23.04.2008
Sak fwa mansyonn swa "diversifikasyon agikol" swa "sekirite alimanter", nu kapav sir pu gayn enn ti-rekolt propagann fabrike par tablisman ubyen omwen disemine dan lintere tablisman. Lapres pa zis met demand tablisman kuma gran tit ("Bizin ogmant disik lor marse lokal!" "Bizin tir tax Cess!"), me li fann lezot propagann pli difisil rekonet kuma propagann. Sa tandans la pa nuvo ditu, me li etonan ki li tuzur vre mem zordi an 2008.
Pandan 2yem Ger Mondyal, kan marinn marsand ti aret fonksyone apartir 1942, Guvernman Kolonyal ti fors tablisman diversifye so plantasyon, pu ki popilasyon Moris pa tro malnuri ubyen mem kumans mor defen. Guvernman ti pas lalwa spesyal pu obliz tablisman diversifye ver prodwi alimanter lor enn pursantaz (22%) zot later kann. Lapolis ti mem bizin purswiv serten tablisman ki ti sabot prodiksyon alimanter. (Ena enn dosye dan dernye Mauritius Times par istoryen S. Reddi lor la, 18 Avril, ki donn enn lalist dokiman arsiv lor la.) Lerla ti gayn propagann tablisman kont diversifikasyon. Tu kalite propagann. E finn kontiyn gayn li.
Kan ena peniri manze, kuma nu pe kumans gayne asterla, tu Guvernman bann pei prodikter tutswit blok zot exportasyon. Zot oblize fer sa, pu anpes lemet dan zot prop pei. Lerla, pei inportater truv zot kwense. Moris lwen depi surs manze, e buku pei, enn apre lot, pe bar exportasyon. Fret pe ogmante, li osi, avek pri petrol.
Alor, etan done deza ena kumansman enn nuvo lepok peniri, li inportan pu rekonet li kan nu tann propagann tablisman.
Ala, so premye propagann. Sak fwa koz "diversifikasyon agrikol", deswit zot amenn koze kot patrona zot-mem ule amenn li, setadir, zot dir kumkwa patrona Moris pu al investi dan Madagaskar ubyen Mozanbik, plant manze laba. Kifer li enn koze patrona? Parski patron kapav fer so profi ladan, me kan gayn peniri laba, Guvernman laba pu tutswit blok exportasyon, zot osi. Guvernman Madagaskar ek Mozanbik pa diferan depi Guvernman Indonezi, Lenn, Lasinn, Laswis. Alor, sekirite alimanter pu lamas dimunn dan enn pei, li pa travers par patron sa pei la al plante dan lezot pei. Sa, li pir propagann. Bizin rekonet li, denons li.
Dezyem propagann, se manze pa puse Moris. Diri, zot dir, pa marse Moris. Dan Lager, ti plant diri buku diferan landrwa avek ase sikse - mem si ti gard li zis pu bann misye tablisman manze. Samem ti gard li sekre. Me, dimunn ki ti travay sa plantasyon diri ankor la. Tablisman fann koze ki may pa tro marse, li usi. Zot pleyne ki klima pa bon pu manze. Zot pleyne-mem. Me, fode pa pran dimunn pu bet. Anu gete ar ki zot pe konpar sa "pa marse" la. Zordi kann pa pe marse. Me, Guvernman ti met dibut e tini dibut enn imans laparey deta zis pu ankuraz kann: Guvernman ti pe al vann disik, MSIRI ti etidye sak karo later Moris pu gete ki varyete pus pli byen ziska ti gayn varyete kann puse Nuvel Frans, Cyclone and Drought ti organiz lasirans, labank ti donn fezans, Mechanical Pool inn pret masinn, planter kann inn gayn dediksyon tax. Ale-mem Guvernman finn investi dan devlop kann. Alor, li propagann pir si Tablisman ubyen Guvernman asterla vinn fann koze ki lezot plantasyon sanse pa marse kan zame pa finn etidye, ni sutenir, ni ede devlop zot.
Trwazyem propagann, seki pli grav parski li insiltan, e sa gayn li depi 2yem Ger Mondyal vini-mem, gayn li kan Berenger ti ule diversifikasyon an 1982, zot fann palab "Manyok-patat, dimunn pa'le manze!" Ziska ler kartunis truv sa byen komik pu dir. Me, anu get larealite. Normalman dimunn dan nerport ki sosyete ena manze ki zot "steypul", savedir manze ki zot seki manze tulezur. Dan Moris li ti diri ek farata ziska 15-20 an desela, e asterla sa finn sanze ver diri ek dipin. Me, seki drol se tu grandimunn ki ti travers lepok 2yem Ger Mondyal, kan ti gayn rasyonnman "manyok-patat", laplipar dimunn ordiner pa ti pleyne fer tapaz, e ziska ler zot pa pleyne fer tapaz, lor ki gu manyok-patat ena. Non! Zot plito truv li kuma enn lepok kan pa ti gayn ase pu manze, kot pa ti gayn ase mem "manyok-patat-may". Pli inportan ankor, se 25% dimunn pli mizer dan pei alepok ti truve ki, kan ti ena rasyonnman, zot ti manze pli byen ki normalman. Natirelman, kan ena rasyonnman, seki pena naryen, li gayn parey kuma tu dimunn.
Alor, nu bizin sutenir nu demand pu diversifikasyon agrikol, enn kote, ek bare kont propagann tablisman lot kote. Tablisman, rapel, ule servi later kot kapav plant manze, pu li gayn bagas pu gayn elektrisite pu vann ar nu. Li ule servi later kot kapav plant manze pu li gayn melas pu fer etanol pu met dan loto. Nu truv sekirite alimanter enn realite de baz. Si Moris plant manze ki pus byen isi, nu kapav organiz trok, ki normalman ranplas marse kan ena peniri.