18.04.2011
Alain Ah-Vee, manb ladireksyon LALIT, ti fer enn diskur pu analiz sityasyon politik aktyel, pandan Seminar Rezyonal Enn Zurne, Kirpip Dimans 17 Avril. Apre enn introdiksyon par Rajni Lallah, ki ti tcher, e divan enn grup 30 dimunn sirtu depi lezalantur Kirpip, li finn koz lor sityasyon politik aktyel, e li finn analiz, anba tu sa kao palab ek konfizyon, lager initil ki pe ena lor lasenn politik, diferan klas sosyal ki sirtu Travayis, MSM ek MMM anfet reprezante. Kan li finn donn nu sa apersi la, li ti vinn pli kler. Nu finn realiz avek ki sinism zot fer zot bann lalyans ek zot kas zot bann lalyans. Anfet Alain ti’nn fer enn tab, pu montre lalyans depi Lindepandans.
Alain Ah-Vee finn kumans so diskur par dir ki zordi dan lagazet, kan u lir, u kapav dekuraze par konfizyon ki pe reyne lor lasenn politik, enn kote, ek par nivo deba byen ba, lot kote. Travayis ek MSM, 2 partner, pe lager. MMM pe lev selman kestyon “koripsyon” pu akil Travayis-MSM, zame okenn pwen defon. Seki explik sa, se li pe tuzur vey seke pu rant dan Guvernman ar Travayis, limem. Alor, li pa etonan ki buku zenn, si zot pa fuy pli lwen ki sa, santi zot “degute” ar politik.
Li finn dir ki dan 2 semenn pu ena Fet Travay, kot nu pe selebre lafors travayer, rol kle travayer dan lekonomi, e osi sa lalit permanan ki travayer amene pu amelyor kondisyon travay. Premye Me, li dir, osi reprezant enn moman kot selebre aki ki finn rase depi patron ek diferan Guvernman lor letan. Alor, kan nu get diferan parti politik, e zot lager anyel pu gayn plis dimunn dan zot miting, li inportan gete ki zot reprezante, relativ a klas travayer.
Alor, diferan parti politik, zot pe mobilize, me selman, nu bizin konsyan dan ki kontex. Anfet li enn kontex ekonomik kot ena enn kriz grav.
Nu zis enn an depi nuvo Guvernman Lalyans Lavenir. Lane dernyer, ti enn gro miting pre-elektoral pu Premye Me. Sa lane la, ena konfizyon ek deba enn nivo aflizan.
Kote Lalyans, ena mem konfizyon lor kot zot pe fer zot miting. Enn lider Travayis ti dir Swami Vivekananda Pailles, me purtan zordi zot pe anonse ki li pu Vacoas. Sa konfizyon la li montre enn siyn problem. Li enn sinbol sa difikilte ki pe travers sa blok politik, Lalyans Lavenir.
E li enn lepok kriz. Alor, si klas travayer, limem, pa reysi met divan enn alternativ, li pu enn lavenir somb.
Navin Ramgoolam ek Pravind Jugnauth pa pe get gravite kriz la.
MMM nonpli. Zot finn anons zot Premye Me, divan Minisipalite Port Louis. Zot pe donn manze, organiz piknik. Alor, li ankor enn zot miting siperfisyel. Purtan li pe fer dan enn kontex grav.
Kote muvman sindikal, bann federasyon ek konfederasyon, zot sey fer miting inifye sak lane. Me, sa lane la, ena fragmantasyon tro avanse dan muvman sindikal pu truv enn linite dan zot preparasyon. Mem si zot anvi ansam, zot pa dan enn pozisyon pu inifye, e zot sertennman pa dan enn pozisyon pu propoz kiksoz pu klas travayer. Dayer, sindika li normalman enn kreatir de defans.
Alor, ki li Guvernman, ki li Lopozisyon, ki li Muvman Sindikal, zot tu pa dan enn pozisyon pu fer fas sa imans difikilte ki sosyete ena pu fer fas. Zot pena okenn alternativ pu propoze. Purtan, nu dan enn kriz telman grav zordi.
Sa kriz ki nu pe koze la, LALIT pe averti dimunn lor la depi plizir lane. E li enn kriz ase trakasan. Guvernman pe get li kuma enn kriz konzonktirel, li, kuma enn kriz pasaze. Zot pa pe reazir kuma bizin. Nu apel sa kriz la enn “kriz sistemik”, e nu apel li par sa nom la parski li enn kriz ki pe ek pu sakuy lekonomi la net. Ki nu pe dir par sa kriz sistemik la? Sistem la net ankriz. Kifer? Nu pe truve, e sa depi plis ki 5 an, ki 2 gro sekter lekonomi, disik ek textil, nepli ena marse ni pri garanti, e sa pe prodir enn kriz. Lontan pri ek marse pu tulde prodwi ti garanti. Zordi sa 2 sekter la nepli ena pri garanti ni marse garanti. Kan nu dir gro sekter, ki nu ule dir. Nu ule dir ti pe anplway buku travayer, anplwa direk, ek osi buku dimunn otur, ki liye indirekteman avek sa 2 sekter la. Disik ena enn long listwar, pandan buku lane, e li ti prinsipal surs deviz. So kapital ki finn al dan lezot sekter, kuma lizinn ek lotel. Lekonomi antye ti turn otur disik. Sa sinbolize par sa gran seremoni ki fer pu luvertir lakup. Ena Leta ladan. Premye Minis, byen suvan. Ena mem lapriyer ki fer, tu. [Lodyans riye] Kan lindistri sikriyer sakuye kuma li sakuye se dernye tan, sosyete antye pe baskile. Pa zis travay laba, dan tablisman, me enn seri ti-komers viv par sa. Travayer kone so zanfan pu viv par sa. Textil parey kuma disik. A lepok, su Aneerood Jugnauth, 100,000 dimunn ti travay textil, e la zordi, sa nomb la finn lamine. Li finn vinn lamwatye. Kote disik, plan, se pu ramenn nomb mulen ziska 4. Sa pu vedir mwens travay ankor. Alor li pu afekte nu tu. Kan disik ek textil ekrule, nu sistem prodiksyon net an kriz. Alor, nu bizin mazinn kiksoz gran. Kiksoz ki kapav byen vit kree nuvo travay, an gran nomb, ek stab.
Enn seri kriz depi deor finn vinn agrav problem ki sistem kapitalist Moris deza pe ena pu fer fas.
Premye nu tu kone lor sa kriz finansye mondyal ki finn eklate inn gayn 2-3 an. Nu tu finn swiv sa seri krash labank ek lasirans. Nu finn truv bann guvernman US ek Lerop rantre pu anpes gro gro konpayni finansye al bankrut. E nu finn travers enn kriz alimanter, kot dan plizir pei dan Lafrik ek Lazi ti ena manifestasyon kont lafen. Peniri manze ek ogmantasyon pri ti andeor kontrol. Sa sityasyon la pe revini pli divan. Kriz lenerzi osi la. Li pa finn ale. Pri petrol pe kontiyne monte, ek ena analist pe atann li ariv 200 dolar. Lenerzi fosil pe fini. Resaman, ena enn kriz kapitalist dan zonn Ero. Enn deryer lot, pei andete, ankriz, e bizin fon piblik pu anpes zot bankrut, e riske bankrut bann labank, sirtu labank Alman ek Franse. Lagres, Portigal, Lairland, re-Lagres, enn apre lot, pe al ver bankrut, pe degaze pret zot nuvo larzan. Lespayn lor lalist prosenn. E lekonomi kapitalist Moris, li depandan lor Lerop. Lotel, disik, textil, tu depann lor Lerop. Sa li montre vilnerabilite lekonomi Moris. Li depandan net lor Lerop. Mem nuvo sekter kuma BPO, li osi, li depandan lor kapital depi Lerop. Alor, kriz dan Lerop, li ena lefe lor nu. Li azut ankor enn kriz.
E sa kriz sistemik dan Moris la, avek aksantyasyon kriz apre kriz depi deor, li ena lefe devastatris lor sosyete Moris. Nu tu kone ki kantite problem sosyal ena otur lafami. Krim, dezord, vyolans dan lafami, dan kartye. Sa li pa vini par li. Li akoz dimunn pe viv dan enn vid, kot pena perspektiv pu lavenir. Zot pa truv zot lavenir divan zot. Zot pa truv lavenir zot zanfan divan zot, nonpli.
Kan nu get kriz ki finn travers Nord Afrik ek Mwayen Oryan, li lefe sa mem seri kriz mondyal ki nu pe travers isi. Tu liye, zordizur, par sa globalizasyon kapital.
Dan lemond antye, nu pe gayn kriz parey. E nu, dan Moris, nu pa vaksine kont sa bann kriz la. Minis Finans ek Premye Minis tultan fer krwar, Moris, nu nu pena problem, nu kapav absorb sa bann kriz la. Nu “rezilyan”. Zot vinn sit tu kalite Rapor, Moris premye dan lemond pu bizness, etc. Zot pe blefe, ena enn kriz grav divan nu.
Ki sa Guvernman pe fer? Seki Guvernman PT-MSM-PMSD pe fer dan sa dernye enn an la, ek li ti fer mem zafer pandan 5 an avan, ek MMM ti fer pandan 5 an avan sa, se asir sirvi sa bann mem sekter ki dan difikilte la. Zot refiz get realite anfas. Guvernman finn ek pe kontiyn donn serom sa bann mem sekter la. Bidze Pravind Jugnauth donn fasilite sa bann mem sekter la. Li pe kontiyn fer sekter disik vinn sekter kann. Fer rom, etanol, bril bagas pu vann kuran ar CEB, purvi kann res dan later. Guvernman pe kontiyn donn fasilite, donn konsesyon, fer plan sovtaz lor plan sovtaz, mem si li sanz so nom, li mem mem zafer ki Sithanen ti fer. Zot donn permi lor permi pu uver nuvo lotel, kan tu dimunn kone turism li enn sekter ki byen frazil, ki pena buku lavenir.
Lot kestyon ki poze, li kestyon later.
Kan ena kriz ekonomik grav, nu bizin reflesi. Nu pa enn gran pei, anterm siperfisi later. Petet nu imans antan ki siperfisi lamer, me kote later, non. Alor, kimanyer nu itiliz sa later la, li enn kestyon kle. Buku later Moris, bon later agrikol, li su kontrol sekter prive. Seki nu fer ar nu later, li byen krisyal. Guvernman fer travay politik pu permet sekter prive fer IRS, setadir vann later a milyarder deor, kree gran gran domenn. Lerla, li kumans sed later Guvernman, later Leta, a diferan sekter burzwazi, osi burzwazi lokal, ek pei inperyalis ki pe emerze, kuma Jin Fei Lasinn ek Patel dan Lend avek so proze Neotown. Dan rezyon Cassis, Guvernman pe donn sa konpayni Lend enn gran siperfisi later pu 99 an. E, parey kuma proze Jin Fei dan Riche Terre, li dan enn plas ase kle, otur lepor. Sa li enn plas stratezik pu enn pei. Li enn plas kot buku dimunn gayn travay. Kan pu ena proze devlopman ki okip sa later la, li pa pu disponib pu lezot form devlopman ki pei la kapav bizin. Lepor li kle. Kan donn enn konpayni prive depi deor sa later la pu 99 an, ki li Riche Terre, ki li Cassis, li grav. Zot bann plas kot Guvernman ti bizin fer devlopman ki kree travay. Dan kapital, bizin kree travay. Nu kone ki finn ena lemet an 1999 kan somaz ti komans revini akonpayni par vyolans polisyer, e asterla, buku dimunn ankor pa pu ena travay, somaz pe re-ogmante.
Anplis, ena fason ki Guvernman fer sa bann tranzaksyon avek later Leta. Li fer li an sekre. Asterla, nu al kone. Nu kone apre. Nu kone akoz M. Patel inn fer enn diskur ar so bann aksyoner. Purtan, li later ki apartenir a popilasyon Moris. Pena vreman okenn kontrol demokratik, par Parlman, par tu popilasyon Moris. Kisannla deside ki pu fer ar later Moris? Zis Kabine Minis? Dimunn ki Premye Minis finn nome parmi eli? E li desid pu bann zenerasyon.
Guvernman Travayist pena enn alternativ ekonomik pu propoze. Se pu sa rezon ki nu truve ki lamas dimunn Moris inkye. Dimunn reflesi. Zot truve ki pe perdi kontrol lor later. Zot kone ena problem alimanter pe vini pli divan. E zot truve Guvernman pa pe propoz gran soz. Anu gete ki li pe propoze ankor.
Apar IRS, li pe propoz PME, Petit ek Mwayenn Antrepriz. Partu li pe propoz PME. Buku ladan, kuma nu tu kone, zot pa viv plis ki 4 an. 80% pu al bankrut byen vit. Li enn sekter frazil. Guvernman, li pena vremem enn plan serye pu kombat sityasyon somaz kronik. Seki Travayis ena, li, se lager klan, lager ek so partner dan Guvernman. Lao lao, nu truve ki ena lager ant 2 Minis, Soodun ek Bappoo, nu mem truve ena pe lager lor kravat mov. Me, lager la pli profon, anmemtan.
Nu dan enn Guvernman kot ena 2 parti: PT ek MSM. E seki rann li instab, se ena enn Premye Minis ek Vis Premye Minis, zot tulde pe viz prosenn Premye Minis. Alor, deryer lager ena kestyon puvwar politik.
Travayis
Travayis, li enn parti ki finn tultan reprezant enn seksyon burzwazi, ki nu dan LALIT, nu apel burzwazi deta, kot kan li opuvwar, li favoriz enn seksyon burzwazi, li donn li lavantaz. Li donn li tennder, kontra, sutyen Leta. Travayis ena enn politik ki li apel “demokratizasyon lekonomi”. Li fer krwar li pe donn pli demokrasi lor lekonomi, me li pe tu sinpleman ogmant nomb kapitalist. Se saki li ule dir kan li dir “demokratiz lekonomi”. Li ule dir agrandi nomb gran patron. Li apel enn “burzwazi deta” akoz li benefisye bann mwayenn burzwa par akord zot kontra, privilez. Sak lokazyon Ramgoolam ena, li fer apel a sekter lotelye, donn kontra andeor. Ki li pe dir “andeor”? Li pe dir ar kapitalis ki Travayist pe anvi favorize. Fode pa gran lotel, li, li rul bato plezir. Li bizin donn su-kontra. Fode pa limem li pas komann pu zefe pu lotel depi deor. Li bizin pas komann ar konpayni ki rule par mwayenn burzwazi lokal. Travayis limem li enn parti ki reprezant tradisyonelman gran planter, mwayennn planter, mwayenn antreprener. Me sa li pa ase pu permet li tini zordi, sirtu dan enn lepok kriz. Remarke ki mem si Guvernman inpopiler, e li byen inpopiler, Lopozisyon pa reysi sakuy sa Guvernman la. Nu bizin poz nu lakestyon kifer? Parski li enn Guvernman ki kone ki klas li reprezante. Li reprezant sa burzwazi deta la. Me, depi sa baz la, li reysi amenn lezot klas ansam dan enn “blok istorik”. Zordi li pe sey re-konstitiye so blok istorik. Li pe sey amenn enn seksyon klas travayer ansam, kuma tultan li fer. Avan Bolom Ramgoolam ti tultan ena Plantation Workers’ Union ek AGWU ar li, li ti donn buku lavantaz serten para-etatik an-esanz pu kas muvman sindikal, plis li ti gard ti-planter kuma so azan politik dan vilaz. Alor, li ofer zot myet, mem li reprezant burzwazi deta tuzur, pu ki zot res dan Blok Istorik la. San sa lakorite la, li pu tro instab. Alor, li pe tultan travay pu amenn sa blok istorik la ansam. U truv Nita Deerpalsing, mem Minis Mohamed, mem nomini Torul, fer sa travay la pu Parti Travayist, pu ranplas PWU ek AGWU dan blok istorik. Zordi, kot instabilite pe vini ek revini, se Travayist pe bizin fer sa travay kree enn Blok Istorik ansam ek MSM, ki ena lot seksyon mem burzwazi ar li, enn seksyon parfwa plis komersyal.
Travayist ena “travay” dan so nom, me depi lontan li reprezant lezot klas plis ki travayer. Li zis bizin kolmat enpe seksyon klas travayer ar li, sanki li reprezant zot aspirasyon profon. Apre Lindepandans, li finn reysi reyne ase buku. Kan nu gete li finn byen suvan dan puvwar net, ubyen ti ena enn lipye dan puvwar. An 1982, ena PSM dan Guvernman MMM, PSM rapel enn but Travayis-mem. Lerla, apre 9 mwa Travayis re-rant o-puvwar ansam ek PSM ek enn lel MMM, renome MSM. Zis apre eleksyon 1991 ek 2000 ki nu truve ki ena MMM ek MSM opuvwar. Me, Travayis, li, li abitye ek puvwar. Me li pe konsolid li ansam ek enn lot parti, MSM, enn parti ki preske pa existe san puvwar.
MSM
MSM sorti depi kasir MMM, li osi finn opuvwar buku, li depann lor puvwar, li osi. Asterla, ena enn Prezidan Repiblik ki MSM, 6 Minis, 6 PPPs. Ena ex-MMM ladan, enn gran nomb, ena ex-Travayist ladan. MSM, li bizin puvwar pu viv. Li pa kapav viv an-opozisyon. Enn lot karakteristik, li ena dibyen. Li ena Sun Trust, kuma nu tu kone. E nu kone kimanyer li finn akerir li, e kimanyer li finn servi li pu enn rant. Li finn lwe batiman la ar Minister Ledikasyon, e lerla, kan Guvernman sanze ek
Minis Ledikasyon Travayis, David, desid pu demenaze. Finalman, kan Pravind Jugnauth Minis Finans, li pey konpansasyon a li-mem ek so famiy akoz li finn met Minister Ledikasyon deor! Li abitye prosede dan sa fason la. Li etonan ki dimunn truv MedPoint drol, e pa mansyonn li asak fwa ki zot koz MedPoint.
Anfet zordi, MSM ase difisil pu separ li dan nu latet depi reyn Travayist aktyel. MSM deza ena so dimunn dan Leta, depi kan li ti o-puvwar su Aneerood Jugnauth. Sa li zwe dan faver Pravind Jugnauth, kan li Vis Premye Minis zordi. Anplis, MSM, antan ki parti, finn gard lyen raprose depi enn long but letan, avek diferan pei, partiklye avek Lasinn, ek, liye ek sa, avek enn seksyon burzwazi komersyal Port Louis e dan sekter textil. Sa osi, li pu enn fakter ki kapav donn lavantaz MSM lor Travayist, kan Travayist pe “get ver Les”, setadir plis kote Lasinn, osi byen ki Lend.
Lot but dan Guvernman se PMSD. Li, li nepli reprezant gran soz. Li finn afebli ankor avek depar Rama Valayden. Lontan, li ti byen kominal, byen anti-travayer, byen represiv lontan. Me, zordi ena Xavier Luc Duval ki zis enn Minis. Li nepli dan turism, nonpli, kuma dan dernye manda, me li okip-okip larzan CSR pu bann proze sosyal pu dimunn mizer. Alor, li ena enn plas an proporsyon avek so linportans politik, ki finn diminye buku.
MMM
MMM, kanta li, li pena gran opsyon politik pu li ofer. Li pena okenn politik alternativ, lor okenn pwen programatik. Alor, so bann tem oblize restren a: koripsyon, inkonpetans, Medpoint, Mega-skandal, inkonpetans, inkoerans Guvernman. Li pa get gravite kriz, MMM, e li pa propoz okenn fason pu permet travayer sorti dan sa kriz la. Si MMM pa pe reysi mobiliz dimunn kuma lontan, li sinpleman parski li pena okenn vre pwen raliman. E lerla, pu pus so demoagozi pli lwen, li pe mem al deter dimunn kuma Dinesh Ramjuttun, ki pe deza kumans fer kanpayn kont Ramgoolam dan so sirkonskripsyon.
Muvman Sindikal
Muvman sindikal, sann lane la, e li terib pu gete, finn batir enn espes mobilizasyon separe, e an konfli birokratik piblik. Manifestasyon Rose-Hill finn organize par sindika CTSP, Reeaz Chuttoo ek Jane Ragoo, anfet 2 manifestasyon. Servis sivil ti fer enn Port Louis. Lerla CSG-S zot fer enn lamars Porlwi, e kot zot finn tap lestoma ki zot finn gayn “plis dimunn”. Zot pu al Beau Bassin ansam ek Bizlall so Muvman Premye Me, ek Rezistans ek Alternativ, e dir lezot sindika, ki zot invite. Dan Nursing Association finn ena bann batay byen vyolan pu ladireksyon. Dan GTU, telman batay finn vyolan, ki li finn provok enn split. Tusala pu dir ki dan muvman sindikal, pena vremem enn linite. Zot pena vre kritik sa politik ekonomik ki pe afekte klas travayer telman buku. Zot ankor ena revandikasyon ki pa pe met ankestyon sistem. CSG dan sekter sikriyer, dan bann konfrontasyon, pa zis pa finn met ankestyon kann, me finn piblikman donn garanti sutyen pu sa sekter la. Kan lidership fer tu pu avans zis so lintere antan ki birokrasi, samem nu apel “birokrat”. E, dan ka CSG, seki trublan, se zot pretann ki zot degos. Me dan realite, zot dan lalyans taktik ek Shakeel Moahmed, Nita Deerpalsing, & Co. pu gayn serten lavantaz dan lot-lot sekter, lavantaz korporatist. Li pa ede ditu dan enn kontex kriz.
Lapres
Kote lapres, li enn institisyon ki dan kriz zordi, zot ena enn rol byen spesifik dan diferan blok. Zot osi, zot ankuraz ek propaz sa kalite politik anti-koripsyon,lor skandal, pa donn lespas a propoz enn vre alternativ. Dayer zot pe zot-mem vinn gran blok kapitalist. Kote, lapres, pa kapav atann gran soz. Bizlall li enn dimunn byen inkoeran. Li ena laliyn dedrwat lor buku size. Lor kestyon li defann propriete prive, kan penn de mor sispann li dir bizin enn referenndum. Me, li ena linfliyans parski li pre ar FPU ek enn-de lezot federasyon. Plis li gayn suteyn lapres. 2012 li pe pran retret (suvan li finn anons sa dan dernye 10 an).
LALIT
Dan enn tel sityasyon, nu dan LALIT, depi plis ki 5 an, nu finn truv nesesite pu challenj stratezi devlopman, pu challenj politik ekonomik Guvernman.
Nu finn amenn enn kanpayn pu enn Politik pu enn Lekonomi Alternativ, nu apel li. Dan 2 dernye eleksyon, li ti prinsipal tem nu kanpayn. Nu finn pa zis reflesi lor natir kriz ki ena, nu finn pa zis get enpe deryer sa bann skandal, ek lager intern ant parti, e dan parti kuma PT, me nu finn vinn delavan, propoze kimanyer kapav ek bizin devlop nuvo sekter prodiksyon”.
Nu pe propoz enn gran sekter agro-indistri. Enn sekter ki kree anplwa byen vit, ki prodir pu bezwen lokal pu fer fas kriz alimanter, e anmemtan pu kree anplwa lor enn imans lesel. Pri manze pe ek pu kontiyn monte, ek pu ena peniri. Nu bizin, antan ki enn pei, vinn plis indepandan. Kote Moris ek kote Rodrig, nu bizin sweyn plantasyon ek lelvaz, atraver anmemtan met dibut lizinn tretman ek prezervasyon. Nu finn propoz sa refleksyon la, enn Program, kot ena demand byen kler, e kot nu pu mobilize pu promuvwar sekter agro-indistri. Nu program, li enn program delit. Li pa enn program tukur. E sertennman pa zis enn program guvernmantal ki aparet zis avan enn eleksyon, ni li pa enn emanasyon dan latet kit guru, ni li pa enn lalist kuma fer kan al aste rasyon.
Nu, amizir nu vinn manb LALIT, nu konpran sa bann demand la, nu defann zot dan enn fason konsyan. Nu diskit zot ek lezot dimunn. Nu pofinn zot. Nu re-aktyaliz zot, amizir nuvo kriz desann lor nu.
Alor, nu ena demand pu nuvo sekter travay. Nu ena demand pu enn debaz minimem, indexe, e pu sekirite danplwa. Nu dir “Non a privatizasyon”, e nu mentenir nu stenn. Nu dir drwa degrev bizin vinn enn vre drwa, pa enn long prosedir birokratik. Drwa fer lagrev, par desizyon lame leve, li permet travayer devlop lafors lor sayt. Laba kot bizin devlop lafors, lor u prop sayt. Vizavi u patron, dan u travay.
Kote Chagos, li enn but teritwar Repiblik Moris ki ankor su lokipasyon militer. Li finn koken par Britanik ek li okipe par USA.
Nu Program ena osi demand ki afekte lavi travayer an zeneral. Priorite se devlopman enn program politik, lor lekel travayer zordi parey pu lite.
Dan kad kriz, zis LALIT ki zordi kapav fer sa. Nu pe rode si ena lezot lorganizasyon amizir zot emerze. Me, nu pa pe truve.
Alor nu pe fer li. Nu pe tultan gete dan ki fason nu kapav infliyans travayer, organiz travayer dan diferan sekter ekonomik pu zot amenn demand lor sayt, alabaz sindika. E li nu bi pu liye sa bann diferan lalit la. Se sa ki enn Program fer osi. Li liye demand ansam, dan enn fason organik. Ki li demand pu lakaz pu tu dimunn, pu enn sistem transpor inifye, li bizin liye.
NGO
Onivo sosyal, ena NGO ki finn pran sa terin la buku zordi zur, e zot finanse byen suvan par patrona. Sa li enn rekil imans depi sistem komite kartye plito demokratik, ek oto-finanse, kuma ti ena enpe partu dan bann lane 70. Bann ONG, byen suvan zot pena ni analiz, ni demand ki liye avek problem. Zot pe palye bann sinptom pli kri, san met ankestyon bann koz.
Ena mem NGO ki, fas a enn seri kriz osi grav ki nu pe truve zordi, ki pe swazir pu get anpriorite problem plak loto, ek pe apel pu enn boykot marsan dalpuri.
Alor, zot pa pe get gravite kriz la, me tipti tipti ponktyel.
Byen suvan sa vizyon sosyal la li kapav, si li ase politize otur enn program kuma LALIT ena, donn perspektiv, donn lespwar pu lavenir. Sa teren sosyal la inportan pu sa rezon la. Samem kifer nu devlop demand lor sa kestyon la. Dan program LALIT, nu inklir demand lor kestyon sosyal, osi byen ki ekonomik. Nu inklir demand demokratik, osi byen ki ekonomik ek politik.
Internasyonalism
E, etan done nu kone ki li pa zis enn kriz Moris, li enn kriz internasyonal, enn kriz mondyal, nu bizin devlop lyen ek parti politik enpe kuma numem dan lezot pei. Bann lezot parti ki pe travay ver enn nuvo sistem ki met-ankestyon sa kontrol prive lor later, lizinn, lotel, labank.
Depi lontan nu ena lyen ek lorganizasyon, avek buku parti, enpe partu dan lemond. Li inportan pu travayer kone ki nu dan enn lalit internasyonalist. E lavey Fet Travay, li bizin vinn par divan dan nu azanda, parski Fet Travay, li enn fet par exelans, internasyonal. Si travayer inn gayn aki ki finn gayne zordi, konze piblik, kondisyon travay, drwa sindike, li finn vinn par lalit politik onivo internasyonal, osi byen ki onivo nasyonal. Dan kad Premye Me, li inportan met a lavanplan nesesite sa lalit internasyonal la. Nu bizin etablir lyen osi solid ki posib pu ki nu kapav plitar ena kordinasyon aksyon.
Dan sa sityasyon la, dan bann zur ki pe vini, pu sa Premye Me la, li enn lokazyon pu nu gete kimanyer enn sityasyon kriz kapav ed nu devlop ase mobilizasyon, ase konpreansyon enn program an komen, pu ki lor baz sa program – dan nu sekter, nu landrwa – nu elarzi sutyen pu LALIT e nu politik. Nu dan LALIT, nu pa truv li sifi pu zis “desann lor lari”. Enn apel pu desann dan lari, tukur, li kapav al dan nerport ki direksyon.
Dan Mwayen Oryan dimunn finn desann dan lari, wi. Me, seki nu pu truve, se kot pena enn program politik ki devlope byen vit, ubyen ki ti deza anpreparasyon, mobilizasyon pu rekipere byen vit. Li pa pu amenn gran progre. Li pa pu permet enn vre demokrasi, ki permet travayer garanti tu sa drwa par li. Fode kan nu desann lor lari, nu pe deza an-prosesis konpran nu Program, so analiz, so bann demand, e kimanyer so mobilizasyon pu amenn sanzman.
Deba
Ti ena enn ertan deba. Bann size ki ti tuse ti inklir, kimanyer travay brans dan enn parti enn nesesite, parski tule semenn ansam dimunn pe konpran politikay ase pu fuy so sinifikasyon politik ek ekonomik anba li. Ena partisipan ki finn koz lor difikilte kan enn Lopozisyon li pe rod lokazyon pu rant dan Guvernman. Dimunn finn koz lor kimanyer patron, dan sa lepok la, li kree somaz, lerla li amenn travayer lot pei, e travayer Moris al travay lot pei, zot osi. Enn travayer konstriksyon ti koz lor kimanyer ena problem health and safety, e kan u proteste u riske perdi plas. Enn manb inn dimande kimanyer rezud problem la, alor. Lerla, sa ti uver lespas pu buku deba lor stratezi.
Enn manb ti dir kimanyer depi enn bon but letan, travayer finn panse ki swa Misye Sindikalis, swa Misye Depite, swa Misye Finlay Salesse, buku dimunn depi enn bon but letan, finn panse ki sa bann individi la pu sov zot. Zot nepli krwar ki par mobilize ansam kapav sanz kiksoz, ubyen mem “gayn kiksoz” san sa bann gran gran dimunn la.
Dan serten lepok travayer konpran ki, si nu ule rezud problem travay, nu bizin organiz nu pu nu rezud li lor sayt. Bizin ena sindika lor sayt (li numem), bizin ena delege lor sayt. Dusman dusman, atraver reyn Aneerood Jugnauth, atraver trazektwar MMM, dimunn finn ariv santi ki non, Depite pu rezud sa an-esanz pu nu fidelite, Sindikalis pu rezud sa an-esanz pu nu fidelite, Radyo Prive pu rezud nu problem, individyelman. Me, seki inportan se sel fason rezud problem lamas dimunn ena se par lamas dimunn organize li-mem. Sa, malerezman dusman dusman finn perdi. Nu dan enn lepok difisil. Tu sindika ena chekoff. Dimunn dan sindika, li siyn enn form, patron dedwir so larzan, donn sa dan lame sindika. Sindika kapav zame vinn divan travayer. Sindika kapav zame vinn lor sayt. Travayer so kotite li vini dan biro atraver patron. Tandi ki gran problem ki ena zot onivo sayt. Nu bizin gete kimanyer e natir sindika inn sanze, zot tu finn vinn birokrat dan zot travay, e osi latitid travayer finn sanze. Travayer nepli telman krwar ki solisyon se met latet ansam. Travayer krwar ki so problem li enn problem individyel ki li ena. Li sonn “Explik u ka”, lerla enn zurnalist telefonn patron la, e patron la dir “Mo pu fer leneseser, fer sa travayer la vinn get mwa.”
Enn fam partisipan ti dimande kifer dimunn telman ule larzan zordi. Enn manb finn reponn ki petet seki pli vre se nomb dimunn ki finn rant dan landetman, amizir kredi finn vinn fasil e lavi difisil. Sa poz enn problem, enn problem ki travayer truve kuma enn problem individyel. Li, li dwa pu so lakaz. Li, li dwa pu so frizider, pu so mobilet. E lezot zafer esansyel. Kan li pans pu mobilize ansam, pu organize, li vreman per li perdi so plas travay. Li finn dir nu pa pe dir li “bon” ubyen “move” pu pran det, me li enn fe. Laplipar travayer andete tultan.
Deba ti kontinye lor kimanyer enn program kree, pe tultan devlope, pe fane, pe al partu, pe gayn plis ek plis dimunn ki ader ar li. Ena manb ki finn koz lor linportans lang maternel dan sa prosesis la. Lezot finn koz lor linportans brans, Komisyon LALIT, tu kominikasyon enn parti avek lamas dimunn, e prosesis inifikater enn Program kuma nu Program LALIT. Nu finn koz lor lezot program lor tem spesifik. Ena Program JUSTICE, ki finn kree pandan 10 an apre lamor Kaya ek lemet ki sa finn provoke, enn program kree atraver mobiliz viktim, prizonye, fami dimunn mor dan kaso, atraver zot temwayaz, atraver analiz avoka lor manyer ki tortir fer, atraver konpran inpinite Leta, e kimanyer profesyonel ek intelektyel kuver, e viktim onte. Ena osi Nuvo Manifeso Fam, ki apre 35 an MLF so lalit, ek enn an reynion kartye ar fam, MLF finn fek lans enn program pu lalit fam. Ena Sart ki Fron Komen Sekirite Alimanter finn kree, pandan enn an reynion ek analiz enn dizenn lorganizasyon ansam. Ena 2 Sart lor langaz maternel ki LPT, ansam ek enn 25 lezot lorganizasyon finn devlope. Plis ena LALIT so program lor Lekolozi, lor Ledikasyon, lor Lasante, lor Fam, lor Laliberte, lor drwa travayer, lor lenerzi renuvlab, ek plis ki tu lor enn lekonomi alternativ. Enn program politik li anglob tu sa bann program la, e li gete kimanyer zet enn pon ant asterla ek miz anplas enn tel program.
Apre manze, ti ena enn dezyem sesyon lor Mwayenn Oryan, ki Kisna Kistnasamy finn fer.