08.03.2017
[Dan enn trak ki manb LALIT finn distribiye dan tu lagar, lor plizir sayt travay, e dan enn-de lafwar, so kote rekto ti ena enn rekizitwar kont Guvernman. Pu so Verso, kot ena rekizitwar kont Lopozisyon, get lartik dan NEWS apel “LALIT Akiz Lopozisyon”. Distribisyon ti fer le 3 – 7 Mars.]
LALIT pe akiz Guvernman Jugnauth, setadir MSM-ML-OPR, enn seri krim istorik grav:
1. Nu akiz Guvernman pa mobiliz rezurs pu kree prodiksyon dan pei. Li byin kone ki tablisman finn lasas 50,000 travayer depi dan karo ek lizinn. Li byin kone zonn frans finn met 50,000 travayer lor pave. Kan pena lavenir dan disik ek textil, nu akiz Guvernman pa propoz prodiksyon alternativ ditu.
2. Nu akiz sa Guvernman la pa anfet kree okenn anplwa. So sif ofisyel lor somaz enn eskrokri total. Li kontabiliz selman dimunn ki travay mwins ki enn-ertan par semenn kuma san anplwa. Alor, lakoler monte sanki Guvernman mem rann li kont.
3. Nu akiz Guvernman, par so mank enn stratezi ekonomik, permet pei la vinn alatrenn kapitalis tablisman, enn kote, ek kapitalist internasyonal atraver FMI, lot kote.
4. Nu akiz Guvernman donn permi e osi sibvansyonn tablisman pu li bayant pli bon later pei la ar milyarder depi deor. Kan li fer sa, li pe fer krwar ena FDI (investisman direk depi deor) pe rantre, kan anfet pe devaliz pei. Tablisman pe brad terin pei. Nu akiz Guvernman ankuraz li. FMI pe dir bidze kuran pei pe balanse, kan anfet patron ek guvernman pe kareman dilapid kapital pei la.
5. Nu akiz Guvernman, kan li ankuraz tablisman bayant so bon later agrikol, betonn li, konstrir terin golf gurman dilo e ki detrir later, azir dan enn fason ki dan lavenir pa pu kapav ena prodiksyon, ni kreasyon anplwa. Setadir, nu akiz Guvernman detrir pei.
6. Nu akiz Guvernman ankuraz enn nuvo form kolonizasyon: li pe ordonn “gated communities” deryer miray – otur enn terin golf, enn marina, enn sase – e milyoner ena enn lantre pu li, tandi ki tu travayer servi enn lot geyt, kot ena lafuy rantre, lafuy sorti. Sa bann kolon la ena drwa lib sirkilasyon dan nu teritwar, me nu pena drwa al dan but nu pei kot zot, zot finn barikad zot. Li kuma Israel fer koloni dan Palestinn, lerla okip li. Li enn fason sir pu detrir enn pei.
7. Nu akiz Guvernman kontiyn sibvansyonn kann, kann, kann – e sa, mem kan pri disik finn tonbe, mem kan li pa pe anplway dimunn, mem kan li monopoliz tu later pei an-esanz pu 2% PNB. Tu sa later anba kann la pe anpes diversifikasyon agrikol, ki neseser lor enn lesel imans.
8. Nu akiz Guvernman pa pran okenn mezir pu asir sekirite alimanter. E sa, dan enn lepok kan ena tu kalite danze anterm marinn marsand interonpi par lager.
9. Nu akiz Guvernman kontribiye plis anterm konsesyon tax pu sibvansyonn milyarder depi deor ki li mete pu kontribiye pu mont lakaz pu dimunn mizer, pu fam bati, pu dimunn ki pe viv dan sere dan lakaz zeritye, pu lokater, skwater, ek dimunn ki pe dormi dan lari.
10. Nu akiz Guvernman negliz fors tablisman met dibut lizinn pu prezerv e transform prodwi alimanter, anmemtan ki konverti tu so kann pu kapav plant prodwi alimanter antreliyn dan tu so later. Sa pu permet exporte, osi byin ki diminye inportasyon.
11. Nu akiz Guvernman negliz devlopman enn lindistri lapes lor gran lesel – dan totalite dilo teritoryal Repiblik Moris, e avek gran, gran lizinn pu prezerv e transform prodwi demer pu exportasyon e konsomasyon lokal.
12. Nu akiz Guvernman pa fer ase atansyon ki Guvernman Angle lak li lor zafer Diego Garcia ek Chagos. Nu fer apel a li pu retir li dan negosyasyon amwin ki negosye onivo Kabine tulde kote, amwin ki zot koz inplemantasyon UNCLOS, amwin ki Britanik kumans respekte so langazman pu negosye suvrennte ki li finn done Nasyon Zini.
13. Nu akiz Guvernman, mem li pe retransmet Parlman an direk, kontiyne kasyet seki pe pase dan Parlman par refiz permet depite leswa pu koz an Kreol dan Parlman, osi byin ki Angle-Franse.
14. Nu akiz Guvernman tortir zanfan, e andikap zot devlopman kognitif, kan li fors zot pran matematik, syans, etc inikman dan langaz ki pa servi normalman dan lakaz. Sa fors zanfan aprann par ker. Li antrav zot bon devlopman lezot langaz kuma Angle, Hinndi, Franse, Alman, Arabik, etc. Sa ranforsi fos lide kolonyal ki langaz nu-mem nu koze, li inferyer.
15. Nu akiz Guvernman negliz amand kad legal represif otur Kart Idantite.