21.07.2013
The Nature of Power (Lindsey Collen, in reply to questions from a journalist)
Bann lekter sayt LALIT, kapav-et pu interese dan enn intervyu ki manb LALIT, Lindsey Collen ti fer pu enn lagazet, me ki pa finn pibliye, otan ki nu kone. Kestyon la zot depi zurnalist Le Defi. Repons depi Lindsey Collen.
1. Kimanyer nu kapav definir “le pouvoir”?
“Puvwar”, li sorti prinsipalman dan kontrol ki enn poyne dimunn (enn klas) reysi gayne lor totalite tu stok, tu stok ki lansanb dimunn finn prodir.
De presizyon:
a) Kan nu pe dir “stok” nu vedir tu seki finn prodir dan lepase, e tu ki pe kontiyn prodir, e enn bon parti sa “stok” la li rezid dan bann zafer ki permet nu prodir ek sirviv (trupo zanimo, godam diri dible may disik, kapital dan tu so form, kuma lizinn ek so masinnri ek kompyuter, batiman, mem later inn vinn sa “stok” la, mem enn servis kuma telekom ubyen ledikasyon – avek privatizasyon – inn vinn enn parti sa “stok” la, e zordi enn poyne dimunn pe mem tir patant lor lamizik ek lar, lor semans, mem lor lavi.)
b) Kan nu dir “kontrol”, nu ule dir puvwar pu pran desizyon (anfin-de-kont) lor kimanyer servi sa stok la, mem si stok la finn kree par tu dimunn, ubyen par buku, buku lezot dimunn.
Me, sa ti-poyne, sa klas, ki so puvwar sorti dan so kontrol lor tu stok, li pa ti pu kapav exzers so puvwar lor letan, si li pa ti donn li-mem, atraver derulman listwar, lemwayen fer li. Sa vedir, enn parti sa stok la, li dedye pu seki ena puvwar tenir enn “Leta”, e sa Leta la li evre dan so faver lor letan. Lepok lontan, kan “puvwar” ti kumans emerze, setadir kan enn poyne gayn puvwar lor leres (apartir 10,000 an desela, enn-de plas lor bul later), li ti bann relizye ki ti kontrol “Leta” dabor, akoz ti zot ki ti kontrol stok. Ti pey tax ar zot e.g. ar bann ki byen ar bondye lapli, ubyen depi Laswed ziska Langleter travers par Lalmayn ek Lafrans, tu ti pey tax ar Leta Vatikan. Plitar, nu ti gayn bann karst (lerwa larenn, bann nob, zot “disan” sipozeman pli bon) ki ti reyne, setadir enn “Leta” baze anfet lor kontrol sertin fami lor later, nepli lor krwayans relizye. Zot ti pran kontrol, byen suvan sanki zot finn deplas bann relizye konpletman, me par met zot dan enn kwin ansarz enn ti-seremoni pu nesans, maryaz, lamor. E sertin ant sa bann reyn rwayote la, zot ti byen voras later, fer piyaz onivo mondyal.
Kuma, par exanp, sistem kolonyal Eropyen apartir 15yem syek. E apre sa, depi selman 250 an desela, enn nuvo klas sosyal finn reysi pran puvwar. Li apel “burzwazi”. Li, burzwazi, ti gayn so nom par lefet ki li ti enn klas ki ti fek “burzone” dan lespas ant rwayom monarsi. Alor, zordi nu ena enn “Leta burzwa”. Li, li kontrole par enn nuvo sistem net: li pa kontrol u par lide relizye, li pa kontrol u zis par monopoliz later, me li kontrol u par aste enn parti u lavi. Li, enn tipti klas, li aste enn parti lavi gran gran mazorite dimunn. Li kontrol nu atraver pey nu rupi lertan, swa rupi pu enn latas konplete. E si nu pa kurbe (a kurterm, omwen, pu donn nu letan organize), nu pa pu gayn manze pu numem, ni pu nu zanfan. Li enn puvwar kriyel.
2. Quand est-ce que la lutte pour le pouvoir a-t-elle réellement commencé au sein de la société mauricienne?
Depi kumansman sosyete Moris, enn pei ne depi dan vant kolonyalism, finn ena lalit ant diferan klas. Enn rise-puse konstan. Konpayni des Indes Olande finn mem sibir enn mitinnri ki finn detrwir so kartye zeneral net. Sa sulevman la ti mene par enn fam esklav, Ana de Bengal. Ripost ti vyolan. Li ek so 2 lyetnan, Antoni de Malabar ek Aaron d’Amboina finn exekite piblikman. Konfli ti konstan. Franse ek so Konpayni des Indes finn pran later ki zordi Moris, e kan Revolisyon Fransez eripte pu fini ar sistem lerwa-larenn an Frans, ena gran konfli dan Moris osi, ant diferan klas. Plitar, Leta Britanik lite kont Leta Franse, met li deor dan so piyaz voras bul later. Moris vinn prekirser sistem kapitalist ki pu etablir pu premye fwa dan bann lavil kuma Manchester, Birmingham, Leeds; sa lorganizasyon sosyal inpoze lor tablisman Moris kan pe sorti dan lepok esklavaz, li vinn model pu gran gran lizinn ki pu invayir lakanpayn Langleter. E ladan, tultan pu ena lalit. E li pu enn lalit ant klas diferan. Kan nu dir “klas” diferan, ki nu pe dir? Nu pe dir dimunn ki ena enn diferan relasyon ek mwayin sirviv.
Enn mazorite bizin, pu sirviv, vann zot kuraz travay. Nu apel li klas travayer. Li travay swa pu burzwazi, swa pu Leta sa burzwazi la. Enn ti-minorite, li viv par aste kuraz travay lezot dimunn, kontrol sa stok la, met sa 2 ansam, ek fer ankor pli gran stok. Nu apel sa ti klas la burzwazi. E apartir kumansman 20yem syek, elit intelektyel emerzan dan Moris, gayn konfli ar burzwazi lokal ki ti apel Oligarsi, proprieter tablisman.
Apartir bann lane 1930, pu premye fwa totalite lepep rant dan larenn politik. La, klas travayer kumans organize politikman pu viz puvwar. Li fer li dan Parti Travayist. Me, enn seksyon burzwazi (organize sirtu otur 2 piblikasyon diferan, L’Express ek Advance) pran kontrol Parti Travayis. Li fer li, mem li minoriter, atraver kree enn “blok istorik”, setadir enn amalgamasyon lintere diferan klas otur plantasyon kann. Lider sa blok istorik la li ti gran planter, planter avek par santenn arpan kann, ki atraver puvwar politik lepok kumansman sifraz iniversel, reysi vinn enn seksyon burzwazi limem apel “burzwazi deta”. Otur de li, burzwazi deta ris ti-planter kann, travayer tablisman. Ansam sa blok la li kontrekare lintere tablisman disik, setadir proprieter mulin, ki fer plis profi par so loperasyon mulin. Sa ansyen burzwazi la, li organize dan Parti Mauricien ki vinn PMSD. E tutolong listwar, pu pruve zot reprezant enn sel klas an-fin-de-kont, suvan zot fer lalyans, sa 2 parti ki reprezant lintere 2 diferan seksyon burzwazi. Dan bann lane 1970, travayer inn plin truv PT ek PMSD kraz zot, lor nom burzwazi, alor pandan so lalit, klas travayer met dibut enn nuvo parti, MMM, ki konsyaman viz puvwar politik, e li viz li avek lide ki “klas travayer an-avangard” dan enn lalyans ar lezot klas oprime. Ariv lafin 1981, MMM, avek so stratezi de-klas bankal, dan lekel li pa finn rekonet “burzwazi deta” kuma enn seksyon “burzwazi” tukur, al fer enn lalyans ek lel drwat PT, setadir Harish Boodhoo, ki li, a son tur, eklat MMM. Enn MMM emyete, ki finn ofer enn “nuvo konsansis sosyal” a burzwazi, al tom direk dan lebra burzwazi, ki kontrol li ziska zordi. So adverser politik suvan Parti Travayis ki reprezant sirtu burzwazi deta, tandi ki li, MMM, li fini par, enn dan lot, ranplas PMSD kuma defanser lintere sa lot seksyon burzwazi la, burzwazi istorik.
Alor, zordi dan bann 2010, travayer partu dan lemond pe revolte. Isi Moris, nu pu sirman truv klas travayer mont enn lot atak kont kapitalis (istorik ek burzwazi deta). Sann kut la, akoz travay de-baz LALIT finn fer pandan plis ki 35 an, setadir akoz sa travay politik LALIT ki pa selman travay elektoral kuma lezot parti fer, li finn kree kondisyon sibzektiv pli bon ki avan, dan enn sans o-mwen, pu klas travayer. Klas travayer zordi ena plizir deseni lexperyans prezans enn kuran panse Marxist, setadir enn kuran ki konpran politik dan enn sans profon, pa zis elektoral. Sa pa ti leka, ni dan bann lane ’30, ni dan bann lane ’70. E sa finn kontribiye pu li osi fasil pu burzwazi rekiper lalit klas travayer.
3. Le pouvoir semble interesser bon nombre de Mauriciens. Beaucoup pensent détenir le pouvoir. L'ont-ils vraiment?
Anfin-de-kont, burzwazi li tuzur res opuvwar zordi. Li so Leta ki opuvwar. Alor, dimunn ansarz sa Leta la, zot o-servis burzwazi. E zot finn tultan bon servant.
Me, si enn zur enn parti ki reprezant enn lot klas, par exanp klas travayer, vinn opuvwar, e si so puvwar pu ena kit valer e si li pa ule zis rekipere par burzwazi, li bizin ena enn stratezi klas pu sanz natir puvwar.
Li pu bizin viz pu klas travayer pran puvwar pa zis dan lemiserk, me dan lantrepriz, anmemtan ki so parti ranforsi li parmi lamas travayer.
4. Que pensez-vous des stratégies de pouvoir des partis politiques?
Bann parti politik kuma PMSD, MSM, MMM, Parti Travayis, zot tu rod pran puvwar politik pu ki zot kapav rul sistem kapitalis ki an plas. Zis dan zot diskur ki zot “anti-kapitalist”, ki zot “sosyalist”, ki zot ule donn “puvwar o-pep.” Setadir, zot kone ki klas travayer Moris pa pu vote pu enn parti ki anfaver kapitalis. Klas travayer, zot kone, pli avanse ki sa. Alor, zot plito kuyonn klas travayer, antan ki elekter. E, bizin dir ki pur lemoman, klas travayer tuzur pe aktivman permet li kuyone par sa bann parti la. Mem si a 90% dimunn rekonet fasilman ki “zot tu parey”, klas travayer pankor ariv sa realizasyon ki so lespri ek so aksyon neseser pu amenn sa sanzman ki li ule la.
Ant sa bann parti la, ena diferans miner. PMSD pli uvertman iltra-liberal, MSM pli “Bonapartist” (se li ki par exanp ti amand konstitisyon byen pu permet nasyonalizasyon, setadir MSM truv li andeor bann klas), MMM ek Travayis ena diskur pli “pro-travayer”, “sosyalist”, etc, kan zot fini rekipere depi plizir dizenn lane par diferan sekter burzwazi.
5. Ceux qui détiennent le pouvoir, (au travail, en politique, etc) n'ont-ils pas le devoir d'etre très vigilants et de veiller sur leur comportement?
Mo pa kone si zot ti “devet” pli vizilan. Seki mo kone se puvwar dan travay zordi, li enn mem striktir puvwar lepok esklavaz, mem striktir puvwar lepok langazman, vini-mem, ziska zordi, kot 90% dimunn vann zot laswer o-mwa ar enn kikenn prive, ubyen ar Leta ki oservis sa klas bann “kikenn prive” la.
Alor, dimunn ki travay pu viv, nu ki bizin vizilan. Nu ki bizin travay ansam, par nu lespri ek nu limazinasyon marye ar nu aksyon, pu ranvers sa puvwar anti-demokratik la, sa restan esklavaz la.
Si nu mazinn byen, enn Leta, kuma nu finn truve, li puvwar enn klas lor lezot klas. Me, kan klas mazoriter (sa 90% popilasyon ki travay pu viv) pran puvwar, li pu ena so Leta pu enn tan. Pli presizeman, li pu ena so Leta pu lespas letan ki li kute pu demantel sa restan esklavaz la, pu expropriye sa ti-klas ki depi 10,000 an finn gradyelman exers puvwar ki pa ti existe pandan sa lot 90,000 an limanite la, kan pa ti ena klas sosyal. Me, osito ki nepli ena diferan klas (setadir osito ki tu dimunn asosye ansam pu travay e pu kontrol “stok”), nepli pu bizin enn Leta. Dimunn pu asosye ansam pu travay, kuma nu finn deza fer, dayer, pandan 9/10yem lexistans nu spiyshiyz.
Nu pu partaze, kuma nu partaze ant kamarad zordi mem, kuma nu partaze avek tu dimunn dan nu fwaye, zordi mem. Li pa pu sitan diferan.
Défi Quotidien - Questions from Melanie Duval, Thu, 4 Jul 2013.