05.09.2003
Kominike Ledikasyon pu Travayer:
Bizin langaz Kreol dan Lanseynman
A lokazyon "World Literacy Day", le 8 Septam, Lediksyon pu Travayer pe formelman fer demand ki introdwir langaz Kreol kuma medyom lanseynmam dan nu sistem ledikasyon. Nu pe dimann li apartir metnan-mem.
Dan Moris, plis ki 40% zanfan kit lekol primer apre 6-7 banane, sanki zot finn reysi anprann lir/ekrir konvenableman, ni mannye sif byin. Mem si zot al ankor 2 an lekol vokeysyonel, la osi, zot pa gayn leson literesi; zot res tuzur san konn lir/ekrir byin. Sa li grav. Osi grav se lefet ki sa lot 60% zanfan, zot osi, zot pe sufer: zot aprantisaz literesi a enn ot nivo ("high level literacy") ek zot aprantisaz lezot langaz ("high level multi-lingualism"), sa osi pe sufer. Sa osi li grav. Li ule dir nu pe prodir enn nasyon dimunn ki pa edike a enn ot nivo.
Rezon prinsipal li kler: Dan lekol pe montre zanfan dan enn langaz ki zanfan pa koze tulezur dan so lakaz, dan lari, dan so lanvironnman. Lekol pa pe montre lir/ekrir, me plito pe kree fos konsepsyon dan latet zanfan, avek aprantisaz gol-mal atraver plizyir langaz ki zanfan pa mannye.
Politik ledikasyon zordi pa kapav kontinye. Pa kapav kontinye les zanfan kit lekol san konn lir/ekrir, swa ditu, swa avek enn nivo milti-lingwis byin ba.
Nu remarke mem dan proze ZEP, tu an Angle Franse. Kumsa, ZEP pa pu amenn progre zanfan dan ledikasyon. Pu ki tu zanfan kapav develop, guvernman bizin aret inpoz Angle e Franse, odetriman Kreol ek Bhojpuri. Bizin o-kontrer, introdwir Angle ek Franse avek enn bon baz Kreol ek Bhojpuri.
Lekol bizin servi langaz natirel ki zanfan servi dan so milye. Sa pu amenn epannwisman fakilte lingwistik (pu refleksyon ot-nivo) zanfan la.
Tu zanfan bizin aprann dan enn fason "aditif" pa dan enn fason "sub-tractive", kot retire depi progre zanfan pe fer. Pu ki sa posib zanfan bizin aprann lir/ekrir dan so lang maternel kuma li rant lekol. Sa pu fer zanfan develop lamur pu vinn lekol, e li pu reysi aprann lir/ekrir, e li pu vinn milti-ling dan enn fason "aditif". Sa pu azut dan kapasite zanfan pu konpran lemond, atraver kapasite langaz a-ot-nivo.
Enn lanseynman "aditif" ena kapasite liber zanfan pu li reflesi pli byin. Sa pu osi ule dir ki, kan zanfan pe aprann Angle ek Franse, li pu kapav azute dan so repertwar lingwistik. Zanfan pu ena posibilite vinn milti-leng, e, pli inportan milti-leng a-ot-nivo. Aprann dan enn fason "aditif" li permet dimunn gayn akse a bann sistem refleksyon abstre, a-ot-nivo. Zot pu kapav devlop konesans syantifik, filozofik, teknik, ki koresponn a zot kapasite e ki neseser pu zot developman individuel, sosyal ek zot epannwisman dan sosyete. Kumsa osi zot kapav partisip dan demokrasi dan nu pei, a tu nivo ki ena li, e mem partisip dan lalit pu plis demokrasi.
Zordi kan nu pe selebre "World Literacy Day", Ledikasyon pu Travayer dir ki guvernman bizin aret servi fason "sub-tractive", ki responsab mankman ki nu sufer, dan fason ki nu aprann atraver lezot langaz ki nu pankor kone, setadir dan fason kot pe "retir" progre depi dan nu sistem refleksyon. Ondire, pe gard nu kapasite refleksyon osi ba ki nu konesans 2 langaz dominan, ki pa langaz zanfan Moris. E a son tur, nu pa pe reysi aprann sa 2 langaz etranze la, parski nu pe demoli, ubyin o-mwen nu pe retir depi, nu kapasite-mem aprann, ki rezid dan nu langaz natirel.
Sa sistem ledikasyon la fer zanfan aprann langaz ki lekol montre li odetriman so lang maternel e natirel. Alor aprantisaz langaz etranze, li osi, li ipoteke; sa li parski, kuma tu pedagog kone, u pa kapav reflesi pli byin dan enn langaz ki u pa kone ki dan enn langaz ki u metriz parfetman.
Montre lir/ekrir dan enn langaz etranze, ubyin enn langaz dominan, li klerman reprezant enn andikap pu dimunn develop kapasite lir/ekrir, e pli pir, kapasite panse, e devlop zot lintelizans.
E sa form parti plizir rezon pedagozik pu kifer ena gran to iliteresi dan lemond. Dan Moris, sa pedagozi-la li rezon prinsipal pu lefet ki dimunn pa kapav lir/ekrir byin.
Alor Guvernman MSM-MMM, li responsab pu ogmant kantite dimunn ki pa konn lir ekrir. Zot prefer plito dimunn konn plizyer langaz tiginn tiginn, a enn nivo byin ba, me gard nu sanki nu devlop nu rezonnman a ot nivo, sanki nu vinn bi-ling ubyin mem milti-leng a ot nivo.
Pli grav ankor, ena enn kestyon drwa imen byin grav ladan.
Enn Leta ki fors zanfan aprann dan enn fason "sub-tractive", li enn Leta ki kupab "zenosid lingwistik". Kan nu dir "zenosid lingwistik', nu pe servi definisyon Nasyon Uni lor Zenosid Lingwistik, krim kont limanite.
Alor, li pa zis enn kestyon rezilta 6yem. Li enn kestyon krim kont limanite.
Alor, pu sa Zurne Mondyal Literesi, Ledikasyon pu Travayer denons guvernman MMM-MSM ki pe persiste servi langaz etranze, langaz dominan, dan lekol.
E pu premye fwa dan listwar, nu pe akiz Guvernman kiksoz buku pli grav: zenosid langaz.
Avek sa akizasyon, li evidan ki nu pu akseler nu kanpayn pu servi langaz Kreol ek Bhojpuri dan lekol pu lanseynman. E pu met fin a seki pe ariv enn staz enn zenosid lingwistik.
Devianand Narrain
Pu LPT
5 Septam 2003