02.05.2007
Fet Travay li enn zur dan enn lane kot, kan nu reflesi, nu pa reflesi antan ki travayer Zonn Frans, antan ki travayer Happy World, antan ki travayer lindistri sikriyer, non. Nu reflesi, sa zur la, antan ki enn klas, enn klas kot ena travayer tu sekter. Sa zur la nu sey reflesi lor sa klas la, kot li pe ale. Nu reflesi lor kot li sorti, ek kot li pe ale, sa klas la antye. Alor, zordi, nu sey gard sa perspektiv la, e nu pa pans anterm travayer dan nu sekter, travayer dan nu sayt. Sa, nu fer li tut long lane. A lokazyon Fet Travay nu rod solisyon pu klas travayer dan so globalite, antye.
KAT GRAN DEFI
Si nu get dan Moris isi, zordi ena kat gran defi divan klas travayer, setadir travayer tu sekter.
KUD-LAVI & KONPANSASYON
Premye defi li ena pu fer avek kud-lavi, ogmantasyon pri, ek konpansasyon saler. U kone ki depi Bidze lane dernyer Guvernman finn anonse, e sa pe vini depi enn bon but letan, ki anfet konpansasyon saler pu nepli otomatikman baze lor kud-lavi, lor CPI (Cost Price Index), me li pu bizin pran an konsiderasyon "prodiktivite", "kapasite pu peye", bann zafer kumsa. Alor sa vedir ena enn latak lor nivod-vi, nivod-vi tu travayer.
LANPLWA
Dezyem defi se lor lanplwa. U deza kone. Ki li dan lindistri sikriyer, ki li dan Desbro, dan textile, partu, ena bann lisansiman masif. U kone. Kan u lir lagazet u truv bann sif. 6,000 dimunn finn perdi travay dan VRS 1, lerla u lir 8,000 pu perdi travay dan VRS 2.
Sa li bann sif. Me, kan u kalkile ki sa ule dir pu klas travayer. Li ule dir destriksyon masif anplwa dan sa pei la. Li ule dir somaz finn ogmante. Li ule dir travay finn vinn sezonye. Nepli pu ena sekirite danplwa, ki li dan konstriksyon, ki li dan lindistri sikriyer, partu. Travayer pu travay bat-bate. Sa vedir ki kan ena travay, u travay, kan pena travay u "poze" kuma misye la abitye dir.
LALWA RELASYON INDISTRIYEL
Trwazyem gran defi se otur lalwa Industrial Relations Act (IRA). Sa Guvernman Lalyans Sosyal pe vini avek propozisyon pu ranplas IRA par enn lot lalwa ki mo konsidere enn lalwa byen byen danzere. Ladan li pe kontinye sa travay ki M. Soodhun, enn ansyen sindikalist FTU, ti fer kan li ti Minis Travay avan 2005. Lontan nu ti ena enn lalwa pu rezir relasyon indistriyel, setadir ant sindika travayer ek patron. Me, M. Soodhun dan dernye Guvernman Jugnauth-Berenger, finn vini avek lide pu liye relasyon indistriyel ek lanplwa. Me sa pa inosan sa. Seki li ule dir se ki kondisyon travayer pu depann lor nesesite kree anplwa. Si ena buku somaz, si bizin kree anplwa, M. Soodhun ti pe dir ki bizin diminye kondisyon. Sa li ti lozik ki M. Soodhun ti pe sey aplike. E sa Guvernman la pe vini avek mem zafer, setadir li pe rod liye relasyon indistriyel avek lanplwa, liye relasyon indistriyel avek prodiktivite. Par exanp, su sa nuvo lalwa ki Guvernman pe vinn propoze dan 2-3 semenn, tu Award dan tu sekter pu disparet. Pu ena zis enn saler minimem pu pei-la antye. Me, normal zot pu swazir saler ki pli ba dan pei. Sa li pu vinn enn saler minimem nasyonal. E sa minimem ki Award la donn sak sekter, li disparet. Alor, ki li dan lindistri sikriyer, ki li dan textil, ki li dan lotel , partu patron pu kapav, dapre lozik sa nuvo lalwa la, rekrit nuvo travayer avek sa saler minimem la, parski nepli pu ena saler minimem par sekter ki diferan Award done zordi.
DRWA INIVERSEL IPOTEKE
Katriyem, se sa atak ki ena kont drwa iniversel su "Welfare State". Nu finn truv ansyen Guvernman MMM-MSM vini avek propozisyon pu atak sa drwa iniversel pu pansyon vyeyes. Zot finn introdwir siblaz pu pansyon. Sa Guvernman Lalyans Social la finn tir sibsid lor diri lafarinn, li finn vinn atak drwa iniversel a sibsid lor fiz lexame. Alor, depi enpe letan, pe ena latak lor sa prinsip drwa iniversel a servis dan welfer steyt.
Sa pe arive, parski, kuma kamarad Atma Shanto ki pe prezide finn dir, pe aplik enn politik neo-liberal dan enn kontex kot Lakor Preferansyel ki Moris ti ena pu disik, pu textil, tusala pe disparet. Alor, burzwazi isi, ansam ek Guvernman, pe dir sel fason pu Moris sirviv se par diminye saler travayer, diminye kondisyon travay, diminye anplwa limem. Kumsa ki lindistri sikriyer pu kapav kontinye fer profi. Kumsa ki konpayni dan textil ek turism pu kapav kontinye fer profi.
KRIZ SISTEMIK, KI LI ULE DIR?
Me, kan u rant dan enn sityasyon kumsa, kan u ena 2 gro sekter anplwa, lindistri sikriyer ek zonn frans, an kriz, li met pei la dan enn sityasyon ki nu apel enn "kriz sistemik". Li pa enn kriz lindistri sikriyer, li pa enn kriz zonn frans, li pa enn kriz lanplwa, li pa enn kriz defisit bidzeter, non. Li enn kriz sistemik, enn kriz ki afekte nu sistem net. Ek nu tu zordi nu pe truv sa. Nu pe truv so bann manifestasyon. Li enn kriz ki evidaman ena bann laspe ekonomik. Ena fermtir lizinn, Desbro pe ferme. Lezot pe ferme. Sa li finn vinn normal. E li osi enn kriz politik. Kan u get seki pe arive dan Guvernman, kan u get seki pe arive dan Lopozisyon, mem domenn politik afekte par sa kriz la, sa kriz ki pe afekte nu kote sosyal anmemtan, avek tu sa bann fleo ki pe ena, krim, vyol, vol, sa lalist ki dimunn abitye done la. Zot bann siyn ki nu sosyete pe travers enn kriz, enn kriz sosyal byen byen grav, ki form parti dan sa kriz sistemik la.
REAKSYON MUVMAN SINDIKAL
Fas a enn tel sityasyon, anu sey get enn ku ki reaksyon muvman sindikal.
An zeneral, ziska ler muvman sindikal finn amenn enn batay defansiv. Savedir muvman sindikal pe dir "Pa tus sesi, pa tus sela", "Sa enn drwa aki, nu bizin gard sa". Enn batay defansiv, setadir pe sey defann drwa aki. Sa vedir pe sey lager pu pa rekile, pu res anplas.
Me, nu dan Lalit, nu panse ki dan enn sityasyon enn kriz sistemik, u pa kapav res anplas. Si u sey res anplas, u pu kile.
Me, muvman sindikal pe ena enn batay defansiv.
E sa osi, li pe fer li item par item. Pe gayn enn gran mobilizasyon otur dipen zanfan lekol. Pe gayn enn gran mobilizasyon otur 100 travayer DWC. Pe gayn enn gran mobilizasyon otur fiz lexame. Alor, Muvman Sindikal pe rant dan bann gran mobilizasyon, lor baz bann item separe, izole, san gete kimanyer sa bann zafer la, zot dekul depi enn kriz zeneralize. E sa kriz ki mo finn explike, onivo ekonomik ek sosyal, li pa finn eparyn Muvman Sindikal. Muvman Sindikal, parski li form parti sosyete Moris, li osi, li rant dan sa peryod kriz, li osi sibir bann lefe sa kriz la. Mo pu donn enn de lexanp. La, nu lavey Fet Travay. E Fet Travay li ena enn valer sinbolik. Pu sa Fet Travay la, fas a kriz ki mo finn dekrir ki enn lanpler ki kapav zame klas travayer finn fer fas dan Moris, fas a sa kriz la, nu truve ki sa 3 konfederasyon sindikal la, sakenn finn al so kote.
Enn pu dan Kat Born, enn pa kone kot pu ete, enn pu Bo Basin. 3 konfederasyon sindikal, pa finn kapav tom dakor pu sinbolikman reyni travayer lor mem platform pu Fet Travay. Sa li malgre lefet ki tudernyerman, depi lane dernye ziska kumansman Avril, ti ena enn Platform Komen muvman sindikal. Me, la kan nu finn rant dan kriz byen grav la, sann kut la nu truve ki 3 konfederasyon pa kapav (pa finn seye, pa finn reysi?) vinn ansam pu sinbolikman reyni travayer fas a kriz.
Nu truv osi lezot siyn sa kriz la dan muvman sindikal. Dernyerman, dan dernye 6 mwa-enn an, nu finn truv 2 federasyon, GWF ek FPU, sorti 2 Federasyon vinn preske 6 Federasyon. GWF inn kas an 2. Kote FPU, pu ena 3 ubyen 4 federasyon ki pu sorti dan sa enn Federasyon FPU. Sa zot inpe siyn kriz ki muvman sindikal pe traverse. Savedir olye nu gayn enn platform inifye, pu devlop enn program inifye, nu pe gayn fragmantasyon ant bann konfederasyon, e sann kut la bann federasyon paret pe eklate. Me, sa li siyn kriz. Parey kuma u pa kapav blam enn dimunn parski li, li pe bizin koken pu li viv parski li pena travay, me u bizin blam sistem ki niye li enn travay, parey kumsamem, seki muvman sindikal pe traverse, li pe travers dan kriz ki tu dimunn pe traverse. Li pe sibir reperkisyon.
Lane dernye nu finn truv lager kuma zame finn ena dan bann federasyon. Bizin amenn lapolis, RIOT, dan lasanble zeneral parski ti pe ena lager ant 2 grup ki pe sey gayn ladireksyon. Nu pe gayn lager ant GTU dan so relasyon ek GPTU dan sekter ledikasyon. An zeneral, muvman sindikal pa pe kapav pa sibir kriz ki ena dan pei.
ENN BON BUT MUVMAN SINDIKAL RALYE AVEK MMM, MSM, UN
Apartir, sa febles dan muvman sindikal, ki anfet nu finn truve?
Nu finn truv depi enn bon but letan, enn bon but muvman sindikal, pe santi li bizin ralye limem avek bann parti politik lopozisyon, MMM ek MSM ek L'Union National. Zot finn dan Platform National otur zafer DWC, zot finn dan Platform National otur fiz lexame SC ek HSC ansam avek sa bann parti la. Zot al lor mem platform avek sa bann parti la. Zot bann parti Lopozisyon, me zot parti ki defann, zot osi, parey kuma Guvernman, enn politik iltra-liberal. Ki li MMM, ki li MSM, ki li Union National, zot defann sa politik iltra-liberal.
Alor, depar enn pozisyon febles, kan finn ena bann problem, muvman sindikal finn al truv limem lor mem platform ek sa bann parti la. Aster, gete ki pu arive. Mo pa pe get dan enn bul kristal, me otur konpansasyon saler, rayt, MMM par exanp, fini lans so mo-dord. Li pu fer vot enn rezolisyon dan so Miting dime. Asterla, kan pu ena enn muvman pu reklam konpansasyon saler, kan deza ena enn Platform National, ki regrup muvman sindikal ek bann parti kuma MMM, MSM, UN, nu pu al fini avek enn lot Platform Nasyonal pu konpansasyon saler, dan lekel pu ena MMM, pu ena MSM, pu ena UN. Mo espere pa. Me manyer ki mo pe truve, mo gayn linpresyon ki li pu al fini laba.
Kapav-et bann kamarad isi prezan finn remarke ki dan sa Platform National, ki li otur DWC, ki li otur fiz lexame, Lalit, parti dan lekel mo ete, nu pa finn partisipe. Nu pa finn ni dan so lorganizasyon, ni dan so bann manifestasyon. E mo pu explike kifer.
LOPERASYON FER KLAS TRAVAYER BLIYE
Nu pa finn partisipe parski nu pa finn dakor pu vinn konplis de sa loperasyon ki pe permet, sirtu kote MMM, ki dimunn bliye ditor ki li finn fer klas travayer. Kan muvman sindikal e bann parti degos al re-blansi MMM, redonn li enn virzinite vizavi klas travayer, nu fransman dan Lalit, nu pa dakor.
Si nu pran bann item partikilye lor lekel Platform Nasyonal finn mobilize, nu pu konpran li byen.
FER BLIYE ROL BERENGER-JUGNAUTH DAN D.W.C.
Nu pran DWC. MMM, MSM UN finn vini dan enn gran mobilizasyon pu ridiyploy enn santenn travayer DWC. Enn gran muvman. Me, anu get MSM ek MMM zot rol dan DWC. MMM ek MSM finn kumans prosesis demantle DWC. Sa, depi 1992. Berenger ek Aneerood Jugnauth ansam ti lisansye 800 travayer DWC. 800 lisansiman. Berenger MMM, Aneerood Jugnauth MSM. Sa ti kumansman demantelman Devlopman. Sa 800 travayer la inn al Lakur, zot finn gayn gen-dekoz. Berenger inn bizin ramas so lake, akoz li pa konn so IRA. Lagrev la ti legal. 800 travayer finn gayn konpansasyon "punitive rate". Guvernman inn bizin peye. Me Berenger ek Jugnauth ti lisansye 800 travayer. Aster, kan u al dan enn manifestasyon ansam avek MMM lor enn problem 100 travayer dan DWC, me ki u pe fer? Ki u pe fer? Sinon pe fer travayer bliye ki se Berenger ek Jugnauth ki finn lisansye 800 travayer Devlopman? U pe fer dimunn bliye sa.
FER BLIYE ROL JUGNAUTH-BERENGER DAN FIZ LEXAME
Nu pran fiz lexame. Enn lot gran mobilizasyon muvman sindikal ansam ek MMM, ansam ek MSM. Kisannla finn kumans eliminn sibsid iniversel pu fiz lexame? Mo konsey bann kamarad re-al lir Diskur Bidze Pravind Jugnauth, kan Berenger ti Premye Minis. Se Pravind Jugnauth ki anonse pu premye ki fwa nepli pu ena sibsid lor fiz lexame iniversel. Pravind Jugnauth anons sa dan so Diskur Bidze 2004-2005. Asterla, kan u ale manifeste ansam ek Pravind Jugnauth ek Berenger, ki u pe fer? Ki u pe fer? U pe fer dimunn bliye ki se Pravind Jugnauth avek Berenger ki ti kumans sa prosesis ki finn amenn Lalyans Sosyal kot li ete zordi, kot pe tir sibsid iniversel. Nu dan Lalit, nu pa dakor. Nu pa dakor.
ESKI PU FER BLIYE ROL BERENGER DAN ABOLI KONPANSASYON
Ek dime, dime Paul Berenger fer vot enn rezolisyon pu gayn ful konpansasyon dan so Miting Rose Hill, Paul Berenger pu defann tripartit, li pu dir "Ah, Guvernman Lalyans Sosyal pe demantel tripartit", kan li pu fer sa bann diskur la, ena buku dimunn isi pu rapel ki se Berenger ki ti kumans demantel tripartit. Tripartit tultan ti prezide par Minis Finans. Pu bann rezon evidan. Kan Paul Berenger Minis Finans, premye fwa li antan ki Minis Finans, li aret prezid tripartit. Sa enn premye letap dan demantelman tripartit. E se Berenger ki finn fer li. Travayer ki dime pu al tap lame dan miting MMM, fode pa les zot bliye ki si zordi konpansasyon saler an danze, sa finn kumanse par Berenger. Fode pa nu les dimunn bliye. E partisipasyon muvman sindikal dan sa Platform National la, zisteman, li fer dimunn bliye, fer dimunn krwar ki solisyon pu travayer zordi, fas-a kriz se MMM ek MSM ek so UN, kan anfet li pa vre, parski sa bann parti la ena mem politik e se zot ki finn kumans sa prosesis ki finn amenn klas travayer divan sa bann difikilte zordi.
LALIT, KIMANYER PU SELEBRE FET TRAVAY?
Kamarad, dime nu pe selebre Fet Travay. Onivo Lalit, depi plizyer lane, nu ena enn tradisyon kot nu reyni tu nu bann manb, sinpatizan, ek zot fami, ansam ek lorganizasyon ki travay pros ar nu. Sa li enn tradisyon ki nu ena depi lontan, e dime nu pu kontinye fer parey. Ant ot, nu pu lir bann mesaz depi lorganizasyon onivo internasyonal ar lekel nu travay, nu pu lir mesaz depi lorganizasyon lokal. Enn mwa desela, nu finn ekrir tu Federasyon Sindikal, pu dir zot Lalit ek tu so manb pe selebre Fet Travay. Nu tem sa lane la se "Anplwa pu tu dimunn". Nu finn dir bann Federasyon Sindikal, avoy enn mesaz pu nu kapav lir dan sa rasanbleman lor nom zot Federasyon. Avoy enn delegasyon si u kapav, me sinon, avoy enn mesaz. Ziska ler, nu pa finn gayn enn mesaz depi sindika Moris. Nu finn gayn buku mesaz internasyonal, e depi lezot lorganizasyon Moris. Me depi federasyon sindikal pa finn gayn enn sel. Anfet sa mo truve ase dezolan. [Anfet mem zur Auguste Follet ti avoy enn mesaz lor nom so Federasyon].
BEAU BASSIN
Kapav kamarad finn tande lor radyo, lir dan lagazet, kumansman lasemenn dernyer, enn bann dirizan enn lot parti politik apel Muvman Premye Me. Li finn anfet fer plizyer lapel lor radyo, finn dir "Lalit ena so plas Beau Bassin pu Premye Me". Mo pa kone ki sa ule dir exakteman. Zame nu pa finn krwar nu ena nu plas Beau Bassin [riye]. Antuka, li fer enn lapel lor radyo, li dir lalit ena so plas laba, li fer enn apel a bann militan Lalit pu vinn laba. U finn deza tande sa? U finn deza tande sa? Enn parti politik kuma Lalit, ki existe plis ki 20 banane, ki ena enn tradisyon, ki ena enn kredibilite, lerla u gayn enn nuvo parti ki apel Muvman Premye Me, ki invit nu atraver radyo ansam ek lezot manb piblik vinn lor koltar, nu osi. Nu truv sa enn tiginn extra-ordiner.
Plizyer dimunn dimann nu, "Me kifer anfet Lalit pa dan sa rasanbleman ki pe fer Beau Bassin?" Beau Bassin, kot anfet zot federasyon, FTU, pe ale.
Mo pu explike kifer. Dan Beau Bassin, Laplas Taxi dime, pu ena enn konfederasyon lor trwa. Enn lor trwa. Nu dan Lalit, nu prinsip se nu anvi travay avek muvman sindikal, avek klas travayer. Kan nu koz klas travayer, so laspe organize li dan trwa konfederasyon. Ek nu nu anvi ena bann relasyon sen ek egal, ar tu klas travayer dan tu konfederasyon. Tultan nu finn sey evit pu idantifye numem avek tel ubyen tel ubyen tel seksyon muvman sindikal. Or, dime Laplas Taxi Beau Bassin pu ena enn sel seksyon muvman sindikal. Nu nu pa pu kapav idantifye numem avek senn seksyon selman.
Si dime, si kumsa ki ti pe travay, sa Platform Sindikal ki existe ti organiz enn Fet Travay invit bann parti politik kuma Lalit, kuma Muvman Premye Me, kuma Rezistans ek Alternativ, lerla nu ti pu konsider li. Me, pa enn sel konfederasyon.
Pa zis sa. Sa konfederasyon NTUC. Dan NTUC, ena 2 federasyon ladan, ki, nu dan Lalit, nu konsidere zot manipile par bann parti politik, bann parti politik ki pu prezan dime. Alor, kan NTUC invit nu, li ondire pa enn but muvman sindikal kumsa, mem pa sa. Li enn but muvman sindikal, dan lekel ena but-but ki su kontrol bann parti politik. Depi 2-3 zur desela, si u al lakot Rivyer Nwar laba, partu partu u pu truv bann lafis Fet Travay, lafis sindikal, kole, ansam ek enn lot lafis ki enn parti politik pe invit dimunn dan sa Fet Travay la dime. Klerman mem dimunn finn al kol lafis pu sindika ek pu parti politik. Se sa kalite relasyon la ki nu, onivo Lalit, zame nu ule ena avek sindika ubyen federasyon ubyen muvman sindikal. Etan done ki dan NTUC ena 2 federasyon prinsipalman ki su linfliyans ek manipile par bann parti politik, nu truv sa enpe malsen. Dan lepase, nu finn gayn mem problem. Tultan dan lepase kan ti pe fer enn fron ini sindikal, ti ena problem Plantation Workers' Union. Li, li ti afilye avek Parti Travayis. E sa ti kree enn problem pu batir linite sindikal dan lane '70, parski ti ena enn gran sindika ki li li ti afilye avek enn parti politik ki ti ena enn politik anti-travayer. Alor, pu sa bann rezon la, ki u pa pu truv Lalit dan Beau Bassin dime. Pu sa rezon la nu pe mintenir tradisyon ki nu pe devlope pandan buku lane. Pu selebre Fet Travay parmi nu bann manb, sinpatizan, an fami ek lezot lorganizasyon, e nu pe lir mesaz lokal ek internasyonal
NUVO AZANDA DIVAN MUVMAN SINDIKAL
Pu termine, mo ti pu kontan explik zot briyevman nuvo azanda ki divan muvman sindikal. Seki pu al dan Fet Travay Beau Bassin dime, zot pu tann sa buku, setadir lyen ant lalit politik ek lalit sindikal. Dime, zot pu tann sa buku. Mo explike kimanyer nu nu truv sa lyen la. Sirtu nu truv sa lyen la pa kapav enn lyen manipilasyon. Dan lepase ti ena lyen manipilasyon ant GWF ek MMM, kot Sekreter Zeneral MMM, li portparol GWF, kot lagrev kumanse kan sa pu ed kanpayn elektoral MMM, kot li arete si sa pu ed MMM. Nu pa ule sa kalite relasyon manipilasyon. Li espes enn infiltrasyon, kot enn parti politik li ena so bann dimunn dan sindika, dan federasyon, ki fer travay kumsa.
Nu, onivo Lalit, seki nu anvi se ki nu relasyon, antan ki parti politik, avek sindika ek federasyon, li enn relasyon organizasyon a organizasyon. Lalit, enn kote latab, sindika ubyen federasyon lot kote latab. Sakenn ena so lindepandans. Personn pa pe manipil personn. E, se atraver sa relasyon dindepandans la, ki nu ule devlop enn program komen. Pa par sey manipil muvman sindikal non, me nu ena enn relasyon fran. Otur enn latab. Rayt. Nu sey fer sa. Depi 2 an, depi nu ena enn analiz lor gravite kriz ki Moris pe traverse, nu pe dir: enn batay defansiv li pa sifi. Pa kapav res lor enn pozisyon "Pa tus nu drwa", "Sa nu drwa", "Sa enn drwa aki". Nu bizin anmemtan ki nu defann bann drwa, nu bizin vini avek bann alternativ, bann propozisyon kimanyer bizin ena enn nuvo sistem ekonomik, kimanyer nu bizin ena enn nuvo politik ekonomik. Si u pa fer sa, u pu perdi. Depi 2 an nu pe amenn kanpayn lor la dan pei. Nu finn osi kontakte tu federasyon sindika, nu finn explik zot ala nu finn kumans fer enn travay lor enn politik ekonomik alternativ, nu ti-a kontan ena enn rankont pu diskit sa. FTU finn risponn, inn dir "Wi zot interese", malerezman pu kit rezon, pa kone ki finn arive, zame inn reysi. Okenn lot federasyon pa finn mem dir mersi pu u let. Mersi pu ti-liv ki u finn avoye. Non. Mo pa kone ki ti zot priyorite lerla, me sertennman dan muvman sindikal, pa finn ena okenn volonte pu travay dan sa direksyon, dan direksyon pu devlop enn program, enn platform politik ansam, enn platform ki pu reyni e muvman sindikal e bann parti politik. Kumsa ki u pu ena sa lyen ant lalit politik ek lalit sindikal . Pa atraver manipilasyon. Pa atraver selebre fet travay anba mem sapito. Pa kumsa. Lyen ant lalit politik ek lalit sindikal li baze lor devlopman enn program komen, pu reziste, ek enn program komen pu propoz alternativ. Tu leres, li bann deformasyon birokratik, tu leres, li bann rev. Tu leres pa pu reysi.
Ala kifer nu pa dan ransanblemen dime. Ala kimanyer nu nu truv lyen ant lalit politik ek lalit sindikal.
E dan kontex kot nu ete zordi, pena okenn dut ki si nu pa devlop sa program la, si nu pa devlop sa program la vit, enn program ki inifye lalit sindikal ek lalit politik de gos, klas travayer dan enn danze mortel. Nu pu rekil par 30, 40, 50 an. E li pu terib.
Ala, enpe mo mesaz pu Premye Me. Li enn mesaz ki pa tro resanble bann mesaz ki zot pu'nn tande lane avan. Me, sityasyon grav. Refleksyon bizin ena sa mem gravite la. Nu pa kapav pretann ki "biznes as usual". Si nu fer sa, nu tu kule ansam. [Aplodisman]
Avril 2007