25.10.2015
Lindsey Collen spoke alongside Dr. Krish Poonoosamy at the Municipality of Quatre Bornes Hall on Saturday 24 October at a public debate on the theme: “Gender Empowerment and Decision Taking”. The debate, organized by the new Association “Gender Empowerment Association”, was chaired by Mrs. Ranjita Bunwaree, was also addressed briefly by the Mayor of Quatre Bornes, Mr. Sonoo, who gave a welcome address, and the Deputy Prime Minister, Xavier Duval, who is also Minister of Tourism, said that women’s problems would all be addressed by the increase in size of the tourist industry.
Dr. Poonoosamy, in his speech, gave a coherent outline of the progress for women as it was marked by the UN Conferences and Conventions, regional conventions and changes in the Mauritian administration, all especially since the end of the 2nd World War and during decolonization. Lindsey Collen outlined the Muvman Liberasyon Fam’s critique of the “gender strategy” as a guide for the women’s movement. Her speech was in two parts: first she critiqued the “gender strategy” for its limitative vision and its tendency to strengthen patriarchy, and then she took a single example of how these two different visions affect what demands the women’s movement puts forward, and what their effect is on strengthening or weakening patriarchy, and women’s oppression.
We reproduce below, the notes she used for her speech:
Dabor, mo felisit GEA pu so linisyativ organiz enn deba piblik, e mo felisit dimunn prezan ki finn dedye zot Samdi gramatin pu vinn partisip dan enn deba lor sa tem la. Kumsa ki pu gayn progre pu fam: par reflesi avan nu azir politikman.
Ena 2 apros byin diferan lor kestyon fam dan sosyete. Ena 2 lekol de panse. Ena 2 kalite program pu sanzman pu fam. Ena 2 kalite lorganizasyon fam.
Ena enn kuran, ki finn vinn for dan dernye 15-20 an (e ki ti tultan byin feb avan sa) ki so bi-mem se rod fer fam monte dan yerarsi patriarkal, fer fam rant dan pozisyon puvwar dan sosyete aktyel, e fer fam pran desizyon parey kuma zom ki a-la-tet sosyete, pran desizyon. Sa paret enn fraz difisil kan mo dir sa kuran la viz pu fer fam monte dan “yerarsi patriarkal”. Me, li sinp. Li ule dir zot truv lalit fam kuma enn lalit pu sak fam rod grinpe, grinp lesel sosyal, alinteryer sa striktir patriarsi – kot zom pwisan ki reyne, kot zom ki ena monopol lor desizyon. Zot bi se pu partaz sa monopol lor puvwar pran desizyon la. E tit sa forum la, li tom kareman dan lozik sa kuran la: Eski fam pe gayn puvwar, pe monte sifizaman, pu kapav pran desizyon, e li suzantand ki li dan kad sosyete patriarkal exzistan. Sa mo, sa term, “jennder”, ki anfet dan muvman fam suvan nu apel “jennder-jennder” parski nu pa konpran ditu plas sa mo la dan muvman fam, li enn term ki pa sorti dan lalit fam ditu. Li sorti, kuma enn stratezi, otan ki nu kapav sern li – depi FMI ek Labank Mondyal, e finn adopte par Nasyon Zini, e so bann instans kuma CEDAW, lerla bann organizasyon rezyonal kuma SADC. E, li vre ki sa stratezi la, li ede, li pozitif mem, dan sa bann pei kot telman ena opresyon fam ki u pa gayn drwa servi mo kuma “emansipasyon” ek “liberasyon” ditu, alor stratezi ki viz emansipasyon ek liberasyon li byin difisil – mo pe koz lor Larabi Seodit, par exanp, ubyin sertin pei dan Lafrik, kuma alepok Uganda, kot u ti gayn pinisyon sosyal, parfwa mem legal, kan u rod atak sosyete patriarkal, limem. Alor, dan ka sa bann pei la, sa stratezi Nasyon Zini, li ti pli bon ki naryin ditu. Me, li enn rekil terib, kot deza nu fini al pli lwin dan nu panse e dan nu aksyon, e kot nu deza ena enn stratezi buku pli vizyoner.
Dan Moris, kuma dan buku pei, li pa ditu enn tabu pu nu rod nu emansipason. Fam pa zis gayn drwa lite, me finn lite. E sa amenn nu, anmemtan pu koz lor 2yem kuran dan muvman fam, dan lekel mwa mo ete, e lasosyason kot mo manb, Muvman Liberason Fam ete. Li swiv enn long tradisyon lalit kont patriarsi. Pa zis sa dernye 15-20 an. Onivo mondyal li al omwin 200 banane avan dan Lerop (depi Mary Shelley a Frederick Engels), dan Lamerik, e dan Moris, depi bann lane ’40, setadir 75 an, kot bann fam ti pe deza rod “emansipasyon”, lite ansam pu emansipasyon, e pa zis sa “gender equality” limitatif la.
Emansipasyon
Emansipasyon ti ule dir, e tuzur ule dir, libere depi enn sistem ki dominn fam. Emansipasyon ti ule dir, e tuzur ule dir, emansipe depi patriarsi. Li ule dir sanz striktir inegal sosyete. Dan Moris, ti ena tu kalite le-ne pu nu: Mme Boyer de la Giroday, Mme. Ursule Ramdenee, Mme. Ramdoyal dan Family Planning, Mme Mansoor, Shakuntala Hawoldar, e Mme Deepchand, e onivo sak kartye ti ena bann fam dan lasosasyon de dam – non-kominal, pu konn lir-ekrir pu gayn drwa de vot, pu ledikasyon e lalit politik. Tu sa bann fam dan muvman fam Moris ti pe rod emansipasyon an zeneral. Zot ti pe milite pu dilo, kont kolonizasyon, pu akse a later, pu foraz pu vas, pu egalite ant tu dimunn dan sosyete, u o-mwin pu enn minimem pu lamas fam. Tu ti pe rod sanz sosyete, sanz striktir sosyete. Pa ti ena okenn bi pu fam zis monte dan pozisyon puvwar kot pran desizyon, non.
Liberasyon
E apre sa, apartir bann lane ’70, sa lalit la finn aksantye. Miting piblik Zardin Konpayni, lamars, manifestasyon, petisyon forum. Li finn vinn enn lalit pu emansipasyon e osi liberasyon. Liberasyon, li ena plizir laspe: sanz sosyete pu ki nepli ena otan inegalite an zeneral, valoriz tu rol fam deza ranpli anmemtan – ki kapav paret enn kontradiksyon – e nu bi se pu defye bann yerarsi par enn bi pu ranplas sa bann yerarsi ki monopoliz pran desizyon, e met dibut enn nuvo sistem, kopere antan ki egal, rod enn meyer sosyete pu tu dimunn atraver enn meyer sosyete pu fam. E, li pa sipaki lide dan vag. Fam nu deza viv dan enn parti nu lavi, dan sa koperasyon la, andeor sa patriarsi la. Nu deza partaz reset, san fer dimunn peye. Nu okip nu zanfan, ek zanfan nu vwazin, kan zot malad. Nu partaz konesans. Nu pa priv enn zanfan so repa akoz li pares. Nu egaliter. Nu sant enn fwaye. Sa, li enn striktir plat, egaliter. Pa enn yerarsi, pa enn lesel sosyal.
E, emansipasyon ek liberasyon fam ena buku zafer an-komin: me, sirtu zot challenz patriarsi, zot ule debaras sa kalite yerarsi kot enn misye, sirtu enn gran frer, li enn sef klan: lerla ena so 2yem frer, lerla 3yem: e sakenn so premye garson pli for, e so. Li enn yerarsi ki dominn laplipar zom, pa zis fam. Li karakterize par inegalite.
E sa striktir la ki nu ule challennj.
Sosyete Patriarkal
Si nu get sosyete patriarkal, nu oblize rekonet ki li enn piramid: Bann gran misye ki kontrol bann imans konpayni prive lao – avek 5,000 dimunn pe travay pu zot. E pu kontrol zot ena enn trale manejer, ti-manejer, gran supervayzer, ti-sef, ziska mus patron. E lerla enn gran nomb travayer – dan enn lizinn, dan enn gran biro saybersiti, dan enn gran biro lasirans sipa Labank, dan karo. Seki lao, preske tultan zom, li dominn zom-fam, tulde.
E sa 2-3 zom dominer (anfet petet mil zom, de mil zom, dan ka Moris) alatet patriarsi la, laplipar zot misye-mem, me sa pa fer enn gran diferans, zot kontrol 3/4 later Moris, zot kontrol 3/4 kapital Moris, zot kontrol tu gran labank, lotel, lizinn, tablisman, e suvan, me pa tultan, zot reysi dikte tu parti politik dan Parlman. Kote Leta, ena enn seri institisyon yerarsik – piramid mem. Kuma servis sivil. Ena so PS, so PAS, so trale su-sef, sakenn byin limite, kaze dan enn ti-bwar. Grander so biro, grander so des, grander so loto, grander so lapey pu manze so zanfan, tu depann lor zot ran. Samem patriarsi la.
E, par exelans, sosyete patriarkal, li reprezante par sekter lapolis: Enn Komiser Lapolis, enn sertin nomb ACP, ankor plis Sirintandan, Asistan Sirintandan, lerla bann Inspekter, bann serzan, bann kaporal, e par milye, sipa 6 a10 mil sinp gard. Parey kote sef prizon. So komiser, so bann asistan, so bann sirintandan vini mem, ziska par milye sinp gard shyum.
Revandikasyon
Kan nu konpran “patriarsi” e so bann “yerarsi”, sa bann piramid la, e nu kone ki sa sistem patriarkal ki pe dominn nu, lerla sa afekte ki revandikasyon, ki demand presi, nu, dan muvman fam, nu met divan. Ki revandikasyon pu ranforsi nu lalit, afebli reyn patriarkal? Ki revandikasyon, mem li par erer, li pu afebli nu lalit, e anfet ranforsi seki pe oprim nu?
Mo prefer donn enn sel lexanp an detay pu eklersi diferans ant stratezi jennder-jennder ek stratezi pu emansipasyon liberasyon, akoz sinon letan pu fer defo: kestyon vyol.
Vyol:
Ki demand nu met par divan, ki revandikasyon, ki pu fer progre pu sosyete lor kestyon vyol?
-- Tandans jennder-jennder, li pu revandik:
(i) Enn fam polisye dan stasyon 24/7. Lerla fam kapav al stasyon avek mwins lafreyer, parski ena enn fam.
(ii) Bizin otan ACP fam ki zom. Otan Sirintandan fam ki zom, etc dan lafors polisyer.
(iii) Bizin ferm bann misye vyoler pu 20 an, 30 an, 40 an, swa pandi zot, swa kup zot grenn fizikman ubyin par medikaman.
Lefe sa demand la, li ranforsi patriarsi, li pa afebli li. Li anfet fer ditor. Les mwa explike kifer.
Nu get sa bann pwin la enn par enn:
(i) Dabor, si guvernman tutswit anvi fam polisye dan sak istasyon 24/7, li pu bizin rekrit buku plis polisye, grandi lafors polisyer. Me, sa pu ranforsi sosyete patriarkal. Nu fini truve ki sa yerarsi polisye, li enn form patriarsi par exelans. Polisye dan CID par exanp, zot maltret prizonye dan selil, bate, zure, tortire, mem tuye. Li parey kuma zom bat fam – 4 miray kasyet li, e tradisyonelman viktim la ki sosyete krwar bizin res trankil, bizin onte. Travay ki lapolis fer dan kartye, li ti pu pli byin fer, e suvan li deza pli byin fer, par bann belser, vwazinn – setadir aret lager initil, etc. Apar sa, lapolis pas tu zot letan gardyin sa inegalite sosyal. Kot ena enn nuvo Lotel, tutswit met enn nuvo istasyon. Kot enn nuvo lizinn, enn nuvo istasyon. Alor, si u dimann enn sosyete avek plis polisye, u pe fer fos rut. U pe ranforsi patriarsi ki anfet u lennmi mortel.
(ii) Si ena buku sef ki pran desizyon dan lafors polisyer ki fam, eski sa pu ede? Sa finn deza ena lexperyans reyel, e li finn ena lefe kontrer. Mo pu montre lexperyans pli orib, pli notwar dan lemond. Pandan lager ilegal, kot US ek UK finn atak Irak an 2004, ant-ot, zot finn pran buku zennom prizonye. Enn parmi bann prizon ti vinn notwar, Abu Graib. Kifer? Akoz ti ena konportman patriarkal, zom macho, pli kriyel ki finn deza kone. E sa finn vinn piblik, akoz ena gard prizon ek polisye ki ti telman fyer de zot, ki zot finn filme. Anu gete kisann la ti ansarz tu prizon dan Irak pu USA. Zeneral Janis Karpinsky. Enn fam. Ansarz intelizans deryer arestasyon, e pros ar torit, Barbara Fast. Ansarz tu seki pase dan Irak su lokipasyon: Condoleeza Rice. Setadir 3 fam, ot, dan pozisyon pran desizyon, finn pran bann mem desizyon patriarkal, ki zom. Petet pir! Parski zot ena pu pruve ki zot mari macho. Li orib. Se saki arive kan buku fam vinn sipa Komiser Lapolis sipa prizon. Dayer, dan Abu Grayib, parmi 7 perpetrater ki ti anfet tortir e abiz sexyelman bann deteni Irakyin, ti ena 3 gard fam.
(iii) Bizin pini bann misye ki vyole par tu kalite mwayin drakonyin. Sa osi li enn revandikasyon kareman in apropriye ek kont-prodiktif. Li inapropriye, parski nu kone ki laplipar ka vyol zame raporte, mem pa koze an piblik. 9 lor 10, ubyin 99 lor 100. Pu buku rezon. Alor, nu bizin sanz bann zafer pu anpes sa kantite vyol ek abi sexyel. Pa zis viz pu pini exsesivman sa enn-enn ki trape.
Dan bann ka vyol, kuma tu dimunn isi prezan ki dan muvman fam kone, 9 lor 10 vyoler li pa sipaki inkoni. Li enn pros ar viktim la. Tonton, boper, frer, kuzin, granper, papa, boyfrenn, e plis ki tu: mari. Swa li enn dimunn ki ale-vini dan lakaz kot viktim la. Alor, li enpe ridikil pu krwar ki nu kapav ferm tu sa bann zom la.
Pu sa enn-enn vyoler ki vyole kan li pe exekit enn vol, sipa kan enn lokazyon prezante, la osi, eski li pu sorti dan prizon pli bon dimunn, ubyin pli vyolan, pli amer? Eski li pa pu vinn plis enn pilye patriarsi, enn menas pu tu fam?
E, sa amenn nu ziska ki revandikasyon, ki demand, nu dan MLF, dan nu kuran anfaver emansipasyon ek liberasyon met divan. Nu lalist demand li totalman diferan. Nu pa dimann plis polisye. Zame de nu lavi. Nu pa dimann fam gayn promosyon alinteryer bann striktir patriarkal. Sa li pa enn atak kont patriarki, li plito swa enn perdi letan, gaspiyaz larzan, swa li kareman ranforsi patriarsi. Anpasan, li kree fos ilizyon ki pe “fer kiksoz”. E nu pa dimann pinisyon brital kont perpetrater, nonpli. Nu ena 2-3 demand sinp:
(i) Nu revandik, e nu finn anfet gayn viktwar lor la, me dimunn pa kone: ki enn fam ki sibir enn vyol ubyin enn agresyon sexyel, li pa bizin al istasyon ditu. Li pa bizin al prezante dan sa sant patriarsi ditu. Sa nu revandikasyon. E deza li kumsa. Eski U ti kone? [Lindsey finn dimann lasistans, ek enn-sinkyem finn lev lame – sirtu bann aktivist dan muvman fam.]
Kot u kapav ale anplas al istasyon? Abe, u viktim enn agresyon: u al direk nerport ant 5 gran lopital, ek lopital Rodrig. Laba fini organize, gras-a nu revandikasyon, pu ki vit-vit met dibut enn Yunit espesyal pu okip fam (Crisis Unit):
- premye okip nu fizikman, pu duler, seynman, infeksyon ki kapav gayne, maladi veneryenn ki kapav trape, groses potansyel.
- dezyem, sipor sikolozik depi lopital.
- trwazyem, si viktim la ule, enn fam polisye vinn pran so steytmennt dan lopital, dan plas swin, pa dan enn lye patriarsi debride kuma istasyon.
(ii) Nu revandik ki dimunn denons ka vyol dan lasosyete, si li raport li lapolis ubyin non. Nu dir, rakont u ser, dir u kamarad, dir enn dimunn pros. Averti lezot fam. Fer dimunn kone ki u finn pase – osi vit ki posib apre sa trauma la. Diskit li. Pran desizyon ansam, si enn ka lapolis, enn ka lakur apropriye, si li pu itil ubyin non dan sa ka partikilye la, si li pu avans sosyete ek viktim la, ubyin non. Me, fer dimunn kone.
(iii) Nu revandik tu dimunn tulezur denons tu sa zom ki abiz fam tulezur, ki sa abi la li verbal, fizik, ubyin dan nerport ki fason. Anu fer li vinn enn zafer napa fer. Nu denons so zure, so sikane, so trape, so vyole an piblik. Li bizin vinn inakseptab. Se tu. Kifer nu bizin fer enn bann zom CID rant ladan asak fwa? Nu ki bizin fer ki dimunn koz sa, anpes sa.
(iv) Sirtu, nu revandik ki fam gayn ase lafors (sosyal, ekonomik, politik, ek mem fizik) pu defann nu kont menas vyol. Sa inplik lapey stab ek rezonab, li inplik lozman stab ek rezonab, li inplik puvwar pran laparol an piblik, li inplik leson dan self-defenns).
Deba otur mo roman, The Rape of Sita, ti reyelman premye fwa dimunn ki koz vyol an piblik. Sandra O’Reilly kan li finn denons so 2 vyol an-band an seri, lor radyo, finn kontiyn sa prosesis la. So kuraz finn fer dimunn koz vyol. Nu tu bizin ankuraz dimunn koze: ar kamarad, ar fam dan fami, ar sikolog, ar lezot fam dan muvman fam. Se sa ki inportan. E fer izol zom ki fer fezer.
Ala, diferans ant 2 laliyn:
- Enn ki rod fer fam monte dan pozisyon puvwar, pran desizyon dan kad sosyete existan, alinteryer yerarsi patriarkal – e li konfond sa avek lalit fam.
- Ek dezyem laliyn, ki samem ki bizin, e li buku pli difisil, se regrup fam ansam, dan bann ti-lasosyasyon, pu ki nu ansam nu gete kimanyer vir sa bann yerarsi patriarkal ki dominn nu pa anba lao – me an kiksoz pli plat. Kiksoz ki defann lor koperasyon, egalite, lasosyasyon.
E mo ti pu kontan terminn lor enn zafer lor “natir imin”, ki suvan servi pu zistifye inegalite, e pu zistifye sa inegalite dan piramid patriarkal.
Imin finn anfet viv plis ki 200,000 banane san okenn yerarsi, ni okenn patriarsi. Syans asterla kone: paleontolozi, antropolozi, listwar, bann sistem pu alwe enn dat a diferan lezo ek diferan zuti ranze (carbon dating, ek radio-active dating), finn fer nu realize, ki sa inegalite, sa sosyete anform enn seri piramid la, sa dominasyon fam la, li ena forse-forse 5,000 banane dan enn-de plas dan lemond.
Avan sa pandan tutlong sa lot 200,000 banane, nu ti viv dan enn koperasyon. Sa nu natir sa. E lalit fam se dan lepok modern, avek tu sa prodiksyon pu ki ena “plenty”, ki nu servi sa lorganizasyon sosyal ki pli reflet nu natir dan lonterm. Sinon, ena tu kalite danze divan sosyete: lanvironnman, klima, tu pe rwine, tu resurs pe piye, e lager pe deklare – san ki nu, lamas imin lor later, pe futi kontrol seki lao sa piramid la, e ki pe pran desizyon.
[Apre diskur Lindsey ti ena enn ertan deba lor tu bann tem sulve, sirtu lor stratezi lor vyol.]