21.11.2007
Kan zordi nu get sa kriz ki lagazet pe dekrir plito kuma enn "showdown" ant Navin Ramgoolam ek MSPA (patron Lindistri Sikriyer), li inportan nu kone kot sa kriz la sorti ek ki so profonder. Kumsa nu kapav konfront kriz la dan enn fason apropriye. Kumsa nu kapav organiz enn raliman politik lor baz enn program politik ki apropriye a natir kriz-la e a so gravite.
Anfet li enn kriz ki LALIT pe analize depi 3-4 an asterla. E sa analiz la, nu pe popilariz li atraver enn kanpayn reynion, trak, lafis, seans fim DVD, e sa kanpayn-la, asontur, pe aprofondi nu analiz. Lefet ki ni lapres, ni birokrasi sindikal pa finn zwenn ansam dan ket pu konpran kriz la pli byen, li pa finn anpes kriz la agrave. Lefet ki laplipar intelektyel sa pei la finn kontinye gard zot latet fermeman anba disab, sa osi pa finn anpes kriz la agrave. Sa kalite kriz la, li difisil pu burzwazi limem bare, mem li ena tu volonte dan lemond. Li difisil pu Guvernman bare, mem li anvi.
Li sirtu inportan ki nu ena enn program byen diferan depi sa espes "Front National" su lidership Navin Ramgoolam. Dan enn premye tan, Premye Minis finn gayn sutyen bann parti dan so prop Guvernman, setadir Travayis, PMXD, MR, Parti Dulloo ek parti Baichoo. Lerla Sanatan Dharma Federation finn amenn ansam bann sosyete kominal ek relizye de tu bor, dan enn dezyem vole sutyen a Premye Minis.
Program ki nu bizin, li pu anfet reponn a gravite kriz la selman si li baze lor enn lalit de klas. Li pu reponn a gravite sityasyon la selman si program la evit a tu pri ki partizan sa program la amenn enn konba ki dezener an enn regleman de-kont kominal. Li dan bann moman istorik inportan kumsa, dan enn kriz grav, ki dimunn kumans realiz linportans lanfaz ki LALIT mete lor lalit klas travayer antan ki klas. Baz problem ki nu pe fer fas, li politik, li enn problem inegalite sosyal. Li pu sertennman pa rezud par enn raliman lor baz kominal ubyen rasyal. Okontrer, sa kalite program ek raliman, li azut enn dezyem problem ki kapav vinn pli difisil ankor pu rezud ki premye la, sanki li fer naryen pu rezud premye la.
KRIZ SISTEMIK
Depi 3-4 an LALIT pe sinyale ki sa kriz la li pa zis grav. Li enn kriz "sistemik". Li enn kriz "organik". Seki sa vedir li napa enn sa bann kriz siklik ki inneran dan sistem kapitalis me zis enpe pli grav. Li enn tel kalite kriz ki pu ris sosyete Moris an antye dan so turbiyon. Tu pu disloke. Sa li akoz Moris ena enn listwar kot sosyete an antye inplike dan lindistri disik ek kann, e limem pe sibir sekus. Dan lepase li enn lindistri ki finn servi totalite bon later agrikol, finn zener buku anplwa, finn zener buku kapital-mem, finn zener buku larzan pu Leta depi tax sorti, finn zener buku deviz sirtu, deviz ki dan lepase Leta ti kontrole. Sa vedir zordi kan sa lindistri-la pe sibir gran gran sekus, kan li riske kolaps, li pu vinn sakuy sosyete dan tu so sans, parfwa dan fason previzib, parfwa inprevizib. Me, naryen, okenn klas sosyal, pa eparnye. Ni kote ekonomik, ni kote sosyal, ni kote politik. Pu agrav kriz sistemik la, li pe arive anmemtan ki enn gran bulversman (pu rezon similer) dan enn dezyem gran sekter, setadir, textil. Alor pu ena enn lefe konbine sekus dan 2 pli gran sekter anterm anplwa, e anplwa kuma nu tu kone, mem nu suvan bliye li, se manyer ki dimunn res vivan. Kriz la pu agrave ankor par ogmantasyon pri prodwi petrolye, e alor fret, e osi par peniri prodwi alimanter lor marse mondyal.
Si nu get natir sa kriz sistemik-la, nu truve ki li pe vinn modifye an profonder rapor-defors ant diferan klas sosyal. Setadir diferan klas dimunn afekte diferaman. Kontan, pa kontan, li kumsa. Izinnye pe debat enn fason pu gard so rantabilite, planter enn lot fason pu gayn so "par", travayer pe debat pu gard anplwa e anpes kondisyon travay gate net.
Anmemtan kriz sistemik pu forseman sanz balans de-fors ant diferan sekter dan lekonomi. E Guvernman ena enn lame ladan. Guvernman finn e pe kontinye azir, par exanp, pu ranforsi Integrated Resort Schemes pu ki kapital dan lindistri sikriyer resikle dan turism, san perdi valer.
Antuka, sa sanzman ki pe afekte disik ek kann, li pu obligatwarman amenn konfli sosyal, kan diferan klas sosyal debat kuma zot kapav pu protez zot lintere. Oblize gayn kontradiksyon ant diferan lintere, konfli ant diferan klas dimunn, dan enn tel kriz sistemik. Tusala pu inevitableman amenn enn volatilite politik.
PARTI TRAVAYIS
Lalyans Sosyal deza finn sakuye par so bann prop bak-bencher. Neeta Deerpalsing ek Cader Sayed Hossen reprezant lintere enn seksyon burzwazi (nu pe koz investiser lokal, napa anplwaye guvernman), ki "bloke", enn travay ki tultan Parti Travayis finn fer istorikman. Dan lepase ti ena enn seri seksyon burzwazi nesan ki ti bloke par politik kolonyal, zordi li bloke par lozik infernal globalizasyon kapitalist. Tandi ki Minis Finans Sithanen, ki li osi dan Parti Travayist, ek Minis Lagrikiltir Boolell zot reprezant plito lintere burzwazi istorik ek burzwazi inperyalis akoz zot krwar dan sa globalizasyon kapitalist la. Pa zis Minis Sithanen ek Boolell, me Parti Travayis an antye, li anmemtan sutenir e finn sutenir lozik globalizasyon kapitalist. Sa vedir Travayist pe sibir enn kontradiksyon intern. Bann kriz sistemik expoz sa kalite kontradiksyon intern san pitye. Li enn kontradiksyon ant enn kote listwar ek baz de klas istorik Parti Travayist (kot li reprezant gran planter ek ti-planter viz-a-vi izinnye, kot li reprezant ti ek mwayenn komersan ek indistriyel vizavi gro bwat inportater ek prodikter) ek lot kote so leprezan (kot li reprezant akseptasyon lozik kapitalist pir ek dir ala-WTO ek politik neo-liberal an zeneral. Sa blok istorik ant tablisman ek Parti Travayist ki finn reyne depi plis ki 50 an, enn dan lot, pe eklate kan diferan klas sosyal ena diferan lintere irediktib. Sa bann lintere diferan la pa kapav rekonsilye par bann mwayen normal. Se sa ki enn "kriz sistemik" ule dir.
MMM
Sa mem kriz sistemik la, sa mem konfli de klas ant oligarsi ek lezot seksyon burzwazi, finn met pov MMM ek Berenger K.O. Li paralize net. Li nepli kapav kontiyn mobiliz dimunn lor baz enn program disperse, me ki rat lesansyel sa klash sosyal imans la.Li nepli sifi pu li ralye dimunn lor pwen kuma "Kimanyer aplik siblaz pu fiz lexame SC ek HSC" ubyen "Kwanntum pe ofer 90 staf DWC lisansye," kan pei la net dan enn kriz sistemik. Seki pe amenn enn paralizi zeneral dan MMM. Kan li Berenger rod pran pozisyon lor sa lalit de klas ki pe derule, li ena tandans defann patron tablisman parski li dakor ek kapitalism liberal. Me li pa kapav defann tablisman parski sa li elektoralman swisider pu rezon de klas. Alor, li evit pran pozisyon tukur. Swa li dir bann zafer ki ena dub sans.
MSM
MSM, kanta li, li pli feb ankor. Pravind Jugnauth ti mastermaynd seki yer Travayis ti pe swiv me ki zordi Travayist pe met ankestyon. Kimanyer li pu fer so lespri travay pu konpran ki li kapav fer dan enn tel sityasyon?
Se dayer Guvernman Berenger-Jugnauth ki ti akseler re-striktirasyon Lindistri Sikriyer, aplik Bluprinnt, santralizasyon, invant VRS ek IRS.
PARTI LALIT
Kote LALIT, nu kanpayn pu enn lekonomi alternativ pu ranplas disik ek kann, pu enn lekonomi alternativ ki baze lor prodiksyon agrikol diversifye lor gran lesel, ki inplik reform agrer, sekirite alimanter finn kumans gayn sutyen zeneralize. Dimunn dan klas travayer, ek tu dimunn ki ena lespri ki reflesi, finn kumans truv kat slogan nu kanpayn byen exak: Nu ti dir: "PA SERVI LARZAN LEROP PU DETRIR ANPLWA, ME PU KREE ANPLWA!" Zordi, Plan Guvernman ek Patrona net ek so Multi-Annual Adaptation Strategy (MAAS) ankestyon. Zordi Navin Ramgoolam pe dir piblikman ki kapav servi larzan Lerop pu lezot zafer, anplas pu rann lindistri kann rantab. Tandi ki PT, MMM ek MSM, zot tu ti pe pretann ki Lerop, pu kit rezon non-spesifye, pe insiste ki so larzan servi zis pu met travayer deor, e re-rantabiliz lindistri kann. Nu ti dir: "Aret devalyasyon rupi provoke!" Efektivman, enn kriz politik ti derule pli boner sa lane la lor kestyon kisannla pu nuvo Guverner Labank, e Sithanen ti manke demisyone akoz so politik depann lor provok depresyasyon rupi. Nu ti dir: "Donn later travayer lisansye dan lindistri sikriyer pu diversifikasyon!" Zordi tablisman pe sed later a guvernman, ki pa mem zafer, me ki met "reform agrer" lor lalev tu dimunn dan pei. Nu ti dir: "DONN ALOKASYON SOMAZ", e zordi guvernman pe fer zar li pe vinn "done", kan li vinn avek enn alokasyon lisansiman dan so Bil bankal, Employment Rights Bill. Seki inportan pu realize, se kimanyer sa 100 a 120 reynion ki LALIT finn fer, nu fim "PU ENN LEKONOMI ALTERNATIV" ki finn servi kuma pwen-depar enn lot 50-enn reynion, enn 10 diferan trak an 10,000 kopi, nu kanpayn lafis, kan u pran zot ansam, finn prepar enn serten nomb travayer avanse pu fer fas sa kriz sistemik la avek enpe plis zuti analiz. Lapres, radyo, MBC TV kapav boykot Lalit so kanpayn, me nu ena nu prop mwayen, ki la, me ki bizin devlope byen vit asterla.
LEZOT
Malerezman lezot parti degos, pandan sa mem lepok la, finn kontinye on-dire pena enn kriz sistemik ditu. Avan eleksyon zeneral, pandan kanpayn elektoral, e apre eleksyon zot finn absan lor kestyon ekonomik, setadir lor kestyon kle "Ki bizin prodwir? Kisannla bizin deside ki pu prodwir?" e zot swazir pu azir lor tu kalite lezot fron - zarden piblik, dekriminalizasyon gandya, best loser, lor teren pirman "sindikal" dan enn sans ase restren, lanvironnman - bann tem ki pe afekte e pu afekte a 100% par sa kriz sistemik la. Ase tar, serten zot port-parol pe kumans debat lor kestyon fondamantal ki kriz la pe poze, me an zeneral zot res alinteryer lozik 4 klesterz kann rule par bann kapitalist.
BURZWAI DETA v/s MSPA
Lalyans Sosyal ek Guvernman, kanta zot, pe sezi lokazyon pu agrandi baz ekonomik burzwazi deta. Kan nu dan LALIT nu dir "burzwazi deta" (e nu ki ti introdir sa term la dan politik dan nu piblikasyon LALIT DE KLAS an 1976, e dan Review of African Political Economy, 1977), nu pa pe dir dimunn ki travay dan laparey deta, non! Nu pa pe koz nomini politik, non. Nu pe fer referans presi a enn seksyon kapitalis, setadir enn seksyon investiser ek biznesmenn, ki truve ki zot kapav servi laparey deta pu ed zot kompiyt avek oligarsi sikriyer ek lezot pli gran kapitalist istorik. Kan Travayis dir "bizin partaze", li pa pe koz partaz naryen ar travayer, non. Parfwa, kan travayer byen mobilize, li kapav rapel pu ofer enn-de myet, se tu. Navin Ramgoolam pe koz partaze ar burzwazi deta, ar gran planter, ar nuvo-ris dan komers, turism, finans ek prodiksyon indistriyel. E li pe planifye pu fer sa partaz la lor ledo klas travayer. Ala diferans ant Parti Travayist ek LALIT, 2 parti ki ena program kler fas-a kriz sistemik aktyel.
Asterla, anu gete kimanyer kriz sistemik-la finn prezante. Nu get enn ku so surs, pu nu konpran kimanyer enn tel kriz "sistemik" pran form.
KAN LINDISTRI DISIK VINN LINDISTRI KANN
Kan lindistri disik pe konverti an lindistri kann, ki li vedir an term de klas? Ki li vedir pu diferan klas dimunn? Parski so lefe pa parey lor tu dimunn konserne. Kan nu pe truv enn nuvo valorizasyon "kann", kan pe rafinn disik ruz pu fer disik blan, kan pe servi melas pu fer etanol, kan pe bril bagas pu fer kuran, sa li exziz enn nuvo "partaz" ant diferan "stake holder" ki investi dan kann, setadir ant planter ki prodwir 55% kann, ek oligarsi ki investi dan mulen, rafinnri, distrilri ek zenerater, setadir proprieter 4 klesterz. Klas travayer pe zet lor pave. So pri travay, relativ a to profi, pe bese. So kondisyon travay pe vinn enn kosmar. Dan enn tel kriz, si klas travayer vinn pli for, si li organize ase pu konpran enn program dan so faver, li kapav servi sa kalite moman-la, kot ena enn instabilite ant diferan seksyon burzwazi, ek mem ant burzwazi ek ti-burzwazi, pu li exzize ki li gayn o-mwen plis anplwa pa mwens anplwa, ki li gayn anplwa sir. Li kapav met ankestyon, kuma LALIT pe fer, pa zis ki bizin plante, ki bizin prodir dan lizinn, me osi kisannla bizin pran desizyon kumsa dan sosyete?
MULTI-ANNUAL ADAPTATION STRATEGY (MAAS)
Sa Multi-Annual Adaptation Strategy (MAAS) ki Guvernman finn prezante a Lerop pu larzan konpansasyon pu rediksyon pri disik (larzan Lerop, mezir akonpaynman), li ena diferan laspe, e sak laspe, asontur, ena lefe diferan lor diferan klas sosyal. MAAS pa ti vinn dan domenn piblik pu diskisyon, me li finn prezante kuma enn fet-akonpli lane dernyer, e osi li finn prezante kuma kiksoz ki swiv lozikman Deal Illovo ek amendman Sugar Industry Efficiency Act. Ki dayer vre.
MAAS li inplik enn stratezi kot mulen kann pe kontinye ferme, prosesis santralizasyon ek otomizasyon pe kontiyne. Serten patron pe bizin ferm zot lizinn, alor zot pa kontan. Lezot pe vinn aksyoner enn imans lantrepriz santralize. Zot mari kontan. Kote klas travayer, artizan pe kareman vinn anplis. MAAS dir Bluprinnt pu kontinye parey kuma dernye depi 10 an li finn opere. Pu res zis 4 mulen, e dapre MAAS, zot pu sakenn transforme an enn nuvo kalite lantrepriz imans santralize, apel "klesterz". Pu ena SUDS dan lesid, Medine dan Lwes, FUEL dan Les, Bel Vue dan Lenor. Sa 4 klesterz-la pu fer enn seri zafer, an-okirans, izinaz, rafinnri, prodiksyon etanol, e prodiksyon elektrisite ar bagaz (ek sarbon osi). E li suzantand ki bann tablisman pu fer enn ta kas ar morselman later, IRS, lotel. Zot pu osi ansarz serten travay apar kuma "amenazman teritwar". Wadire pu ena kat gro Konpayni des Indes ki pu ansarz enn-kar lil Moris sakenn, plis zot pu lager lintere dan lezot lil osi.
MAAS osi inplik buku laburer vinn anplis. Zot pu lisansye par enn sistem VRS 2 (Voluntary Retirement Scheme). Sa li enn dezyem seksyon dan klas travayer, apre artizan ki li osi afekte, me pa dan enn fason idantik. Pa zis laburer pu anplis, me travay dan kann pu vinn sezonye. Sa li politik Guvernman asterla, kiksoz ki patron tablisman pe rode depi lontan. Setadir, an-efe pu return kondisyon travay avan gran muvman ver lindepandans kan ti gayn travay antrekup dan kad sekirite danplwa.
MAAS explik osi ki pu ena regrupman bann ti-planter, e pu ena de-roking zot later. Bi sa, se pu angaz (ubyen mem anprizonn) planter dan prodiksyon kann pu ki 4 klesterz asire gayn ase kann pandan prosenn 7 - 10 an pu zot rafinnri, zot bezwen an bagas ek melas. Sak sa bann mulen la bizin 1 milyon tonn kann par an pu li kraze. Zot pu vinn voras kann.
MAAS inplik itilizasyon larzan Lerop pu "mezir dakonpaynman". Lerop dir lor so sayt ofisyel, larzan la li pu "restriktir lekonomi", me dapre patron Moris ek guvernman siksesif, zot konpran ki sa ule dir "rantabiliz lindistri kann". Kan ena sa larzan la, tutswit kestyon poze, ki klas sosyal pu benefisye kwa?
MAAS inplik ogmant pri disik dan labutik. Pu tablisman ek planter, sa li enn bon zafer, natirel dan sistem kapitalist, tandi ki pu konsomater, li pa zis move, li grav dan enn moman parey.
Me, seki MAAS pa dir, me ki direkteman inplike istorikman, se li pa koz depresyasyon 24% dan valer rupi. E rupi Moris finn devalye 24% an 2006, tandi ki pri disik finn bese 5%. Sa depresyasyon vedir reveni disik an rupi finn ogmante 19%. Sa vedir travayer finn pli mizer, e tu exportater, inklir tablisman, finn angrese.
MIZ EN KESTYON MAAS
Alor, asterla, e li pa etonan, finn gayn enn miz-an-kestyon MAAS. Sa remiz ankestyon li form ki sa kriz sistemik pe pran anterm bann organism konserne.
Li vo lapenn get ki bann "pwen blokaz" ki ti ena e ki ankor ena.
1. Premyerman ena nuvo demand Guvernman pu 1,500 a 2,000 arpan later depi Tablisman. Sa li afekte klas sosyal ki proprieter tablisman, li bizin sed later. Sa natirelman provok serten lager, parski ki tablisman pu donn komye. Kote guvernman, kan pu li gayn sa later la, li pa dir ki klas pu benefisye. Okontrer, Guvernman kit enn flu par expre. Sak fwa Navin Ramgoolam koze, li rakont enn lot zafer. Parfwa li koz infrastriktir, parfwa li koz lozman sosyal, parfwa li azut diversifikasyon agrikol.
2. Ena kontra Power Purchasing Agreement pu elektrisite, kot guvernman ek CEB pe dimann enn revizyon lor bann pri garanti ki CEB pe ek pu pey tablisman pu so kuran. Eski Guvernman ek CEB pe azir pu bes pri kuran, seki pu anfaver klas travayer? Ubyen eski zot pe rod enn fason fer gran planter ek burzwazi deta gayn enn par sa siper-profi bann prodikter elektrisite? Nu dute li anfet dezyem senaryo la.
3. Ena kestyon itilizasyon larzan Lerop. Eski servi li zis pu re-donn profitabilite lindistri sikriyer? Ubyen pu re-striktir lekonomi? Resaman pu premye fwa, Navin Ramgoolam finn mansyone, anfet li ti pandan so Konferans de Pres notwar le Samdi 27 Oktob-la. Avan sa, e PT e MMM e MSM tu finn krwar, ubyen finn pretann zot krwar, ki Lerop so bi se pu re-rantibiliz lindistri kann. Bondye kone kifer zot finn krwar sa. Samem dan Lalit nu ti dir bann intelektyel sa pei la "ansorsele" par disik ek kann.
4. Ena kestyon partaz disik, 24-76 pursan ant izinnye ek planter, ki MAB pe regete. Normal, kan ku izinaz pediminye akoz santralizasyon ek kan kann gayn plis valer, sa partaz la bizin re-gete. Me, li ena diferan lefe lor diferan klas. Li sirtu ena diferan lefe lor diferan zar kapital dan kann, setadir ant izinnye ek planter, si enn gayn plis, lot la gayn mwens. Li osi kri ki sa. Sirtu gran planter ki pe met presyon pu partaz sa nuvo valer ki kann ena.
5. Ena demand pu aksyonarya direk dan klesterz. Sa osi, li tuzur enn demand depi burzwazi deta. Kuma li ete asterla 20% aksyon dan mulen detenir par SIT (ki reprezant planter ek travayer), e zordi Guvernman Ramgoolam pe anvi ki gran planter gayn aksyon "direk". Remarke ki parmi sa 30,000 planter, gran planter ki for. Ena zis 450 planter ena plis ki 12 arpan, e zis 50 ki ena plis ki 100 arpan, me ant zot zot poprieter preske lamwatye sa 100,000 arpan later su kann swadizan "ti-planter".
KRIZ OTUR ST FELIX
Kriz la finn gayn enn lexpresyon partikilye otur Mulen St Felix. Li enn mulen ki pa finn rule pandan lakup 2006 ek 2007. So kann finn al kraze dan lezot lizinn SUDS, ki finn alor gayn disik anplis. E sa bann lizinn ki benefisye depi plis kann, zot sipoze pey artizan St Felix ki pu perdi plas travay zot Bluprinnt. Tu dimunn konn sa. Me, zot pa finn peye. Pandan 10 an, pandan tu sa santralizasyon la partu dan Moris, lizinn ki benefisye kann depi enn lot ki finn ferme, san okenn mezir dakonpaynman, li finn peye. Asterla, MSPA pe fer krwar enn lizinn kapav zis deklar bankrut, lav lame ar artizan lor baz ki zot pu reservwar zot larzan depi larzan Lerop, e sey blam Guvernman par dir li pe "tarde" pu tom dakor pu pran larzan akonpaynman 2007. Alor, asterla apre buku rise-puse li paret ki SIT ek M. Didier Robert sef St Felix, pe asir lapey Novam, Desam, Zanvye ek bonis pu artizan St. Felix, me an-atandan larzan lakonpaynman. SIT dan enn pozisyon kontradiktwar, natirelman, parski li aksyoner a 20% dan Lindistri Sikrier, alor dan St. Felix, setadir li proprieter, li mem anplwayer, li mem sef, mem si zis a 20%. Me, anmemtan li sipoze reprezant lintere artizan, laburer, planter.
Alor, MSPA finn servi fermtir St. Felix kuma enn santaz lor guvernman. Si guvernman pa sede, pa aplik MAAS kuma li ete, e li pa ankes sa larzan akonpaynman, tablisman ti ule vir travayer kont guvernman. Navin Ramgoolam finn desid pu azir politikman, e finn vinn fer so konferans de pres 27 Oktob pu fer li kler ki se Guvernman ki siyn lakor ek Lerop, napa lindistri sikriyer. Li finn osi fer li kler ki MAAS, ki anfet Plan Guvernman, li totalman e ridikilman anfaver oligarsi sikriyer. Premye Minis pe dir si tablisman pa dakor, li pu abandonn MAAS (ki li apel so Plan A), li pu tir Plan B, e ki li osi ena Plan C ek mem D. Sa so koze. Li pa dir ki plan pu pli anfaver ki klas sosyal. Li fer travayer krwar li pe koz dan zot lintere (kan li koz bes pri elektrisite), e li klerman fer gran planter kone ki li pe rod enn pli gran but pu zot dan bann klester, setadir dan prodiksyon elektrisite, ek etanol. Sa vedir, li pe sey tini so "blok istorik" de klas anplas, me avek enn nuvo balans de fors.
KANPAYN LALIT
Depi byen lontan, sertennman depi avan eleksyon zeneral, e nu ti dedye nu kanpayn elektoral a sa kestyon-la, nu finn remet ankestyon prodiksyon kann ek disik. Anmemtan nu ti remet an kestyon kisannla ek kimanyer ki deside ki pu plante dan sa pei la, ki pu prodir dan pei. Avek MAAS pe revinn lor latab, avek Navin Ramgoolam pe dir kapav servi larzan Lerop pu restriktir lekonomi dan nerport ki fason, la, nu pe truve ki LALIT ti pe dir kiksoz absoliman normal.
Nu pe dir bizin, lor enn lesel imans, diversifye, e fer li dan enn fason planifye e vit. Apre 2009, e sa pandan plizir lane zis LALIT ki pe averti dimunn ki apre 2009, napena ni pri garanti, ni kota. Sa sif "36%", li fer dimunn bliye ki pa pu ena ditu proteksyon apre 2009. E zordi pri disik lor marse mondyal byen byen ba. Sa vedir dan 2 an, lindistri sikriyer kapav ekrule. Pri disik kapav bes net. Li depann lor buku fakter ki pa dan kontrol personn. Alor, si nu res depandan antan ki pei lor disik ek kann, si nu pa kree anplwa lor enn lesel masif pu dimunn ki finn perdi travay e pe perdi travay, nu pe al ver larwinn.
Nu pe dir bizin pa zis diversifye kote agrikol (plantasyon organize pu antre-liyn lor tu karo, par exanp), me sirtu bizin organiz agro-indistri anmemtan, pu ki li la, anplas, pu servi sa prodwi depi sa diversifikasyon la, pu transformasyon, pu valyu-added, pu prezervasyon. Savedir, nu pe dir depi 3 an par la, bizin servi sa larzan Lerop la, sa larzan akonpaynman la, pu kreasyon anplwa lor enn gran lesel dan agrikiltir ek dan agro-indistri. Bizin kree anplwa pu sa seksyon klas sosyal ki pe perdi travay dan karo, dan mulen, dan lizinn textil, dan lapes, dan ti-metye. Se pa enn seksyon klas travayer ki finn benefisye SC ni HSC. Se pa enn klas sosyal ki ena later pu plante, ni kapital pu lans li dan biznes. Se laburer, se artizan, se travayer lizinn, se peser, se dimunn ki pe truv ti-metye kraze, se travayer konstriksyon kan sa mini-bum kote lotel fini traverse.
Anmemtan, ena kriz alimanter mondyal. Sekirite alimanter menase, dan lemond, e dan enn fason byen drastik, dan nu pei. Pa zis ena peniri nuritir akoz sanzman klima ki pe mont pri, me ogmantasyon pri fret, li osi, pe met presyon pu ogmant pri plis ankor. Nu dan LALIT pe tuzur, dan sa kontex la osi, met divan demand pu later pu travayer VRS ek Bluprinnt pu zot kapav plante kolektivman dan form gran lantrepriz, ansam.
Samem kifer depi lontan nu pe kritik Guvernman akoz li gard enn Mauritius Sugar Authority, kan li ti bizin ena a so dispozisyon enn Optimal Land Utilization Authority, ki travay dan lintere tu klas sosyal.
Nu tuzur pe mintenir presyon pu guvernman ek patrona pa fer konivans pu devalye rupi, pu gayn bann siper-profi kuma nu finn truve dan lotelri sa dernye lane la.
Program ki LALIT finn devlope depi 3-4 an e ki, ansam ek tu sa bann dimunn ki finn kontribiye zot lide dan sa 150-enn reynion nu finn fer, finn kontinye develope, li enn program ki kapav fer fas a enn kriz sistemik, enn kriz organik. Li pa enn program rapyeste, kuma Guvernman ek Patrona ek Lopozisyon pe propoze. Li pa enn program sot depi enn ti-isyu ziska enn lot, dan enn fason inkoeran. Program LALIT, li enn antye: li poz kestyon ki pu plante, ki pu prodir, e kisannla ki pu pran desizyon lor la. Li enn program ki get imen kuma enn kreatir ki existe anmemtan dan lanatir, anmemtan dan listwar sosyal. Li osi enn program pli vast ki zis lor prodiksyon. Li osi lor lenerzi, lor lanvironman, lor liberasyon fam, lor demokrasi, lor liberte, lor ledikasyon, lor lasante, lor lar, lor langaz, lor pansyon, lor sistem transpor, pu fermtir baz militer lor teritwar Moris, pu enn Repiblik egaliter, kot dimunn tu bann lil viv byen, pu enn lemond kot pena militarism, pena inperyalism, pena dominer. Li enn program ki kumanse kot travayer ete zordi - kot so konsyans ete - e ki gid li, avek so partisipasyon, ver enn lavenir kot li pu nepli posib separ enn imen depi so kuraz travay, setadir kot li nepli posib gard li dan enn serten lesklavaz. Plis nu program li tultan sey rann konsyan kimanyer nu pe analiz listwar zordi, kimanyer nu truv nu demand form parti dan listwar la, e kimanyer zot pu amenn nu ver sa sosyete pli lib, pli egal, pli bon pu viv la.
Bizin mobilize deryer enn tel program. Avan li tro tar.
RS ek LC
pu LALIT