem pu fer kumsamem. Kimanyer nu konn sa, parski nu finn etidye li. Nu finn etidye li. E nu pe etidiye li. Nu kone li ti dan enn pozisyon similer dan sa premye 10an kumansman syek dernyer. Li enn nuvo sistem li. 200 banane tusel li ena. E dan Moris, nu enn-de pli an-avans anterm lexperyans. Nu pli ansyen. Parski sa kapitalism ki ti met dibut an Angleter, seki ti pli avanse, li ti imit sistem organizasyon sosyal pu kann ek disik, dan lepok lesklavaz. Lerla inn met sa sistem lizinn, gran lizinn latwal ek kuyer-furset, karay tusala, dan langleter, bann premye gro lizinn kapitalist. Fek la, 200 an desela.
Me, la so sistem, li pe gayn so 2yem vag imans kriz. Nu, nu ena pu organize. Si dan u kartye, u ena enn ti-rezo, sak dimunn isi. Sakenn ena enn rezo dan so sayt. E nu aktif dan enn parti kuma LALIT. Abe, li buku pu Moris. Li pa ase. Me, li buku. Samem kifer nu dan LALIT, nu anvi agrandi nu parti, agrandi nu rezo. Pu fer sa, nu bizin ena seki apel enn pasyans revolisyoner. Enn revolisyoner, li enn dimunn ki anvi sanz tu, me li bizin osi ena sa pasyans la. Si u al ver sa dezespwar la, Kamarad Eddy, ondire u pu fer buku problem pu u-mem. Li inpe kuma sa travayer ki dir patron, “Gard u kas!” E li kapav ena lefe kontrer, kot li amenn buku represyon.
Komanter Alain: Pu revinn lor kestyon ki Kamarad Cindy ti poze. Lindsey ti explik li byen. Nu dan enn sityasyon kot ena enn kriz dan nu sistem ekonomik. E li enn sistem ki repoz lor divizyon sosyete an klas. Klas ki reyne pur lemoman ki nu apel kuraman “burazwazi” li dan enn gran difikilte. Nu dan enn kontex kot ena divizyon dan sa klas la. Diferan seksyon burzwazi pa pe tom dakor kuma pu sorti dan sa kriz la, si kapav sorti. Rayt? Alor, li enn moman kot nu ti bizin realize ki li enn moman propis. Li enn moman kot ti bizin ena enn mobilizasyon pu apiye plis. Nu pe truv difikilte pu apiye plis, dan diferan pei. E li pa parey partu. Ena pei, kuma Ram ti site, mem dan Lamerik, zot inn reysi an-mas truve kot bizin pwent latak la. Zot inn konpran li, zot inn fer li, avek tu so limit. Me, zot finn amenn kiksoz. Dan Leta Zini, zame pa finn ena sa kalite revolt lor enn baz deklas. 99% kont 1%. Kont sa 1% ki pe dominn Lamerik, dominn lemond.
Alinteryer sak lizinn kot nu ete, kot nu travay, ena sa bann mem kontradiksyon osi, dan klas travayer mem. Dan enn lizinn, u ena enn travayer ki ena enn konsyans reaksyoner net. Li existe sa. Nu tu kone. Li pa ule naryen sanze. Ena sa. U ena travayer ki li, li anvi ti-reform. Li ule tipti, tipti, tipti sanzman. Sa kapav enn gran proporsyon travayer pur lemoman. Lerla ena travayer ki dir, “Sa, mo krwar bizin fu sa deor, sa sistem la, net.” Nu ena tu sa nivo konsyans la alinteryer sak lizinn. Alor, ki rol enn militan? Mo sipoze, nu bizin konsyan de sa. Nu bizin kone ki ena sa bann diferan nivo konsyans la. Nu bizin analiz li, konpran li. Se sa ki nu pe kumans fer isi, la, zordi. Pu ki nu kapav intervenir dan enn fason pli efikas dan lalit de klas, ki pe derule. Si nu pa kapav vreman konpran sa bann diferan nivo la -- ki nu pe diskite la -- nu pu gayn difikilte pu intervenir. Nu riske fer bann zafer ki pa vreman pu avans nu. Kapav mem fer nu rekile. Alor, sa konpreansyon sa bann nivo konsyans de klas, nivo diferan, nu nu santi li inportan. E nu dan enn lepok kot kestyon klas sosyal, lalit de klas, li pa kuma dipin-diber, kuma li ti ete dan lane ’70-’80, rayt? Li pa dan koze dimunn tulezur zordi. Buku dimunn dir, “Ki ete sa, klas travayer?” Me, nu pe konpran li, amizir deba ale, nu konpran pli klerman ki li vedir dan lavi tulezur, kan nu koz lalit ant bann klas.
Alor, mo sipoze rol enn militan zordi, se pu konvink enn mazorite klas travayer, kot li zwenn li, lor neseseite aboli sosyete de klas. Sa vedir aboli klas travayer li mem. Parski klas travayer li existe par explwatasyon, li. Klas patron, li bizin explwat li. Travayer, antan ki klas, so lexistans, baze lor explwatasyon. Nu ena pu konvink travayer, enn mazorite, ki bizin aboli mem seki apel klas travayer. Li pa pu existe, alafin. Nu pe al ver enn sosyete san klas. Alor, mo truv li extra-ordiner sa deba la-mem ki nu pe gayne zordi, parski nu pe kumans konpran avek plis presizyon sa bann kontradiksyon ki ena. Sa li pu ed nu, dan diferan plas kot nu ete - travay, kartye, parti, lorganizasyon – intervenir dan enn fason plis efikas. Sa pu ed nu devlop taktik ek stratezi ki avans lalit, avans sa misyon istorik ki klas travayer ena pu amene.
Eddy: Premye zafer. Bann tipti lalit ki amene partu. Mo parti prenan ladan dernye 4an-5an. Li vre finn ena sanzman. Laplipar ditan dimunn inplike, zot pena vreman sa konsyans politik la. Finalman, eski sa bann lalit la pa retard prosesis revolisyon? Mo explik mwa. Pran lexanp, Sale by Levy. Mo finn donn buku kudme ladan. Finn amenn kiksoz korek. Parlman ti an vakans, li vini, li sanz lalwa, met Komiser, met Rs100milyon. Inn gayn viktwar. Me, ki viktwar? Mario Darga, li, li vinn kot Katedral, la osi, inn gayne. Finn apel Parlman, inn sanz Ruls, kan enn madam inn perdi so misye, ki peser, dan lamer, nepli bizin atann 10an pu li benefisye pansyon. Bel lalit. Dimunn kontan. Kamarad Jayen Chellum, zot tu konn mo partisipasyon ladan. Finn fer lagrev, finn regayn so Rs650,000 pu ACIM. Li pe kontiyn rule avek sistem kapitalist. Finn ena planter Ris Ter. Laba osi, ti dir pa pu rann Rapor Faugoo piblik. Kan lagrev lafin ariv komye zur, inn oblize rann rapor piblik, planter ki ti pu gayn Rs120,000 gayn Rs500,000 - 600,000. Finalman li paret, li ena kote pozitif dan plan individyel. Me, lor plan kolektif, pu sanzman sosyete, eski sa diferan lalit pa fer ditor? Onivo mo landrwa, mo inn gayn finansman 2-3an desela avek DCP, bel pake mo pe kase. Plis ki 100 dimunn vinn IT literate. Ti dimunn. Lor plan individyel, mo extra kontan. Pamplemus, mwa Zorz Legallant, Bizlall, lezot. Guvernman dir bizin peye pu rantre. Nu fer miting, manifestasyon. Fektivman, serten zur Morisyen pa peye. Bel pake nu inn kase. Lor plan individyel, nu finn fer Ramgoolam kile. Me selman, diferan kontantman la, eski li pa retard prosesis kot buz dan enn revolisyon sosyal dan Moris?
2yem pwen. Lor klas sosyal. Nu ena 650,000 popilasyon aktiv lor 1.3 milyon dimunn. Ladan 100,000 travay Guvernman, zot korek zot. Mo pa ule bles kikenn isi. Me, zot, zot korek lor plan etnik (sic), lor plan larzan. Zot gayn enn saler korek. Tule 4-5 an, PRB. Zot pa pu inkyet zot pu asosye zot ar ti-lalit, mem enn gran lalit. Perdi sa 100,000 la. Nu ena anviron 250,000 dan sekter PME, enn sekter “survival of the fittest”. Li bizin lite granmatin tanto pu li vann so prodwi. Lager ant marsan anbilan ek magazin. Nu dir zot tel problem dan pei, koste met lafors, zot pa pu koste zame. Kot zot gayn letan reflesi si ena frod, koripsyon, nepotism. Sa pa zot problem. Fini perdi 350,000. 150,000 travay kor para-etatik. Zot inpe kuma dimunn dan GM. Sa kalite dimunn buku yap yap dan kwin lari. Koz gran gran koze. Dir zot desann lager kont frod, koripsyon. Sa pa pu interes zot. Alor, lot 150,000 dimunn, nu dir zot dan gro lantrepriz, gran gran bwat. Truv pyon dan MCB, kuma abiye, kravate? Buku ladan al travay dan loto. Sa bann dimunn la, mo pa truv zot partisipe dan lalit de klas.
Mo pwen, kan nu get sityasyon de klas, kot dimunn ete, nu truve li mari difisil pu ena revolisyon pu enn sosyete meyer. Sakenn so lintere li pa parey. Zot pe lager pu zot prop lintere.
Kamarad Zorz: Enn komanter. Lor zafer problem ti-planter. Nu tu finn ariv Moris akoz kann, dan enn serten fason. Me, anmemtan, kan patron sikriyer gayn problem ekonomik dan lepase, li ti kumans vann later marzinal, pu dimunn plant kann pu so mulin. Li finn kree enn klas ki ena mantalite ki enpe kuma li. Zordi, li vinn enn problem.
Enn lot lord lide, Kiba interesan. Pena ti-planter laba. Pena sa problem la. Later li pu Leta. Apre so revolisyon, li inn res enn pei exanpler. Mem lakaz dimunn, li pu Leta. Me, dimunn res ladan. Li pu li servi.
Lindsey: Dan tu lalit de klas dan lemond, sel manyer konpran li, se pu get li anterm letan. Setadir pa kuma enn foto. Me, anterm pasaz letan. Nu viv dan enn lepok, kot sosyete pe buz dan enn fason ki pe amenn sistem kapitalist an kriz. pa nu ki pe dir sa. Pli gran analist pro-kaptialist dan lemond pe dir sa. Sa vedir zot kone zot ankriz. Zot pa truv sorti dan kriz. Kriz Euro, zis so dernye manifestasyon.
Pena enn analist burzwa ki pa pu dakor ek sa, ki depi 2001 vini-mem zot an kriz total. Zot pa pe kone, zot mem, kimanyer sorti dan kontradiksyon, konfli, kriz. Ni kote kapital finansye, labank, lasirans, ni kote prodiksyon, ni kote kimanyer organiz lemond. Zot an kriz total. Alor, kan nu pe get diferan klas sosyal, nu bizin gete kimanyer zot pu azir amizir kriz la tape, dan lavenir. Apartir asterla.
Setadir, dimunn dan servis sivil, zot pe travay anfet su enn konpresyon. Servis sivil pe vinn pli tipti. Pos pe ferme. Deplizanpli personn pa pe gayn travay dan servis sivil. Asterla, kuma kamarad Eddy, u kapav fer suzantand etnik lor la, me lefe e ki pena nuvo plas dan servis sivil. Sindika, li pe lite pu ranpli pos existan. Nu ena servis sivil, ki pe raptise. Nu ena servis sivil ki pe privatize. Nu ena para-etatik ki pe raptise. Nu ena lantrepriz ki an-kriz, pe lisansye. Nu ena ti-antrepriz, kot 4 lor 5 bankrut dan premye 3 an lexistans, e zot anplway dimunn sa. Alor, tu dimunn dan klas travayer, dan nerport ki sekter, li su enn kriz agrandisan.
Alor, nu nu ena pu gete, dan sa muvans kot listwar pe ale, kimanyer nu kapav amenn progre. E, lerla, nu ena pu lit kont ideolozi dominan. Tu bann ideolozi dominan dan lepok kriz, so pli gran zafer ki li kontan fane, se, “Tu sistem inposib, apar seki deza ena”. Enn lot versyon There is No Alternativ Mme Thatcher. Tanki u kapav fer tu dimunn krwar ki li inposib pu sanze, patron reyne.
Asterla, bann lalit enn par enn par enn. Sak dimunn ena so kartye, so lye travay. Sa bann lalit la, li deza enn done. Dan u travay mem, u pu amenn lalit tanki u kapav, antan ki enn militan. Lerla u ena pu swazire. U ena pu swazir ki lalit - parmi buku ki ena inplikasyon nasyonal pu klas travayer – ki pu pli itil. Si ena inplikasyon pu zis 23 dimunn, si li pu al tom plot, se a u pu predir, pu zize.
Nu osi, parfwa nu finn partisip dan lalit peser. Nu kone depi kumansman, patron pu vinn ofer enn lamone, li enn batay ki, kan gayne, perdi. Pu enn tan dimunn anvi amenn li, nu nu pena ilizyon ki zot, ubyen lezot dimunn, ena ki sa pu amenn sipaki gran viktwar, par li tusel.
Me, pli sir, ki par exanp, militan LALIT, nu met buku zefor dan lalit ki ena buku lefe, pandan ki pe amenn li, e plis ankor amizir ranport viktwar. Nu zwenn dan lalit pu lang maternel vinn lang ki servi dan ledikasyon, dan Parlman. Pankor gayn sa batay la net. Inn gayn serten viktwar, kan li rant dan lekol kuma size. Me, kan gayne, tu dimunn gayne. Tu dimunn gayn dinite. Tu dimunn dan klas travayer, latet ot depi kumansman sa lane parski nu langaz pe kumans rekonet par Leta.
Mem zafer pu lalit fam. Anplas tu fam kriminalize an-permanans dan pei, nu nepli kriminalize totalman. Kifer, dan LALIT nu finn fer enn swa ki kalite lalit nu pu apiye. Zordi, fam nepli bizin marse avek lide ki lapolis pu bur deryer nu, mem kan nu fer en fos kus. Tu fam inn viv ek sa depi 174 an. Me, nu dan LALIT, nu finn fer li enn priorite pu lite lor sa pwen la, plito ki lite lor mil tipti pwen, parski so lefe li imans. Kan gayne, u gayn plis konfyans. Sa 1,100 sosyete fam dan Moris, pe santi nu pe gayn viktwar.
Dimunn ki finn lite pu lang maternel, nu santi, nu kone nu pe gayn enn viktwar. Alor, nu swazir bann lalit ki donn lespwar. Kan u gayne, tu dimunn gayne, e sak dimunn kone ki li finn gayne.
Kisna (depi Cher): Mo krwar ki sa sesyon granmatin inn sirtu ed nu konpran enpe plis, pu nu konsyaman rekonet sa bann lalit ki ena tulezur, ki anfet, sorti depi nu realite. E li ed nu pu partisip ek prezan dan lalit kot ena lespwar. Zis et aktif, swa zis fer enn manifestasyon, sa pa vedir ki u pe partisip dan enn lalit de klas ki pu amenn progre. Li kapav lekontrer.
Deba la finn byen interesan. Asterla, inn ler pu nu al manz kiksoz. Taler nu re-pran.