08.11.2013
Dapre LALIT, ena 2 per problem prinsipal dan Moris zordi, lafin 2013. Sakenn sa 2 per problem la azir ansam kuma enn “sizo”, ki kup, e alor bles, sosyete Moris. Bidze Xavier Duval pa get okenn sa 4 problem la an-fas ditu.
Premye Lefe Sizo: Insekirite Anplwa ek Mank Sekirite Alimanter
LALIT finn resaman fer enn letid lor anplwa ek somaz. Letid la ti ena 2 laspe. Eski sa sif “8.3% somaz” ki Xavier Duval site dan so Diskur Bidze, li enn sif ki reflet realite dan enn fason exak? Nu finn etidye atraver enn Komisyon LALIT ki “definisyon” ki Guvernman servi pu “somer”, ek nu finn osi fer enn lanket desantralize atraver bann Brans LALIT dan 6 diferan landrwa. Seki nu finn truve dabor, se Guvernman definir kuma “somer” enn dimunn ki pa finn mem fer ENN ertan travay dan semenn presedan. Setadir seki Guvernman kontabilize dan sa sif “8.3% somaz”, li zis dimunn ki finn res san okenn, okenn travay, pa mem vann legim lafwar pandan enn ertan, pa mem netway zardin so tonton pandan enn ertan pu enn kas. Me, langaz ordiner kontabiliz dimunn kuma “somer” si li pena enn travay ful-taym, kontinyel pandan sa semenn la. E pli inportan, dimunn truv limem kuma enn “somer” (avek tu so pwa sosyal, sikolozik) mem si li gayn 2-3 demi-zurne dan enn semenn done. Dezyeman, dapre nu lanket dan 6 landrwa byin diferan kot nu finn vizit lakaz dimunn lor enn baz “random”, ena mwens ki lamwatye adilt ki ena kik pey-slip. Sa vedir buku dimunn swa pena travay, swa travay bat-bate dan enn fason iregilye. Sa vedir zot viv dan enn insekirite profon.
Si u azut avek sa lefet ki Moris pa finn fer naryen pu devlop so sekirite alimanter, antan ki pei, malgre bann Bidze presedan kot bel bel som “enn milyar” finn vote pu sa, e zame servi li, mem pandan enn kriz mondyal grav, sa osi, li res enn preokipasyon pu tu dimunn e li enn preokipasyon grav pu sa 50% popilasyon adilt ki pena enn plas travay stab.
Insekirite anplwa, ki osi afekte sa lamwatye “travayer” ki anfet tus enn saler mwins ki Rs11,000 par mwa, li azir kuma enn kote enn sizo. Insekirite alimanter pu pei, li azir kuma lot kote sa sizo la.
Xavier Duval pa kas latet ni ar kreasyon veritab anplwa, ni ar sekirite alimanter. Guvernman pe alwe ant 1 ek 2 MILYAR rupi pu enn Kart Idantite biometrik, kan pe donn selman 3 milyon rupi pu devlopman semans, par exanp.
Dezyem Lefe Sizo: Mank lozman ek kontinyasyon bayant later pu “villa”
Dezyem size ki Xavier Duval konpletman suzestime dan so Bidze se problem lozman grav ki krwaz problem bayant later ar milyoner depi deor pu IRS ek RES. Lor kestyon lozman osi, Guvernman tultan dir 9 lor 10 dimunn “proprieter lakaz”, alor, li dir, zot pa pe viv dan insekirite. Dan sa mem letid ki LALIT fek fer, nu finn truve ki Guvernman mal-definir enn “proprieter lakaz”: li pran li enn dimunn ki pa pey lokasyon. Alor, li pa truv problem tusa bann zeritye ki pe viv antase dan enn lakaz san okenn proteksyon legal. Anmemtan ki ena sa problem later ek lozman grav, Guvernman kontiyne avek mezir pu ankuraz bayant later. Ena mem bann anklav IRS kot pena sime piblik. Alor problem lozman kot-a-kot avek letalaz larises bann vila IRS, li sa dezyem lefe “sizo” la.
Konklizyon
Sa 4 problem ansam pe kree tu sa bann problem sosyal ki tu dimunn pe deplore: dimunn dan lafami pe servi vyolans, ena mem krim dan lafami ek dan vwazinaz. Dimunn turn ver ladrog, ek lavant ladrog. Ena vol ek brakaz. Tu sa bann problem sosyal ena zot rasinn prinsipalman dan sa insekirite ki sa 4 realite ekonomik pe provoke. Xavier Duval pa adres bann vre problem.
Li propoz 700 polisye ankor, ek kamera sirveyans. Setadir, pu problem ekonomik ek sosyal, li propoz represyon.
LALIT truv Bidze la kuma enn lalist bann mezir banal ek bann proze totalman flu.
Dan Xavier Duval so stil prezantasyon kuma dan so fon, lamas dimunn pu detekte enn degre ipokrizi ase avanse.
Rajni Lallah
pu LALIT
8 Novam 2013