18.11.2009
Diskur Bidze deplizanpli pe vinn kuma enn "Diskur di Tronn", kot Minis Finans anons enn serten nomb lintansyon ek proze byen vag, sanki ena okenn dotasyon spesifik, ni okenn eseans letan spesifik nonpli. Diskur Bidze zordi li pli pir ankor.
Kumsa, nu gayn repetisyon, lane apre lane, bann mem anons ek parfwa so mem-mem som larzan.
Anplis, Rama Sithanen, mem kan li pe prezant so dernye bidze, li pe ankor tuzur pleyn leritaz depi "dernye rezim".
Anmemtan, telman Minis Sithanen pe ale-mem ar so "gras-a mo bann mezir, Moris ena rezilyans fas a kriz," kan kriz pe al fini (dapre li), li pa pe tir okenn leson depi kriz. Li pe kontinye "business as usual". Sirtu li pena okenn politik pu rann lekonomi Moris mwen depandan lor exportasyon ek inportasyon.
So politik ekonomik anfaver prodiksyon alimanter tuzur timid, e li pa sifre dan enn fason koeran ditu. Li evit donn sif pu krwasans prodiksyon alimanter an zeneral, par exanp. Seki fer krwar petet pa finn ena okenn amelyorasyon inportan. Anfet, tuzur pena okenn veritab reform agrer.
An zeneral, Bidze la kontenir enn gran lo demagozi vid. Par exanp, ena buku referans a "green" ek "durable" sanki ena okenn investisman dan prodiksyon lenerzi prop ek renuvlab. Ziska ler pena okenn politik bidzeter koeran lor lenerzi: seki sir ek serten, selman, se pu ena enn nuvo zenerater ansyen lamod Fort George.
Guvernman pe lav so lame avek inegalite sosyal, enn inegalite ki pe ogmante de-zur-an-zur. Minis Sithanen pe donn responsabilite pu konbat laprovrete ek kriz lozman dan lame sekter prive ek ONG, atraver CRS (Corporate Social Responsibility) ek Empowerment Fund.
Minis Sithanen dan kumansman so diskur dir li pe "akseler kreasyon anplwa", me li pe selman pran 2,600 dimunn dan Guvernman, se tu. E li anons san traka ki ena 45% travayer ki pe bizin travay dan insekirite total dan enn tit-antrepriz.
Etan done nu fini rant dan lepok pre-kanpayn elektoral, Minis Sithanen finn truv posibilite pu akord konpansasyon, e pu akord li an Zanvye. Sa montre ki li posib truv larzan. Parey kuma li finn truv posib pu travayer servis sivil tus zot inkrimennt an Avril.
Bidze osi montre enn Leta ki pe vinn deplizanpli represif amezir inegalite sosyal pe ogmante: 900 nuvo gard, kamera serveyans enpe partu, ek nuvo kart idantite elektronik. An som, buku mezir anti-demokratik.
Ram Seegobin
pu LALIT
18 Novam 2009