26.01.2014
Manb LALIT pe al get konseye vilaz dan sa 130 vilaz dan Moris, e bann lider onivo lavil, pe donn zot kopi enn let uver ek enn seri Kestyon suvan dimande. Versyon Angle osi lor web dan mem seksyon. Ala text an Kreol:
23 Desam, 2013.
Kamarad ………………………………………………………………………
LALIT pe ekrir u pu dimann u pran pozisyon, antan ki dirizan dan vilaz u lavil, kont nuvo kart ID biometrik. Nuvo kart ID pa zis enn kart; li inplik enn imans databeys, inklir lanprint dizital pu sakenn. Dan lavenir, Leta pu kapav itiliz, mem abiz, sa kalite linformasyon-la dan tu kalite fason inposib prevwar. La, kan lane pe kumanse, li lemoman pu travay pu ki stop sa proze-la. Parey kuma dimunn Langleter finn reysi stop proze laba la. Nu bizin fer revok so kad legal an antye. Nu prayvesi li inportan. E pena naryin pli prive ki nu lanprint dizital? Nu liberte pu sirkile san enn “pass”, sa osi li primordyal. Si nu pa’le return lepok lesklavaz swa langazman, kan Leta ti kontrol tu nu muvman.
Li nu devwar explik dimunn danze ki ena ladan. Li nu devwar dir zot pa prese. Li nu devwar fer dimunn kone ki zot ki ena ziska mi-Septam 2014 pu tir kart. (National ID Card Act, Sec 10A). Sak dimunn bizin informe pu ki li kapav pran so desizyon.
Anu get bann fe an fas: Si nu pa reysi bar sa proze-la, pu premye fwa dan 100 banane, kart idantite pu vinn obligatwar, e sa apartir mi-Septam 2014. Anplis, nu pu oblize prezant kart ID kan polisye dir nu. Nu pu bizin prezant li swa anplas-anplas, swa kan li, li deside, a dimunn ki li deside e dan landrwa ki li deside. Alor sa nuvo kart ID-la li pu sanz balans-de-fors ant dimunn ordiner ek lapolis. Nuvo kart ID li enn pa ver enn Leta Polisye. Guvernman PT-PMSD finn inpoz lamann Rs100,000 ek ziska 5 an prizon si al kont so lalwa. Tusala bann rezon kifer bizin revok sa proze la.
Li tutafe posib pu fer aboli sa sistem nuvo kart ID-la, mem a sa staz la. Dan UK, USA ek Lostrali, par exanp, ti fini introdir li lerla finn revok li. Dan Moris osi, nu finn konn sa kalite viktwar la dan lepase, kot guvernman met lalwa bankal, lerla revoke. Dan lepase, LALIT finn reysi amenn lalit pu fer revok lalwa ki ti aboli tu konsey vilaz. Nu finn reysi mobilize pu fer pansyon vyeyes iniversel re-introdir. Nu finn reysi gayne dan lalit pu remet sibsid lor diri ek lafarinn. Tusala atraver mobilizasyon a-la-baz. Setadir mobilizasyon onivo lider politik kuma u dan sak vilaz, dan sak kartye lavil. Samem ki nu pe propoze pu ki kapav debaras nuvo databeys biometrik. Ek nu bizin reysi fer li par mwayin demokratik. Nu bizin azir asterla pu ki dan lavenir, okenn guvernman dan 10-15an pa servi sa databeys la pu fer sirveyans. Nu bizin return ver mem kalite kart ID ki finn mete depi 1986, avek, dizon, pli bon kalite plastik.
Asterla finn ariv ler pu mobilize. Deza, dimunn pe ezite pu donn Leta tu sa linformasyon la, sirtu lanprint dizital. Dimunn pe ezite mem si zot pa konsyan tu danze ki sa kalite sirveyans-la kapav poze. Li nu responsabilite, antan ki lider politik onivo nasyonal ek lokal, pu gid dimunn. Nu bizin inform zot lor danze ki ena, kumsa zot anmezir pran zot prop desizyon.
Kuma u det finn realize, preske lamwatye zenn na pa finn al tir nuvo kart ID. Sa montre ki deza finn kumans ena rezistans pasif.
An debandad, Guvernman finn bizin sanz so plan. Li finn sanz plan dapre laz. Li finn sanz ler travay. Li finn fer so Sant “Konversyon” donn dimunn ki pena kart ditu nuvo kart ID, kan anfet so bi ti pu konverti ansyin kart. Savedir se seki finn perdi ansyin kart, uswa seki fek gayn 18an ki pe gayn nuvo kart. Guvernman finn bizin fer tusala an-katastrof pu sov lafas kan dimunn finn kumans fer enn go-slo spontane. Kan sa finn arive, Guvernman finn bizin al rant dan enn konbinn ar patrona pu ki li kapav avoy so bann “inite mobil” lor sayt travay pu fer travayer tir nuvo kart ID kuma kot Princes Tuna ek Thon des Mascareignes. Gran mazorite travayer finn refize. Lerla Guvernman finn bizin kumans fann panfle ar piblik dan Ebene. Lerla biro kart ID finn bizin met letal dan Infotec dan SVICC, Pailles. Aster li finn anons ki li pe fer “road shows” pu “vann so prodwi”.
Osito ki enn gran lamas dimunn finn kumans opoz nuvo kart biometrik, lezot parti politik finn kumans swiv LALIT, finn kumans dibute kont nuvo kart ID ek so databeys santralize. MSM ek MMM osi byin ki Rama Valayden, zot tu finn pran pozisyon kont. Ena plizyer ka Lakur pu konteste nuvo kart ID. Nu bizin fer atansyon pu na pa fye lor Lakur pu gayn laviktwar, mem si ka Lakur ena fwa ede. Par exanp, ka Pravind Jugnauth finn konfirme piblikman ki lalwa dir ki ansyin kart ID ankor valab ziska mi-Septam 2014. Sa donn nu letan pu mobilize pu ki go-slo pran lanpler. Viktwar li pu depann lor mobilizasyon politik. Li depann lor ki kantite nu fer Lotorite vinn inpopiler si li persiste avek so nuvo kart ID. Laviktwar li pu vini par politik, pa par ka legal.
Si u ti pu kontan gayn enn rankont avek enn-de manb pandan lepok lane pu diskit sa kestyon-la, kontakte nu lor 208-2132, 208-5551 uswa emel lalitmail@intnet.mu. Antretan, vizit nu websayt www.lalitmauritius.org ek get dan nu seksyon “news” pu u res azur avek devlopman dan lalit kont nuvo kart ID. U kapav get klip You Tube LALIT osi: al lor www.youtube.com ek tip “ID KARD Mauritius”. Nu swet u Bonn Ane!
FAQ’s (Kestyon ki buku dimunn poze)
K: Ki mo-dord pli bon pu dimunn ki kont donn tu sa data inklir lanprint dizital a Leta?
R: ‘Pa Prese!’ Fer Go-Slo! Servi u ansyin kart ID pwiske lalwa dir u ansyin kart ID legalman valab ziska mi-Septam, 2014. (National ID Card Act, Section 10A).
K: Ki pu arive si mo pa al tir nuvo kart ID dapre kalandriye laz ki lotorite finn deklare?
R: Tu dimunn ena ziska mi-Septam 2014 pu al tir nuvo kart ID. Sa li dan lalwa. Li enn fe. Kalandriye-la li zis enn gid pratik. Ziz Chan finn konfirme dan Lakur Siprem ki ansyin kart ID parfetman legal ziska le 15 Septam, 2014.
K: Apre 15 Septam, 2014, ki pu arive si mo pa finn tir nuvo kart ID?
R: Sa depann. Si nu reysi fer Guvernman rekile, nanye pa pu ariv u. Kapav zot pu fer parey kuma Premye Minis David Cameron ti fer dan UK: detrir databeys, ek retir nuvo kart ID. Uswa kapav zot return a ansyin sistem kart ID san lanprint dizital ek san obligasyon pu prezant li a polisye. Alor nu bizin kapav konvink sifizaman dimunn pa al tir nuvo kart ID. Lerla kan ariv Ut 2014, nu va gete ansam ki desizyon nu pran. Pu nu gayne dan bann kanpayn rezistans pasif, parey kuma kanpayn Gandhi dan Sidafrik kont sistem kart avek lanprint dizital, bizin ase flexib. Li posib pu gayne, ek byin suvan ena viktwar. Me anmemtan, si pa gayne, apre 15 Septam 2014, ena risk represyon: lamann Rs100,000 uswa 5 an prizon. Sa explik kifer nu ena mo-dord “Pa prese! Servi ansyin kart ID osi lontan ki kapav!”
K: Mo ena 18 an ek mo pena ansyin kart ID. Ki mo bizin fer?
R: Dimunn ki pena kart ek ki pe bizin kart pu kit demars pu oblize tir nuvo kart ID. Me, mem si u dan obligasyon pu tir nuvo kart, sa pa vedir ki u pena drwa pran pozisyon kont.
K: Mo finn perdi mo ansyin kart ID, me mo pa’le donn mo lanprint dizital. Ki mo bizin fer?
R: U dan mem sityasyon ki kikenn ki pankor gayn kart ID. Sey tini-tini san kart osi lontan ki posib. Me si u byin bizin, u pu bizin tir nuvo kart. Me u ankor kapav pran pozisyon kont sistem nuvo kart ID.
K: Mo patron dir inite mobil kart ID pe vinn lor sayt travay. Eski li kapav fors mwa tir nuvo kart ID?
R: Non, patron pa kapav fors u. U ena ziska mi-Septam 2014. Alor pa prese.
K: Kimanyer eski pe protez sa databeys santralize-la pu anpes ki ena abi?
R: Data Protection Office li sel proteksyon ki ena. Me li pa indepandan. So biro li dan Biro Premye Minis. Komisyoner Data Proteksyonn kapav a nerport ki moman deleg so puvwar a lapolis. Nu data personel klerman pena proteksyon depi interferans politik u polisyer. Ek haker kapav fasilman hak sa kalite databeys-la.
K: Mo patron pe deza kontrol prezans lor sayt travay par masinn lanprint. Eski sa li legal?
R: Ena enn zizman depi Komisyoner Data Proteksyonn ki li ilegal pu patron fors travayer donn lanprint pu prezans. Li finn dir lapolis azir kont patron tablisman Alteo ki pe fer travayer donn lanprint ilegalman. Patron finn fer lapel. Lalwa dir pa kapav fer li obligatwar pu donn lanprint. Staf Lekol Primer Clavis finnmet patron Lakur lor kestyon lanprint dizital. Ziska ler, zis dimunn ki finn gayn santans prizon ki oblize donn zot lanprint. Mem enn dimunn ki akize enn krim grav, bizin enn lord Lakur pu pran so lanprint.
K: Mo per pu donn mo lanprint a Leta tansyon mo pa kapav repran li ar zot apre.
R: U ena rezon pu per. Kuma u pu repran li? Plito u zwenn go-slo!
K: Kuma pu servi kart-la plitar? Ki linformasyon zot kapav garde dan databeys dan lavenir?
R: Trwa Minis finn donn diferan versyon lor sa kestyon-la. Biro Premye Minis finn dir ki pa pu azut okenn linformasyon adisyonel lor kart uswa dan databeys apart seki u deza pe done. Minis ICT finn dir ki pu ena nuvo linformasyon lor u ki pu mete ladan: dosye medikal, laysenns loto, grup disan, vote dan eleksyon. Minis Travay finn dir ki pu servi nuvo kart ID Lakur. Seki trakasan se ki lalwa dir ki dan lavenir, kapav pran nerport ki lot detayman (“any other particulars”).
K: Komye sa proze-la pe kute?
R: Nuvo kart ID Langleter ti aboli akoz li ti menas prayvesi dimunn ek akoz databeys santralize ti enn danze, ek osi akoz gro depans pu rul li. Zot ti apel sa "Not throwing good money after bad”. Savedir, fini fer enn move depans, meyer zafer se pu sorti ladan vit. Isi Guvernman finn koz Rs 1.1 milyar zis pu met nuvo sistem-la dibut. Ramgoolam pa ti swiv prosedir tennder ki sipoze swiv akoz li ti fer enn lakor guvernman-a-guvernman ar Singapur. Selman guvernman Singapur finn su-kontrakte a 2 konpayni ki a zot tur finn su-su-kontra a bann konpayni Morisyin. Sirman nu pu dekuver ki konpayni ki finn gayn kontra se konpayni tradisyonelman Travayis, kuma Leal Communication & Informatics ki fini tap kontra DLC (Driving Licence Counterpart). Ena lezot su-kontra a tipti konpayni ki pros ar rezim Travayis. Dan Sant Konversyon ena fonksyoner osi byin ki travayer ki travay ar kontrakter. Eski zot lapey sorti depi sa Rs 1.1 milyar-la? Depans pu lapolis gardyin Sant Konversyon 24 lor 24, par exanp, eski sa sorti depi Rs1.1 milyar-la? Lapey M. Rao Ramah, manejer proze-la, eski li sorti dan sa Rs1.1 milyar-la? Komye li ete?
KONTAKTE NU PU DONN KUDME DAN KANPAYN KONT KART I.D. BIOMETRIK PU BAR SA PROZE ANTI-DEMOKRATIK LA!