09.11.2011
Nu ena plezir pibliye transkripsyon diskur Reaz Chuttoo ti fer lor nom CTSP (Konfederasyon Travayer Sekter Prive) dan Konferans Uver LALIT Mardi 1 Novam lor “Ki CTSP ule dan enn parti politik?”.
Dabor mo tyavudre exprim mo apresyasyon Parti LALIT ki finn donn nu enn platform zordi pu nu exprim nu lor tem "Ki bann sindika atann depi enn parti politik", pu get li dan enn fason ase larz. Li paret enn tem sinp, me li alafwa konplex. Konplex kifer? Parski lemond sindikal li pa konpoze de grup omozenn. Zordi ena 22 federasyon sindikal, avek 22 praxis diferan, 22 fason get lalit. Suvandefwa, ena enn "common denominator", se ki buku les zot infliyanse par enn sosyete konsomasyon. Zordi ena de-mwin-zan-mwin militan; ena plis de “roder but”.
Ena 2 fason ki nu kapav get sa tem-la: Premyerman, di-pwindevi labirokrasi sindikal kuma nu dir, ek dezyeman, di-pwindevi bann manb sindika. Pu bann manb sindika osi, ena 2 fason ki zot get enn parti politik: enn, zot truv parti politik ki andeor puvwar, ek ena enn lot fason ki zot get parti politik ki dan puvwar.
Li kler ki LALIT li enn parti politik ki ena lyin byin raprose avek bann sindika: kote zot praxis, e suvandefwa, zot defann bann mem koz ki sindika defann. Kan u poz enn manb sa kestyon: "Ki to atann depi enn parti politik?", kan u koz LALIT avek li, li reazir kuma enn konsomater: li dir "bon get sa, nu dakor 100% avek seki bann kamarad LALIT fer, me eski zot pu kapav reelman defann nu kot nu ete la?” Ena tultan enn sityasyon kot zot napa dan larmoni dan zot latet. E sa, mo espere ki bann kamarad dan lasal konpran ki kote sindikal, nu pe viv enn pir moman dan nu listwar. Suvandefwa bann zurnalist poz kestyon "Be dan bann lane '70 kifer bann sindika ti kapav ena gran-gran aksyon lor terin alor ki zordi bann sindika, zot paret na pa ena sa puvwar-la andepi ki zot koz buku." Suvandefwa koz buku, me aksyon lor terin li kaziman inekzistan. Li kler ki bann manb zot get dabor zot lintere dan enn fason ki zot truv zot plito kuma enn "konsomater" plito ki enn partisipan aktif.
“Mo pu kantmem prezant seki nu dan CTSP, nu, ki nu panse; ki nu atann depi enn parti politik. Pu nu seki byin inportan se ki nu ena kanmem enn fason vwarlesoz, nu ena enn mesaz ki nu pe dir nu bann manb. Premye kitsoz ki nu gete avek enn parti politik, se eski nu idantifye nu a sa parti la. Nu gayn parti politik ki u truve lor zurnal seki li pe dir; u truve ki dimunn ladan. E ena osi lekote fizyonomik ki enn parti politik prezante. Mwa, premye fwa mo ti truv Linyon Nasyonal lor televizyon, mo truv enn latab konpoze de avoka. E buku bann avoka, nu konn zot pase; zot pe bizin amenn zot kiltir osi dan sa parti politik-la. Kan nu get zot, san ki u ekut zot mem dir ki zot pe rode, nu pa idantifye nu-mem a zot: zot pena nanye de travayer, zot pena nanye de sa lalit uvriyerist ki onivo sindika nu amene.
“Seki nu atann buku depi enn parti politik? Li vre ki lalit enn parti politik, ek lalit enn sindika, li diferan dan sertenn sans. Enn sindika ena enn lalist demand alor ki enn parti politik, li ena enn program ki propoz enn alternativ. Li pa galvaniz so lafors pu lite pu bann sinp mezir palyatif. Enn vre parti politik avek lekel enn sindika idantifye li, se li propoz bann alternativ ekonomik; kuma li pu sorti dan sa sityasyon-la e non pa, kuma Ram ti dir, met lastoplas lor enn blesir kan blesir-la tro profon pu lastoplas servi kitsoz. Donk zordi, malerezman seki a Moris ena byin tigit, a mo konesans, parti politik de long dat ki azir kuma enn parti politik. Mo konn enn sel, se LALIT. Mo pa pu sitan sit Muvman Premye Me, Rezistans ek Alternativ pwiske zot pankor ena praxis de enn parti politik ki ena enn pase ki kanmem finn fer enn baz dan sa milye travayer la.
“Ena buku kestyon ki onivo sindikal nu pena repons. Enn parti politik ki apresye dan milye travayer li osi azir kuma enn "think-tank" pu bann travayer. Suvandefwa enn sindika li dan enn sertenn sans enn fron-de-lit kot zordi ena enn grup dirizan, dime, kan ena eleksyon, grup dirizan sanze. Li enn fron-de-lit kot ena tu sort kalite manb de tu sort kalite bor politik. Donk suvandefwa, enn sindika li amenn enn analiz, li amenn deba, me sa pa dire dan letan. Parski dan 2 an ena enn nuvo grup ki a-la-direksyon, e zot ena enn lot oryantasyon suvandefwa, dan fason zot get lalit.
“Donk enn parti politik, li azir kuma enn "think tank" LALIT, zot ena bann piblikasyon, zot ena bann referans lor bann gran size de sosyete. Par exanp, lor problem manze, lor enn seri bann problem: santralizasyon lindistri sikriyer, lor travay preker; enn lepok, kan ti ena All Workers Conference, ti ena seki ti apel "BOO" (Build Operate and Own), 'BOT' (Build Operate and Transfer): dan milye sindikal, zis bann sindika tusel, li na pa posib ki nu ena tut lerepons pu nu amenn enn analiz an profonder lor lekel nu kapav tras enn oryantasyon pu nu bann manb. Se la kot enn parti politik, li inportan, e se la ki nu atann de enn parti politik ki tre pros avek travayer. Zot ed enormeman depar zot analiz, depar kalite konsey lor kitsoz ki kapav ed muvman sindikal.
“Mo bizin dir ki apre 1995, kan ti ena kreasyon OMC, nu ti ena enn slogan ki nu ti devlope: "either we resist or we perish". Malerezman avek letan, ena plis lide "adapt or perish"; sa slogan-la ki pe plis "market" zordi dan lemond, mem dan bann gran forom sindikal. Onivo BIT li pir: laba invit u pu dir u ki u bizin kapav truv enn solisyon pu kolabore. Zot dir u “Isi, u pa vinn la pu organiz larevolisyon, u pa vinn la pu truv enn lot alternativ ekonomik. Non.” Zot dir u “U finn vinn la e u bizin kapav kolabore, u bizin kapav viv dan lesistem”. Donk, san sa lyin politik, enn sindika nonselman li res orfelin, exkiz mwa lexpresyon, li vinn "vezetal". Parski kan u pena deba politik, kan u pa truv vreman ki bann propozisyon u kapav fer u bann manb dan enn lozik politik, u pa ed u bann manb pu truv enn reper; seki u fer pena sans.
“Zordi lemal ki lazenes pe sufer; mo krwar ki mo dernye zenerasyon ki finn kanmem grandi dan enn milye politik depi laz 13 an. Mwa, dan aswar mo ti pe asiste bann reinyon MMM kot kolez Newton Rose-Hill. Sa lepok la, mo rapel, si enn dimunn vinn dan reinyon avek enn simiz afler, Paul Berenger met li deor. Vedir u abiye kuma kuma enn burzwa-la. Ti pe abiye an safari. Simiz afler pa ti otorize pu vinn dan bann reinyon. Monn grandi avek sa. E zordi kote lazenes, kan u truv par exanp bann etidyan liniversite pe fer enn konferans depres, zot tu kostime e kravate. Se parski zot pena enn reper politik. Si nu kontiyn dan sa mem sime kot nu disosye lalit sindikal ek lalit politik, nu pu kontiyne kumsamem. Se pu enn tor imans ki nu pu fer a bann zenerasyon fitir parski zot pu get lavi kuma enn marsandiz.
Vwala, mersi.”